
U Srbiji nekad poslovalo 74, sad ih ima 20: Kakve promene donosi ukrupnjavanje banaka?
Trend ukrupnjavanja banaka u Srbiji se nastavlja i to kao rezultat globalnih procesa u okviru bankarskih grupacija, a banaka je iz godine u godinu sve manje uglavnom zbog spajanja.

Foto: Pixabay
U nekadašnjoj SRJ poslovale su 84 banke, od čega 74 u Srbiji. U proteklih dvadesetak godina broj banaka je smanjen za oko 50 do sada. Međutim, veruje se da će broj banaka i u narednim godinama biti još smanjen, a trenutno ih u Srbiji posluje 20.
Stručnjaci smatraju da građane, koji sve češće dobijaju poruke od svojih banaka o promeni njihovog vlasnika, ceo taj proces spajanja ne bi trebalo da plaši jer za njih uglavnom ne bude velikih promena. Banke su u obavezi da o promenama, kao što je i preuzimanje banaka, unapred obaveste svoje klijente, odnosno korisnike njihovih usluga o tome šta se dešava i kako će teći taj proces spajanja banaka.
"Ono što je najvažnije za klijente, na primer one koji su korisnici kredita, jeste to da se ništa u njihovom odnosu sa bankama neće promeniti zato što su banke koje preuzimaju druge u obavezi prema zakonu da zadrže postojeće uslove poslovanja prema postojećim klijentima, do trenutka isteka njihovih finansijskih obaveza", rekao je za Euronews Srbija ekonomista iz organizacije Libek Mihajlo Gajić.
Drugim rečima, kako navodi Gajić, do kraja otplate kredita sve ostaje onako kako je i bilo u dogovoru sa prethodnom bankom, ništa se ne može promeniti, osim ukoliko se ne promeni na bolje za korisnike kredita.
Gajić kaže da banke deluju tako da klijenti i ne primete da je došlo do neke promene.
"Vi ćete videti da vaša banka ima drugačiji logo na svom ulazu. Ukoliko imate samo održavanje računa, tu može doći do manjih promena, ali recimo ako ste korisnici kredita onako kako ste potpisali prvi ugovor, tako će ostati i do kraja njegove otplate. To je zapravo najvažnije za korisnike bankarskih usluga. U nekim slučajevima može doći do apdejtovanja ili daunlodovanja nove verzije mobilne aplikacije pošto se ona menja da bi se integrisali različiti onlajn servisi plaćanja, ali i to je verovatno, čini mi se, najveća stavka koju će većina ljudi moći da primeti u svom odnosu sa bankom", kaže Gajić.
Objasnio je da se nekada mora promeniti mobilna aplikacija koja se koristi za onlajn plaćanje i da klijenti banaka moraju unapred znati šta se dešava.
Upitan do kakvih promana može doći u vezi sa aplikacijama za plaćanje, Gajić je naveo da to zavisi od banke do banke jer, kako objašnjava, neke banke moraju da uvežu svoje sisteme koji su rađeni na potpuno različitim platformama tako da je to težak i ozbiljan posao. Prema njegovim rečima, ranije je bilo pritužbi klijenata nekih banaka u vezi sa promenama koje se odnose na aplikacije, ali se na kraju ispostavilo da se sve to može rešiti.
"Recimo, to je bilo preuzimanje nekih banaka tokom prethodne godine koje nije imalo baš najbolje rezultate na kratak rok, ali sada te aplikacije ponovo funkcionišu kako bi trebalo. U nekim slučajevima bilo je potrebno da sa plej stora skinete neke novu verziju postojeće aplikacije ili ako ste korisnik neke banke koja je prešla u drugu, morali biste da instalirate potpuno novu aplikaciju. U nekim slučajevima čak ste morali lično da odete u tu banku da bi vam oni pomogli preko nameštanja tokena, kako bi moglo da funkcioniše mobilno bankarstvo ili nešto slično tome. Ali, ti procesi su prilično laki, bezbolni, brzi i efikasni", kaže Gajić.
Bankarsko tržište sazrelo za ukrupnjavanje
Prema podacima sa sajta Narodne banke Srbije, u Srbiji trenutno posluje 20 banaka. Njihov broj se iz godine u godinu smanjuje jer se manje banke utapaju u one veće kroz spajanje. Na primer, na bankarskom tržištu Srbije na kraju 2019. godine poslovalo ukupno 26 banaka, osam manje nego 2009. godine. Stručnjaci smatraju da tržište diktira ukrupnjavanje.
"Bankarsko tržište je sazrelo za ovu vrstu ukrupnjavanja iz prostog razloga što je bankarstvo malo skuplje nego što je bilo prethodnih godina, ujedno je i manje isplativo jer okruženje i zasićenje tržišta sa jedne strane, kreditna sposobnost sa druge strane, nekako pritiskaju sve te troškove banaka, zato dolazi do ukrupnjavanja, ali to nema suštinskog značaja za klijente", rekao je za Euronews Srbija urednik portala Kamatica Dušan Uzelac.
Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić razloge ukrupnjavanja vidi i u veličini srpskog tržišta. Navodi da je srpski finansijski sistem relativno mali i da finansijske usluge koje veće banke pružaju građanima i privredi mogu potencijalno da budu jeftinije. Veruje i da bi građani mogli da imaju i koristi od spajanja banaka.
"Srpski finansijski sistem je relativno mali i nije logično da tu ima previše banaka jer onda njihovo samo postojanje u tako velikom broju sprečava neke efikasnosti koje mogu proisteći iz ekonomije obima. Kad je jedna banka veća, ona može određene troškove da smanji i da na taj način finansijske usluge koje pruža za privredu i stanovništvo budu potencijalno jeftinije", rekao je Šoškić za Euronews Srbija.
S druge strane, ističe da bi morao da se pronađe balans kako ne bi došlo do situacije da se velike banke dogovore međusobno i tako stvore monopol.
Ukrupnjavanje prema Uzelcu neće mnogo promeniti trenutno stanje.
"To se nekako dešavalo i do sada, zato što je ovo bilo neko kvazi-konkurentno tržište, zato što je dominiralo par banaka sa preko 60 odsto tržišta, a ostatak je bio podeljen na neke manje banke", rekao je Uzelac.
Spajanja banaka, veruje Šoškić, ne treba se plašiti i u celom tom poslu bi trebalo paziti ko su vlasnici banaka, ali i da oni ne bi trebalo da budu isključivo iz EU, nego sa više strana.
"Dobro je imati i neke druge banke, pa nije loše imati neku državnu banku koja može ponekad ne samo da konkuriše privatnim bankama sa vlasnicima iz inostranstva, nego i da na neki način tu bude više prisutna u domenu sprovođenja nekih ekonomskih politika u kontekstu kreditiranja", rekao je Šoškić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tramp preti povećanjem carina Indiji u naredna 24 časa jer kupuje rusku naftu
05.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp danas je zapretio da će već u narednih 24 časa povećati carine Indiji, kojoj zamera što kupuje rusku naftu.
Zlatno doba Srbije: Vlast kupuje velike količine zlata
05.08.2025.•
29
Tokom tmurnih devedesetih i Miloševićeve vladavine, građani Srbije su navikli da se u depoima Narodne banke nalazi malo deviza i još manje zlata, tek "za svaki slučaj".
Više od 10.000 hotela tužilo Buking
05.08.2025.•
7
Više od 10.000 hotela iz više od 25 evropskih zemalja pokrenulo je zajedničku tužbu protiv kompanije Buking.
Guvernerka NBS: Imamo stabilan i siguran bankarski sistem
04.08.2025.•
4
Narodna banka Srbije sprovodi dodatne analize koje za rezultat treba da imaju predlaganje konkretnih rešenja u cilju smanjenja marži banaka, izjavila je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković.
Stanovi poskupeli za 5,31 odsto
04.08.2025.•
5
Cene stanova u Srbiji u prvom tromesečju ove godine veće su za 5,31 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički geodetski zavod.
Obnovljivi izvori podbacili: Termoelektrane ponovo u pogonu, CO₂ u porastu
04.08.2025.•
9
Već bezmalo dve decenije Evropska unija vodi politiku preobražaja u proizvodnji i distribuciji električne energije.
Manji broj izdatih građevinskih dozvola mogao bi dodatno podići cene nekretnina
04.08.2025.•
16
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji u prvom kvartalu 2025. godine iznosila je 1,7 milijardi evra.
Alžir zabranio aktivnosti povezane sa kriptovalutama: Od upotrebe do rudarenja
03.08.2025.•
0
Alžir je nedavno usvojio zakon kojim se zabranjuju sve aktivnosti povezane sa kriptovalutama, od upotrebe do rudarenja, javlja BFM TV.
Počele inspekcijske kontrole proizvoda koji sadrže palmino ulje
02.08.2025.•
9
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da su inspekcijske službe počele da kontrolišu primenu Uredbe o obaveznom deklarisanju proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Da li blokade "narušavaju" ekonomiju: Spoljnotrgovinska razmena 37,4 milijarde evra
02.08.2025.•
10
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 37,4 milijarde evra
Španija potvrdila učešće na Expo 2027
02.08.2025.•
4
Među državama koje su potvrdile svoje učešće na izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu, nalazi se i Španija.
Tabaković: Marže banaka na kredite treba da budu manje
02.08.2025.•
9
Guvernerka Jorgovanka Tabaković izjavila je da Narodna banka Srbije sprovodi dodatne analize koje za rezultat treba da imaju predlaganje konkretnih rešenja u cilju smanjenja marži banaka.
Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje
01.08.2025.•
0
Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod koji sadrži mlečnu komponentu neće sadržati palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti.
PKS: Novim carinama SAD najviše će biti pogođeni proizvođači guma, oružja i hrane za životinje
01.08.2025.•
3
Povećanje carine SAD za srpsku robu od 35 odsto najviše će pogoditi najveće izvoznike, a to su industrije auto-delova, pre svega guma, oružja i municije, kao i proizvođače hrane za kućne ljubimce.
Objavljene nove cene goriva
01.08.2025.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Trgovinski sporazum SAD i EU: Jači tlači - Tramp učinio Brisel potpuno nebitnim
01.08.2025.•
7
Posle četiri meseca neizvesnosti postignut je trgovinski sporazum između SAD i Evropske unije, čime je izbegnut preteći carinski rat dva značajna partnera i saveznika.
Tramp potpisao naredbu o novim carinama, stupaju na snagu za sedam dana
01.08.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom za sedam dana na snagu stupaju nove carine za desetine američkih trgovinskih partnera.
NIS prodaje bugarsku filijalu
31.07.2025.•
4
Naftna industrija Srbije, koja je pod ruskom kontrolom, saopštila je da je upravni odbor odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska, koja je u njenom potpunom vlasništvu.
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
22
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
18
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Komentari 6
NN
Lopovske institucije.
A cirkusa
Sber racuni preko noci ugaseni i sve pare prebacene na nove Aik racune, Sber app prazna, Aik app radi kad se aktivira u banci, ma cirkus.
Naravno nista od ovoga iznad NIJE predoceno Sber klijentima.
Najbolje od svega, Sber kartice i dalje rade i Aik NECE da vam izdaje nove kartice, a Sber niko napolju nece da vam prihvati posto je "Sberbanka zabranjena?!?!"
we
Najbolje je da ih imamo 0. Zasto? Jer ih svaka vlast koristila za bezomucnu kradju drzavnih para. Deljenje nekim projektima, firmama, ti krediti ("razvojni") su deljeni sakom i kapom, ogromne pare su nestale, uhodanim varijantama. Setimo se skandala Razvojne banke Vojvodine i koliko para je tu nestalo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar