U Srbiji nekad poslovalo 74, sad ih ima 20: Kakve promene donosi ukrupnjavanje banaka?
Trend ukrupnjavanja banaka u Srbiji se nastavlja i to kao rezultat globalnih procesa u okviru bankarskih grupacija, a banaka je iz godine u godinu sve manje uglavnom zbog spajanja.
U nekadašnjoj SRJ poslovale su 84 banke, od čega 74 u Srbiji. U proteklih dvadesetak godina broj banaka je smanjen za oko 50 do sada. Međutim, veruje se da će broj banaka i u narednim godinama biti još smanjen, a trenutno ih u Srbiji posluje 20.
Stručnjaci smatraju da građane, koji sve češće dobijaju poruke od svojih banaka o promeni njihovog vlasnika, ceo taj proces spajanja ne bi trebalo da plaši jer za njih uglavnom ne bude velikih promena. Banke su u obavezi da o promenama, kao što je i preuzimanje banaka, unapred obaveste svoje klijente, odnosno korisnike njihovih usluga o tome šta se dešava i kako će teći taj proces spajanja banaka.
"Ono što je najvažnije za klijente, na primer one koji su korisnici kredita, jeste to da se ništa u njihovom odnosu sa bankama neće promeniti zato što su banke koje preuzimaju druge u obavezi prema zakonu da zadrže postojeće uslove poslovanja prema postojećim klijentima, do trenutka isteka njihovih finansijskih obaveza", rekao je za Euronews Srbija ekonomista iz organizacije Libek Mihajlo Gajić.
Drugim rečima, kako navodi Gajić, do kraja otplate kredita sve ostaje onako kako je i bilo u dogovoru sa prethodnom bankom, ništa se ne može promeniti, osim ukoliko se ne promeni na bolje za korisnike kredita.
Gajić kaže da banke deluju tako da klijenti i ne primete da je došlo do neke promene.
"Vi ćete videti da vaša banka ima drugačiji logo na svom ulazu. Ukoliko imate samo održavanje računa, tu može doći do manjih promena, ali recimo ako ste korisnici kredita onako kako ste potpisali prvi ugovor, tako će ostati i do kraja njegove otplate. To je zapravo najvažnije za korisnike bankarskih usluga. U nekim slučajevima može doći do apdejtovanja ili daunlodovanja nove verzije mobilne aplikacije pošto se ona menja da bi se integrisali različiti onlajn servisi plaćanja, ali i to je verovatno, čini mi se, najveća stavka koju će većina ljudi moći da primeti u svom odnosu sa bankom", kaže Gajić.
Objasnio je da se nekada mora promeniti mobilna aplikacija koja se koristi za onlajn plaćanje i da klijenti banaka moraju unapred znati šta se dešava.
Upitan do kakvih promana može doći u vezi sa aplikacijama za plaćanje, Gajić je naveo da to zavisi od banke do banke jer, kako objašnjava, neke banke moraju da uvežu svoje sisteme koji su rađeni na potpuno različitim platformama tako da je to težak i ozbiljan posao. Prema njegovim rečima, ranije je bilo pritužbi klijenata nekih banaka u vezi sa promenama koje se odnose na aplikacije, ali se na kraju ispostavilo da se sve to može rešiti.
"Recimo, to je bilo preuzimanje nekih banaka tokom prethodne godine koje nije imalo baš najbolje rezultate na kratak rok, ali sada te aplikacije ponovo funkcionišu kako bi trebalo. U nekim slučajevima bilo je potrebno da sa plej stora skinete neke novu verziju postojeće aplikacije ili ako ste korisnik neke banke koja je prešla u drugu, morali biste da instalirate potpuno novu aplikaciju. U nekim slučajevima čak ste morali lično da odete u tu banku da bi vam oni pomogli preko nameštanja tokena, kako bi moglo da funkcioniše mobilno bankarstvo ili nešto slično tome. Ali, ti procesi su prilično laki, bezbolni, brzi i efikasni", kaže Gajić.
Bankarsko tržište sazrelo za ukrupnjavanje
Prema podacima sa sajta Narodne banke Srbije, u Srbiji trenutno posluje 20 banaka. Njihov broj se iz godine u godinu smanjuje jer se manje banke utapaju u one veće kroz spajanje. Na primer, na bankarskom tržištu Srbije na kraju 2019. godine poslovalo ukupno 26 banaka, osam manje nego 2009. godine. Stručnjaci smatraju da tržište diktira ukrupnjavanje.
"Bankarsko tržište je sazrelo za ovu vrstu ukrupnjavanja iz prostog razloga što je bankarstvo malo skuplje nego što je bilo prethodnih godina, ujedno je i manje isplativo jer okruženje i zasićenje tržišta sa jedne strane, kreditna sposobnost sa druge strane, nekako pritiskaju sve te troškove banaka, zato dolazi do ukrupnjavanja, ali to nema suštinskog značaja za klijente", rekao je za Euronews Srbija urednik portala Kamatica Dušan Uzelac.
Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić razloge ukrupnjavanja vidi i u veličini srpskog tržišta. Navodi da je srpski finansijski sistem relativno mali i da finansijske usluge koje veće banke pružaju građanima i privredi mogu potencijalno da budu jeftinije. Veruje i da bi građani mogli da imaju i koristi od spajanja banaka.
"Srpski finansijski sistem je relativno mali i nije logično da tu ima previše banaka jer onda njihovo samo postojanje u tako velikom broju sprečava neke efikasnosti koje mogu proisteći iz ekonomije obima. Kad je jedna banka veća, ona može određene troškove da smanji i da na taj način finansijske usluge koje pruža za privredu i stanovništvo budu potencijalno jeftinije", rekao je Šoškić za Euronews Srbija.
S druge strane, ističe da bi morao da se pronađe balans kako ne bi došlo do situacije da se velike banke dogovore međusobno i tako stvore monopol.
Ukrupnjavanje prema Uzelcu neće mnogo promeniti trenutno stanje.
"To se nekako dešavalo i do sada, zato što je ovo bilo neko kvazi-konkurentno tržište, zato što je dominiralo par banaka sa preko 60 odsto tržišta, a ostatak je bio podeljen na neke manje banke", rekao je Uzelac.
Spajanja banaka, veruje Šoškić, ne treba se plašiti i u celom tom poslu bi trebalo paziti ko su vlasnici banaka, ali i da oni ne bi trebalo da budu isključivo iz EU, nego sa više strana.
"Dobro je imati i neke druge banke, pa nije loše imati neku državnu banku koja može ponekad ne samo da konkuriše privatnim bankama sa vlasnicima iz inostranstva, nego i da na neki način tu bude više prisutna u domenu sprovođenja nekih ekonomskih politika u kontekstu kreditiranja", rekao je Šoškić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
0
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
6
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
3
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
2
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
9
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
9
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
8
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Komentari 6
NN
Lopovske institucije.
A cirkusa
Sber racuni preko noci ugaseni i sve pare prebacene na nove Aik racune, Sber app prazna, Aik app radi kad se aktivira u banci, ma cirkus.
Naravno nista od ovoga iznad NIJE predoceno Sber klijentima.
Najbolje od svega, Sber kartice i dalje rade i Aik NECE da vam izdaje nove kartice, a Sber niko napolju nece da vam prihvati posto je "Sberbanka zabranjena?!?!"
we
Najbolje je da ih imamo 0. Zasto? Jer ih svaka vlast koristila za bezomucnu kradju drzavnih para. Deljenje nekim projektima, firmama, ti krediti ("razvojni") su deljeni sakom i kapom, ogromne pare su nestale, uhodanim varijantama. Setimo se skandala Razvojne banke Vojvodine i koliko para je tu nestalo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar