"Petrojuan" protiv američke valute: Borba za prevlast
Početkom šezdesetih godina tadašnji predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer je uspeo da se sa vladarom Saudijske Arabije dogovori da naftu prodaje isključivo za dolare.
Zauzvrat, Ameri su se obavezali da će oružjem, diplomatski i politički podržavati najveću bliskoistočnu državu. Bilo je to vreme kada je američka valuta imala stalan kurs spram zlata, dok su valute svih zemalja imale fiksan, svaka svoj, odnos prema dolaru. Tako je izgledalo doba postratnog "Zlatnog standarda".
Potražnja za dolarom
Isključiva upotreba dolara u trgovini naftom, a to je značilo i svim drugim energentima, mogla se činiti kao logično pojednostavljanje razmene. Svemu su, naravno, mnogo doprineli snaga SAD, jedine pobednice i Prvog i Drugog svetskog rata, rašireno poverenje u najmoćniju državu na svetu, sistem zasnovan na vladavini prava i daleko najveća likvidnost američkog tržišta hartija od vrednosti. Dolar je faktički promovisan u (jedinu) rezervnu svetsku valutu, a njegova dominacija u finansijskim aranžmanima je uvećavana gotovo svakodnevno. Time je strelovito rasla i potražnja za američkom valutom.
Sve je kulminiralo kada je 1973. godine Ričard Nikson ukinuo fiksan odnos dolara prema zlatu, pa je vrednost američkoj valuti, kako spram plemenitih metala tako i prema valutama drugih zemalja, određivao isključivo odnos ponude i potražnje. A za više od dve decenije glad za američkom valutom je postala opšta. Nikson nije zaboravio da pre nego što učini drastičnu promenu sa Arabljanima utvrdi i ojača dogovor oko prodaje nafte isključivo za "zelembaće".
Život na dug
Stalna potreba za dolarima je strahovito uvećavala količinu dolara u prometu van SAD, pogotovo nakon dve uzastopne naftne krize sredinom i krajem osme decenije prošlog stoleća. Mnogostruki skok cene nafte je kod zemalja proizvođača stvorio znatne viškove takozvanih petrodolara koje je trebalo investirati. Svakako, najviše preko najlikvidnije, američke, berze i tamošnjih banaka odranije najvećih na svetu. Kreirani su brojni finansijski derivati kojima se ubrzavao proces ulaganja i obrtanja novca.
Neverovatna potražnja za dolarima omogućila je SAD da živi na dug. Pojednostavljeno kazano, toliko se iz ostatka sveta ulaže u američke hartije od vrednosti da Ameri mogu itekako ugodno živeti od ovog prihoda. Pri tome praktično sami određuju kamatu na dug, to je referentna kamatna stopa Federalnih rezervi, američke centralne banke.
Rizik po siromašne
Sa druge strane, mnogo je rizičnija pozicija zemalja koje nemaju dovoljno kapitala, pa pozajmljuju devize, radi ulaganja u razvoj. Visina njihovog duga nikada nije sasvim izvesna, umnogome zavisi od kursa dolara i monetarne politike SAD. Kada dolar jača i kamate rastu, njihova zaduženost u domicilnoj valuti raste neobično brzo, čak i kada ne uzmu ni dolar novog zaduženja.
Veoma lako stiže se do bankrota, što smo videli upravo krajem osme i početkom devete decenije proteklog veka. Pedesetak država nije moglo da vrati ne samo pristigle rate, već ni kamatu na dug. Među njima su bile i do tada relativno solidne države poput Meksika, Poljske, Jugoslavije...
Slična situacija se ponavlja upravo poslednjih godina, sve je intenzivirano nakon finansijske krize 2008. Drastično se ubrzalo sa pandemijom, kada su emisione banke takođe ulile ogromne količine novca. Posebno su uticali inflacija, potom pokušaji da se rastom kamata obuzda. Naravno, dužnici su brzo dospeli u situaciju da im se obaveze drastično uvećavaju, opet do bankrota koji je u ovom trenutku nad glavom najmanje sedamdesetak država.
Rusko-indijski patent
Ipak, iz prethodne pošasti izvučene su neke pouke. Postaje sve jasnije da je dominacija dolara u finansijskim aranžmanima trećih zemalja pogubna dobrim delom i stoga što je komotna pozicija dužnika koji sam određuje koju će kamatu plaćati zasnovanu na ekstremnoj potražnji drugih za njegovom valutom.
Slobodniji, moglo bi se reći i jači, počeli su zaobilaziti američku valutu. Jedna od tehnologija je upotreba valuta zemalja koje trguju. Tako su pri prodaji oružja nekadašnji Sovjetski Savez i Indija praktično razmenjivali rublje i rupije. Poslednju operaciju ovog tipa dve države, sada Rusija i Indija, obavili su 2019. pri prodaji protivvazdušnog sistema zaštite S-400, vrednog pet milijardi dolara. Pošto je obavljen bez upotrebe dolara, Ameri, uprkos čvrstoj nameri, nisu uspeli da spreče ovaj aranžman.
Što su više u SAD pokušavali da održe i šire upotrebu dolara, jače i zemlje sa sposobnijim političkim vođstvom su više insistirali da se trguje u domicilnim valutama. Tako se 2020. godine veći deo trgovine između Kine i Rusije prvi put obavio mimodolarski, protekle dve sezone ovakva trgovina se stalno uvećavala. Uostalom sve zemlje Briksa imaju cilj da kada god je moguće međusobno trguju domicilnim valutama, obično rusko-indijskim "patentom".
Juanom kupuju zlato
Po SAD je posebno neugodno kada se dolar suzbija u trgovini naftom, upravo tamo odakle je počela pomama za američkom valutom. Međutim, baš tu je pozicija zagovornika dedolarizacije najjača. Rusija, Iran i Venecuela proizvode oko 45 odsto proizvodnje naftnog kartela OPEK, pri tome se još i važne zemlje izvoznice nafte okreću i dedolarizaciji i Briksu.
Prošle godine Kina, najveći svetski kupac nafte, trećinu nabavke iz Saudijske Arabije je platila juanom. Decembarski susret čelnika Kine, Arabije i nekoliko manjih bliskoistočnih država, ali značajnih izvoznika "crnog zlata", imao je za cilj dalje uvećavanje međusobnu trgovinu u kineskoj valuti. U Pekingu procenjuju da bi već naredne 2024. dve trećine kupovine nafte sa ovog područja moglo biti plaćeno juanom.
Što je podjednako važno, sama operacija kupoprodaje bi trebalo da se obavi preko naftno-gasne berze u Šangaju. Primedbu da je tako nešto teško postići u slučaju nekonvertabilne kineske valute Kina je na osobeni način uvažila i omogućila konveruziju juana u zlato. Nešto slično kao što je Rusija nedavno omogućila kupovinu zlata za rublje po fiksnoj ceni.
Ovim se kineska valuta promoviše u svojevrstan "petrojuan", osnov trgovine naftom bar kada je u pitanju najmnogoljudnija i njoj po ovom pitanju bliske zemlje, što u ovom treutku obuhvata blizu pet i po milijardi ljudi.
Čipovi i veštačka inteligencija
Za dedolarizaciju trgovine naftom postoji snažan oslonac. Rusija, Iran i Venecuela proizvode blizu 50 odsto proizvodnje OPEK-a, dok zemlje članice OPEK-a, bliske ovoj ideji nose 60 odsto prodaje kartela. Drugim rečima, nije nerealno očekivanje da najveći proizvođači nafte već za koju godinu dve trećine dragocene sirovine prodaju za kinesku, samo jednu za američku valutu. S obzirom na to da je Rusija velik izvoznik pšenice, suncokreta i još nekih ratarskih sirovina, slično bi mogla da umanji ulogu dolara u trgovini poljoprivrednim usevima. Zapravo to već i radi.
Problem po nosioce novog trenda je što ne vladaju tehnologijama izrade čipa ili veštačke inteligencije koje bi u još većoj meri mogle poslužiti u širenju dedolarizacije. U svakom slučaju, godina koja je započela biće uzbudljiva, rat u Ukrajini jeste i za teritorije, ali potencijalno u sebi nosi mnogo dalekosežnije i krupnije od teritorijalnih promena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Ti prijavu, mi priliku": Delta Holding otvara prijave za 15. generaciju Mladih lidera
18.11.2026.•
0
Kompanija Delta Holding otvorila je prijave za 15. generaciju programa "Mladi lideri", pružajući mladima priliku da započnu karijeru u različitim kompanijama članicama jednog od najvećih poslovnih sistema u regionu.
Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje
18.11.2026.•
0
Oktobar je bio svežiji nego što smo navikli poslednjih godina, dok su noćne temperature već početkom novembra otišle ispod nule.
Ministarstvo: Informacije od JANAF-a o isporuci nafte za NIS do kraja nedelje, tržište snabdeveno
18.11.2026.•
0
Tržište Srbije uredno je snabdeveno naftnim derivatima, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike u tehničkom mandatu navodeći da su u toku radovi na sanaciji oštećene deonice Jadranskog naftovoda.
Poštanska štedionica do sada isplatila petinu novca građanima koji su imali račune u Alta banci
18.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica je za tri radna dana i jednu subotu isplatila više od petine sredstava namenjenih isplati osiguranih depozita Alta banke u stečaju, odnosno više od 3,1 milijarde dinara i 48 miliona evra.
Srpsko svinjarstvo pred kolapsom: Očekuje se zatvaranje velikog broja farmi
18.11.2026.•
2
Stanje u srpskom svinjarstvu je izuzetno loše i neminovno je za očekivati da će se veliki broj farmi zatvoriti, saopštilo je danas Udruženje odgajivača svinja Srbije.
Jorgovanka Tabaković prvi put pred novinarima nije održala prezentaciju Izveštaja o inflaciji
18.11.2026.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković odbila je da drži konferenciju za novinare na kojoj je trebalo da bude predstavljen novi Izveštaj o inflaciji.
Projekcija NBS: Prosečna inflacija u ovoj godini 3,2 odsto, sledeće 4,9 odsto
18.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije objavila je Izveštaj o inflaciji u kojem je navedeno da će prosečna inflacija u ovoj godini iznositi 3,2 odsto, a da će u 2027. godini umesto ranije prognoziranih 4,3 odsto biti 4,9 odsto.
Evropska komisija preliminarno utvrdila: Temu krši zakon zbog nebezbednih proizvoda
18.11.2026.•
1
Evropska komisija objavila je da kineska platforma za internet trgovinu Temu, prema preliminarnim rezultatima istrage, krši Zakon o digitalnim uslugama (DSA).
Direktor za strategiju MOL Grupe: Pripreme za kupovinu NIS-a ušle u novu fazu
18.11.2026.•
0
Pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu, rekao je direktor za strategiju mađarske MOL Grupe Đerđ Bača.
NBS oduzela dozvolu za rad Alta lizingu, sledi likvidacija
18.11.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije oduzeo je dozvolu za obavljanje poslova finansijskog lizinga Alta lizingu.
Prognoza Evropske komisije: Rast ekonomije u Srbiji kratkoročan, sledi usporavanje
17.11.2026.•
4
Ekonomski rast Srbije ojačaće na kratak rok, vođen domaćom tražnjom, na 3,3 odsto ove godine i 3,8 odsto sledeće da bi zatim usporio na 2,9 odsto u 2028, predviđa Evropska komisija u jesenjim ekonomskim prognozama.
Poštanska štedionica: Deponentima Alta banke do sada isplaćeno 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara
17.11.2026.•
3
Deponentima Alta banke u stečaju isplaćeno je 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara.
PKS-u četiri milijarde dinara od članarine: Treba li ovaj namet ukinuti i šta planira Studentska lista
17.11.2026.•
21
Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke.
Uprkos podršci Trampa i Maska: Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga
17.11.2026.•
1
Upravni odbor kompanije Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga na mesto izvršnog direktora, uprkos sve glasnijim zahtevima za njegov povratak.
Majkrosoft utvrdio: Višemesečni softverski propust izazvao globalni prekid rada
17.11.2026.•
5
Kompanija Majkrosoft utvrdila je da je višemesečni softverski propust, u kombinaciji sa problemima u internim mrežnim vezama i smanjenim kapacitetom servera, izazvao globalni prekid rada njenih usluga.
Akcionari tužili Intel jer je vrednost akcija u jednom danu pala 29 odsto
17.11.2026.•
1
Akcionari Intela podneli su tužbu protiv kompanije zbog obmanjivanja investitora i prikrivanja posledica usporavanja prodaje ličnih računara, što je doprinelo padu vrednosti akcija firme za 29 odsto u jednom danu.
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
2
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
8
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 7
Uki
/
za evre i dolare samo kes primaju.
a djindjic ih je tako doveo u red
Б
Друго: "Петројуан" је кованица одређених кругова на Западу. Кина не жели (претерану) интернационализацију своје валуте, јер би се изложила међународним шпекулантима који су већ покушали да 1997 униште ХК долар, али их је интервенција Народне банке Кине у томе спречила. Политика (садашњег) кинеског вођства је сузбијање шпекулација, стабилност и контрола.
Утицај САД на Сауди Арабију је (био) толики да та земља нема централну банку, већ монетарну агенцију (Saudi Monetary Agency-SAMA) која инвестира, или је инвестирала, приходе од нафте тамо где Америка каже. Ипак, то се сад мења, покренути су први валутни свопови са Кином. Нисам сигуран да ће Кина дати злато за нафту, али је вероватно да ће га користити као референцу.
Мохамед бин Салман је покренуо велике промене, мора да се чува "пријатеља". Питање је како ће решити односе са Ираном и рат у Јемену. Утицај СА на цео исламски свет је огроман, то би могао бити мач са две оштрице.
САД су повећале своју производњу и више нису муштерија за саудијску нафту, сад је то Кина, сутра Индија и тако редом. У прошлости су САД изградиле огромне производне капацитете, наметнуле своје стандарде у многим областима живота. Још увек су војно присутне. Данас Кина гради брзе пруге и 5Г мрежу у огромној пустињској краљевини.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar