.jpg)
"Srbija kao Eldorado za loše poslodavce": Satnica u EU 39 evra, u Srbiji oko pet
U Srbiji je, prema proračunima Sindikata "Sloga", prosečna cena rada po satu oko 613 dinara, što je pet puta manje nego u zemljama EU.

Foto: Pixabay
Prema podacima Nemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), prosečni troškovi rada po satu u toj zemlji su oko 39,50 evra. U zemljama, članicama EU iznose u proseku oko 30,50 evra.
"Velika razlika jasno ukazuje da se Srbija nalazi na samom dnu Evrope, a radnici zarobljeni u kandžama siromaštva, niske satnice i nepravde", kaže Sloga
U ovom sindikatu kažu da su komponente u ceni izračunjavanja satnice:
- bruto plate zaposlenih,
- topli obrok, dnevnice i regres,
- troškovi odlaska i dolaska na rad,
- plaćeni dani za državne praznike,
- porezi i socijalni doprinosi koje poslodavac plaća državi,
- izdaci poslodavca za profesionalno usavršavanje i obrazovanje radnika i drugi izdaci.
"Ovo su alarmantni podaci koji naglašavaju preku potrebu za ubrzanim procesom pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, jer su povećanje satnice i unapređenje uslova rada od suštinskog značaja kako bi se sprečio masovni odlazak naših radnika u potrazi za boljim zaposlenjem u inostranstvu. Brža integracija u EU omogućila bi pristup fondovima i politikama koje bi podržale ekonomski rast i razvoj, istovremeno promovišući socijalnu koheziju i bolje uslove rada za sve građane Srbije", kažu u Slozi.
Dodaju da Srbija nema drugu alternativu, jer će u suprotnom ostati "Eldorado" za loše poslodavce i uvoz jeftine radne snage sa elementima trafikinga, a stanovništvo će nastaviti sa odlaskom iz zemlje zbog narastajućeg siromaštva.
Kako se kreće cena satnice u EU?
Poslodavci u industriji i uslužnim delatnostima u Evropskoj uniji plaćali su 2022. godine za sat rada u proseku 30,50 evra, a najskuplji su bili troškovi rada po satu u Luksemburgu, i to 50,90 evra.
Nemački Savezni zavod za statistiku Destatis saopštio je da je Nemačka, sa prosečnim troškovima rada po satu od 39,50 evra, bila na sedmom mestu među 27 članica EU. Na tom mestu se nalazi još od 2019. godine.
Prosek u 20 članica EU koje kao zajedničku valutu koriste evro bio je 34,30 evra po satu, prenosi portal Biznis.rs.
Odmah iza Luksemburga po visini troškova rada po satu je Danska, sa 46,80 evra, a sledi Belgija sa 43,50. Ispred Nemačke su, sa neznatno višom cenom sata rada Francuska, Holandija i Švedska, a odmah iza nje je Austrija sa 39 evra.
Na začelju je Bugarska u kojoj su poslodavci u 2022. u proseku plaćali po satu rada 8,20 evra. Ispred Bugarske su Rumunija (9,50), Mađarska (10,70) i Hrvatska (12,10 evra). Najbliža evropskom proseku je Italija sa 29,40 evra.
Cena radnog sata dobija se kada se troškovi proizvodnje u jednoj godini podele sa ukupnim brojem radnih sati.
Prema podacima Zavoda za statistiku, troškovi rada po satu su u proteklih deset godina u EU porasli u proseku za 25 odsto, ili 6,10 evra, ali je taj rast bio veoma različit među zemljama članicama. S obzirom na nisku polaznu osnovu, procentualno najveći rast bio je u zemljama istočne i jugoistočne Evrope. Tako je od 2012. u Bugarskoj iznosio plus 141,2 odsto, Rumuniji 131,7 odsto, Litvaniji 122 odsto i Letoniji 103,3 odsto.
U apsolutnom iznosu, troškovi sata rada su u tom periodu najviše porasli u Luksemburgu - 15,40 evra. U Švedskoj je rast iznosio 2,80 evra, odnosno 7,5 odsto, a u Italiji 1,70 evra, odnosno 6,1 odsto. U Nemačkoj su troškovi rada po satu od 2012. porasli za devet evra, onosno više od evropskog proseka.
Jedina zemlja u kojoj se cena rada po satu smanjila je Grčka, i to za 1,20 evra (7,6 odsto) u odnosu na 2012.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kina uzvratila EU svojim merama: Evropske firme isključene iz velikih nabavki medicinskog materijala
06.07.2025.•
0
Kina je objavila da isključuje firme EU iz velikih javnih nabavki medicinskog materijala, kao uzvratnu meru za slične restrikcije koje je EU uvela kineskim firmama.
Najtraženija zanimanja u Srbiji: Na prvom mestu čistači, pa slede programeri
06.07.2025.•
8
Poslodavci u Srbiji su u maju, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, tražili 14.390 radnika, a najtraženiji su bili čistači prostorija, odnosn hotela, kancelarija, toaleta za koje je oglašeno 556 mesta.
Broj milionera porastao 2,6 odsto: Na planeti ih je sad 23 miliona
06.07.2025.•
2
Broj dolarskih milionera u svetu porastao je za 2,6 odsto tokom 2024. godine i dostigao 23,4 miliona ljudi, dok je njihovo ukupno bogatstvo poraslo za 4,2 odsto na 90,475 biliona dolara.
Koliko će Srbija platiti kineske vozove za prugu do Nacionalnog stadiona: Novac obezbeđen zaduživanjem
05.07.2025.•
9
Devet novih elektromotornih vozova za prugu koja će ići do Nacionalnog stadiona koštaće oko 74 miliona evra, vidi se iz izveštaja Državne revizorske institucije.
Bez napretka u trgovinskim pregovorima EU i SAD
05.07.2025.•
0
Pregovarači Evropske unije do sada nisu uspeli da postignu napredak u trgovinskim pregovorima sa administracijom američkog predsednika Donalda Trampa.
Kina uvela carinu na konjak i druga žestoka pića iz EU
04.07.2025.•
3
Kina je danas uvela antidampinške carine na deo evropskih žestokih alkoholnih pića, a naročito na francuski konjak, saopštilo je Ministarstvo trgovine te zemlje.
Poskupljuje hleb, cena brašna u pakovanju od kilogram će se slobodno formirati
04.07.2025.•
7
Hleb "sava" poskupeće za tri dinara, sa 59 na 62 dinara, a cena brašna u pakovanju od kilogram slobodno će se formirati, odlučila je Vlada Srbije.
Objavljene nove cene goriva
04.07.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 časova.
Leoni zatvara fabriku u Malošištu, bez posla ostaje 1.900 radnika
04.07.2025.•
23
Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive, Leoni Bordnetz-Sistem GmbH je doneo odluku da prvo smanji, a zatim do kraja 2025. obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu.
Prestaje da važi uredba o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica
04.07.2025.•
4
Vlada Srbije odlučila je da prestane da važi uredba o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica.
Uprkos dobrom rodu pšenice, srpski seljak zabrinut - Srbija dovedena u položaj kolonije
03.07.2025.•
15
Mada je tek kraj juna, pšenica je požnjevena sa bezmalo polovine od oko 550.000 hektara zasejanih najvažnijim hlebnim usevom.
Ukrajinska kompanija MHP, u čijem je sastavu Topiko iz Bačke Palanke, preuzima špansku Uvesu
03.07.2025.•
1
Ukrajinska međunarodna poljoprivredno-industrijska grupacija, MHP, vlasnik Perutnine Ptuj, u čijem sastavu je Topiko iz Bačke Topole, priprema preuzimanje 41 odsto udela u španskom Uvesu.
Poreska uprava podseća frilensere: Rok za podnošenje poreskih prijava do 30. jula
03.07.2025.•
2
Rok za podnošenje poreskih prijava za drugi kvartal u ovoj godini za frilensere je od 1. do 30. jula, saopštila je Poreska uprava.
Nikolić: Cene nafte porasle zbog rata Irana i Izraela, ali nema smanjenja isporuka
02.07.2025.•
1
Cene nafte su porasle usled zabrinutosti zbog mogućih poremećaja u snabdevanju tokom rata Izraela i Irana, ali do stvarnog smanjenja snabdevanja nije došlo, rekao je ekonomista Goran Nikolić.
Majkrosoft otpušta još nekoliko hiljada ljudi
02.07.2025.•
0
Majkrosoft će otpustiti još nekoliko hiljada ljudi posle početnog talasa u maju, saopštila je danas ta kompanija i dodala da će doći i do smanjenja i određenih hijerarhijskih nivoa.
Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji
02.07.2025.•
29
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Poskupele republičke administrativne takse
02.07.2025.•
8
Od 1. jula promenjena je visina republičke administrativne takse propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama za određene tarifne brojeve.
Imovina najbogatijih dovoljna da se 22 puta iskoreni globalno siromaštvo
02.07.2025.•
3
Novi izveštaj britanske organizacije Oksfam otkriva dramatičan porast bogatstva najbogatijih jedan odsto stanovništva tokom poslednjih deset godina.
Ove godine biće više pšenice, manje malina i višanja
01.07.2025.•
4
Republički zavod za statistiku objavio je da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, a manji rod malina i višanja.
Proizvođači planiraju da prospu tri tone mleka: Protest zbog otkupne cene
01.07.2025.•
8
Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je da će proizvođači mleka tog dela Srbije 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.
Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
30.06.2025.•
2
Prilika za ozbiljniju poresku reformu u Srbiji koja bi podstakla domaća privatna ulaganja propuštena je prethodnih godina.
Komentari 21
@Mile
marks
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar