
Šta je problem sa malinarima? Profit sebi, rizik drugima
Teško je naći grupaciju koja protestuje više od uzgajivača malina.

Foto: 021.rs
Nekada su prosvetni radnici i zaposleni u namenskoj industriji učestalije ispoljavali nezadovoljstvo, ali, čini se, da su u poslednje vreme češće nepovoljne sezonske konjukture po prodavce bobičavog voća, pa malinari praktično svake godine prozivaju vlast da im pomogne.
Rudnik para
Apsurd je u tome što je reč o jednoj od najprofitabilnijih delatnosti, pravom "rudniku para" za one koji znaju posao, imaju dovoljno veliku rodbinu kao gotovo sigurnu radnu snagu i umeju da se snalaze na neobično volatibilnom tržištu. Godišnji prihod dostiže i po 70.000 evra po hektaru, od čega na troškove otpada najviše četvrtina.
Reč je o vanserijski rentabilnoj aktivnosti, pa nije čudo da se ovim poslom bave ne samo poljoprivrednici, već i advokati, lekari, inženjeri, svako ko ima povoljno imanje i dovoljno novca za ne baš preveliko startno ulaganje.
Manje je poznato da je u Srbiji sadnja malina, ali kao ukrasnog šiblja, počela oko 1880. godine, da bi četiri decenije kasnije počeo uzgoj sorte namenjene pravljenju soka. Malina za kasniju upotrebu, uz pomoć zamrzavanja, počela je tek šezdesetih godina prošlog veka.
Zapadna Srbija, posebno predeo od Arilja do Ivanjice, pokazao se idealnim za sortu "vilamet". I danas je vodeći brend kada je reč o malinama za naknadnu upotrebu. Upravo ona i čini preko 90 odsto zasada srbijanskih malinjaka, dok se blizu 400.000 ljudi bavi ovim uzgojom.
Naravno, bar polovina nisu profesionalni zemljoradnici, već im je uzgoj dodatan izvor prihoda. Velika većina malinjaka je mini veličine, taman da jedna porodica veoma solidno živi, a posledjih godina primetno je da opada kako kvalitet sadnica, tako i upotreba đubriva specifične formulacije, primerene uzgoju ovog voća.
Oscilacije cene
Tokom prethodnih decenija Srbija je, uprkos svim manama u proizvodnji, izrasla u svetskog lidera kada je reč o "vilametu". Godišnje se izveze i 95 odsto roda, obično preko 100.000 tona. Rekordne 2015. u svet je plasirano više od 134.000 tona vrednih 325 miliona evra. Rod se kreće u rasponu od sedam do 23 tone po hektaru.
Mana je što dostizanje veće rodnosti podrazumeva primetno veća ulaganja, pri čemu je profitabilnost veća kod jesenjih sorti namenjenih konzumu, sasvim retkih u Srbiji.
Problem je izrazita, i sve veća, oscilacija cene na svetskom tržištu, gde se pre dve godine na veliko prodavala i za šest, sedam evra po kilogramu, da bi lane pala na tri do četiri evra. Početak ove sezone, rat u Ukrajini i pad standarda širom Evrope doprineli su da se početkom tekuće sezone mogla kupiti i za dva evra. Posebno je negativan uticaj dampinški izvoz maline iz Ukrajine, Poljske i Čilea.
Pravac u gubitak
Pred lanjsku sezonu branja na tržištu je bilo posebno uzbudljivo. Na osnovu rekordne cene iz prethodne godine, uzgajivači su, uz podršku sa političlke scene Srbije, procenjivali još jednu sezonu izrazito visoke cene. Stoga u kupovini unapred nisu davali malinu ispod 500 dinara po kilogramu. Na podsticaj, moglo bi se reći pritisak, države hladnjačari su plaćali, kupili i zamrzli bobice. Kada je došlo vreme konzuma odmrznute maline, loša situacija na Starom kontinentu se odrazila i na tržište.
Malinu je bilo teško plasirati za više od tri, a plaćali su je više od četiri evra. Ako se zna da su troškovi zamrzavanja otprilike 1,5 evro po kilogramu, može se samo zamisliti u kakvom su se čabru našli vlasnici hladnjača, ujedno i izvoznici.
Posledice se i danas primećuju, u srpskim hladnjačama još ima prošlogodišnjeg roda, a trebalo bi da se kupuje novi rod. Izvestan je manjak skladišnih kapaciteta, zauzetih zalihama, dok kupci sada malinu plaćaju 200-230 dinara po kilogramu, kojom su uzgajivači bezmalo uvređeni.
Vesti sa evropskom tržišta ne slute na dobro. Malina iz Ukrajine se u Evropi kupuje na veliko za samo 1,2 evra. Istina da je slabijeg kvaliteta od srpske, ali je mnogo jeftinija, gotovo džabe. Prognoze su da će cele sezone cena bobičastog voća biti daleko niža od dugogodišnjeg proseka.
Proizvođači i(li) glasači
Uzgajivači malina su sada spremni da prodaju kilo za gotovo 340 dinara, ali potražnja je skromna. Vlasnici hladnjača ne samo da su poučeni lanjskim uskustvom, već nemaju dovoljno novca ni da u celosti isplate prošlogodišnji rod. Računica pokazuje da su lane po kilogramu izgubili skoro 2,2 evra.
Država na pritisak uzgajivača dodeljuje deset miliona dinara pomoći radi regulisanja duga i podsticaja kupovine novog roda. Nevolja je što su u međuvremenu i kamate na tržištu dva i po puta više, pa je pitanje je li hladnjačarima isplativo uzimati bankarsku pozajmicu uz deset odsto prinosa.
Ostaje da se vidi kako će se stvari dalje odvijati. Za sada umesto da uzgajivači i hladnjačari sebe skupa doživljavaju kao jednog partnera i dele profit od inoplasmana, ostaju podeljeni, pokušavajući da svaka grupacija samo sebi usmeri gro profita, a na drugu stranu da prevali rizik tržišnih oscilacija.
Vlast celom slučaju pristupa imajući, pre svega, u vidu brojnost jedne skupine, potencijalnih glasača, naspram druge. A tu je blizu 400.000 uzgajivača u velikoj prednosti spram više od 1.200 (su)vlasnika hladnjača.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
0
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
2
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
0
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Na računima nemačkih banaka 4,2 milijarde evra koje ne pripadaju nikome
14.09.2025.•
2
Na računima nemačkih banaka nalazi se čak 4,2 milijarde evra koji nemaju vlasnika, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na zahtev Ministarstva obrazovanja i istraživanja Nemačke.
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
3
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
2
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Komentari 13
Sto
rale
Gnjurac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar