Kako da ne upadnemo u zamku finansijskih prevara, a kada vredi rizikovati?
Na današnji dan pre 14 godina Bernard Medof priznao je pred sudom na Menhetnu da je svoje klijente oštetio za čak 65 milijardi dolara uz pomoć "Ponzijeve šeme".
Foto: 021.rs
Medof je samo prepisao ideju Italijana Čarlsa Ponzija koji je lakovernim klijentima, početkom prošlog veka, ukrao veliki novac, piše RTS.
Vladimir Pavlović, finansijski analitičar i jedan od prvih portfolio menadžera u našoj zemlji, kaže za RTS da je kod prevara glavna stvar ljudska želja za brzom zaradom.
Američki finansijski špekulant Bernard Medof (73) priznao je 2009. godine pred Saveznim sudom na Menhetnu da je glavni tvorac najveće finansijske prevare u istoriji, kojom je klijente svoje "ponzi šeme", investicionog pandana piramidalnoj štednji, oštetio za čak 65 milijardi dolara. Medof je osuđen na 150 godina zatvora.
Vladimir Pavlović objašnjava da je Ponzijeva šema sistem prevare gde se investitorima obećava visoka zarada za neki sjajan posao koji je u pozadini, uz objašnjenje da u tom procesu investiranja nema velikog rizika.
"Međutim, u suštini se dešava da najčešće do investiranja i ne dolazi, već ulaganje novih ulagača služi da se isplate obećane zarade prethodnim ulagačima i tako ta Ponzijeva šema može da funkcioniše sve dok su nove uplate dovoljno velike da se prethodni ulagači isplaćuju, a kada nove uplate prestanu iz različitih razloga onda se cela šema urušava i onda svi investitori ostaju bez najvećeg dela svojih sredstava", naglašava Pavlović.
Ističe da je glavna u celoj priči – ljudska želja za brzom zaradom.
"Prosto jedan čovek ili jedna organizacija kada plasiraju takvu priču, ljudi često zanemaruju neke signale koje su videli, ne žele da racionalni razmišljaju i u želji da brzo zarade odlučuju se da naprave takve investicije. Nažalost, posle toga izgube najveći deo svog novca", kaže Pavlović.
Možemo biti deo prevare bez obzira koliko smo uložili
Naglašava da Ponzijeva šema može da stoji iza različitih stvari – i za kapitalne stvari praćene velelepnim projektima, ali i za sitne poslovne poduhvate.
Ukazuje da možemo biti deo prevare u takvoj šemi bez obzira koliko smo uložili, kao i da treba obratiti pažnju u šta ulažemo novac.
"Svaki pojedinac shodno svom riziku treba da vodi računa u koju vrstu imovine ulaže. Za nekoga je 10.000 evra kao što je za nekoga milion evra. Tako da svaki pojedinac treba da vodi računa o rizicima i to ne samo za pojedinačne investicije, već i ostale investicije koje je napravio", kaže Pavlović.
Pored toga, za sve investitore je ključan proces diverzifikacije – to znači da nema samo jedno ulaganje, tj. jednu vrstu imovine, nego da podeli na različite vrste ulaganja.
Da li je danas teže upasti u zamku Ponzijeve šeme
Govoreći o tome da li je danas teže sprovesti Ponzijevu prevaru zbog lakše dostupnih informacija na internetu, Pavlović kaže da nam internet jeste olakšao život i finansijske transakcije, ali da bismo izbegli takve prevare potrebno je da imamo osnovna znanja o investicijama.
"To je nešto što se nažalost ne uči u našim školama, ali što je kulturološki prisutno u zapadnim ekonomijama i ljudi kada dođu do svoje 18. ili 20. godine, već imaju znanja o procesu investiranja", rekao je Pavlović.
Pored toga, kako kaže, na razvijenijim tržištima ima mnogo više finansijskih savetnika sa kojima možete da se posavetujete kako ne biste doneli pogrešnu odluku.
Svaka investicija nosi rizik
Ističe da svaka vrsta investicija kao ključne pokazatelje ima rizik i očekivani prinos.
"Svi smo upoznati sa recimo bankarskim depozitima koji nose par procenata prinosa na godišnjem nivou. Sa druge strane, ako investirate u akcije na globalnim tržištima gruba računica pokazuje za nekih desetak godina udvostručićete vašu investiciju. Ako želite da preuzmete još malo više rizika, pa da ulažete u jednu aset kalsu koja se zove privatni kapital onda je recimo moguće za deset godina utrostručiti investiciju", istakao je Pavlović.
"Kada se to preračuna na neki mesečni prinos, bilo koja od ovih mogućnosti će vam dati prinos koji je manji od jedan posto na mesečnom nivou. Kada pričamo o Ponzijevoj šemi, da bi bila jako interesantna i da bi privukla interesovanje potencijalnih ulagača, često se investitorima nudi pet, deset i više procenata na mesečnom nivou što je zaista odličan signal da nešto nije u redu i da treba dobro razmotriti da li u to treba uložiti", dodao je Pavlović.
Kako je propala Banka Silicijumske doline
Pre nekoliko dana Banka Silicijumske doline u Sjedinjenim Američkim Državama bankrotirala je uprkos tome što je imala depozite klijenata u vrednosti od 175 milijardi dolara.
Pavlović objašnjava da to treba razdvojiti od Ponzijeve šeme.
"Kada su u pitanju finansijske institucije, one imaju permanentan nadzor od strane regulatora i zaista meni je teško da poverujem da je to bio slučaj Ponzijeve šeme. U pitanju je klasičan tržišni rizik – ta banka je imala više apetita ka riziku, finansirala je rizične poduhvate, i zato su njeni akcionari izgubili novac koji su tu uložili", naglasio je Pavlović.
Ističe i da oni ljudi koji su stavili depozit u tu banku, oni su imali osiguranje do visine od 250.000 dolara i svi oni će taj novac napliti.
"Krize se ne treba plašiti, za krizu se treba dobro pripremiti"
Mnoge je to podsetilo i na veliku krizu iz 2008. godine. Pavlović kaže da su finansijske krize svojstvene tržišnim privredama, kao i da one nastupaju svakih desetak godina.
"Kriza je deo jednog privrednog ciklusa i krize se ne treba plašiti, za krizu se treba dobro pripremiti. Kako se pripremamo za krizu? Tako što smanjimo našu kreditnu izloženost, ako vodimo neki posao smanjimo troškove i pripremimo se za investicije", poručuje Pavlović.
Naglašava da je tokom krize vrednost određenih imovina niža i da je, ako ste investitor, najbolje investirati tokom krize jer je tada najveća šansa za zaradu.
Poručuje da je uvek rizično ulagati i da se nikada ne može pobeći od rizika.
"Sa druge strane, danas je vrlo rizično ne ulagati, jer zbog visoke stope inflacije ako imate sredstva koja nisu uložena, vama će inflacija ta sredstva značajno umanjiti kroz određeni vremenski period. Tako da od rizika ne treba bežati, njemu treba pametno pristupiti i pametno upravljati", ističe Pavlović.
"Crkva je za verovanje, za investiranje ključna edukacija"
Na pitanje kome da verujemo, Pavlović kaže da je crkva najbolja institucija u kojoj pojedinci mogu da zadovolje svoju potrebu za verom.
"Kada pričamo o investiranju – potrebno je da se ljudi edukuju i steknu osnovna znanja, a ako treba da se savetuju sa profesionalcima koji se time bave", poručuje Pavlović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kineski električni automobili osvajaju Evropu uprkos carinama
10.08.2026.•
0
Prodaja električnih automobila kineskih proizvođača u Evropi od januara do maja dostigla je rekordni nivo uprkos visokim carinama, što dodatno pojačava pritisak na evropsku automobilsku industriju.
Cene u hotelima i restoranima u Vojvodini porasle više nego na republičkom nivou
10.08.2026.•
6
Ugostiteljske usluge su u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Vozači kamiona Zapadnog Balkana u utorak o problemu ograničenog boravka u Šengen zoni
10.08.2026.•
1
Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održaće sastanak sutra, 11. avgusta.
Bez dogovora: Sindikati pitaju gde se izgubilo obećanje da će minimalac biti 650 evra, a prosečna plata 1.400
10.08.2026.•
14
Trenutna minimalna zarada u Srbiji iznosi 550 evra, a na današnjem sastanku država je predložila povećanje na 600 evra.
Život u Srbiji: Što se tiče standarda - standardno siromaštvo
10.08.2026.•
20
Više od godinu i po dana živi se u atmosferi svakodnevnih protesta i izliva nezadovoljstva.
Holandska banka: Ekstremne vrućine mogu da izbrišu rast EU
10.08.2026.•
0
Suša i ekstremne vrućine koje su pogodile velike delove Evrope mogle bi da ponište značajan deo očekivanog ovogodišnjeg ekonomskog rasta u regionu, upozorila je holandska banka Triodos u novom izveštaju.
Počinju pregovori o minimalnoj zaradi: Koliki je minimalac u drugim zemljama
10.08.2026.•
9
Pregovori vlade Srbije, poslodavaca i reprezentativnih sindikata o minimalnoj zaradi za 2027, koja bi prema obećanjima predsednika Vučića, trebalo da iznosi 650 evra, počinju danas, 10. avgusta.
MP Team Prevodi - sudski tumači u Novom Sadu: Overeni prevodi na više od 20 jezika
10.08.2026.•
0
MP Team Prevodi okuplja ovlašćene sudske tumače i stručne prevodioce sa višedecenijskim iskustvom koji pružaju brze, tačne i poverljive prevode, uz uslugu prilagođenu potrebama klijenata iz cele Vojvodine i Srbije.
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
3
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Novi rizici za inflaciju u Srbiji: Da li nas do kraja godine čekaju nova poskupljenja?
09.08.2026.•
17
Nakon perioda usporavanja inflacije, pred Srbijom su novi rizici koji bi u narednom periodu mogli da utiču na rast cena. Među njima su kretanje cena nafte i goriva, međunarodna geopolitička neizvesnost i toplotni talas.
Nekadašnji jugoslovenski gigant seli se iz Zagreba: Proizvodnja stiže u Gornji Milanovac
09.08.2026.•
13
Proizvodnja nekadašnjeg jugoslovenskog giganta Hromosa (Chromos) biće premeštena u Gornji Milanovac u Srbiji i Kolićevo u Sloveniji.
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
6
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
1
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
10
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
12
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Komentari 2
Aleksej
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar