Šta je problem sa malinarima? Profit sebi, rizik drugima
Teško je naći grupaciju koja protestuje više od uzgajivača malina.
Foto: 021.rs
Nekada su prosvetni radnici i zaposleni u namenskoj industriji učestalije ispoljavali nezadovoljstvo, ali, čini se, da su u poslednje vreme češće nepovoljne sezonske konjukture po prodavce bobičavog voća, pa malinari praktično svake godine prozivaju vlast da im pomogne.
Rudnik para
Apsurd je u tome što je reč o jednoj od najprofitabilnijih delatnosti, pravom "rudniku para" za one koji znaju posao, imaju dovoljno veliku rodbinu kao gotovo sigurnu radnu snagu i umeju da se snalaze na neobično volatibilnom tržištu. Godišnji prihod dostiže i po 70.000 evra po hektaru, od čega na troškove otpada najviše četvrtina.
Reč je o vanserijski rentabilnoj aktivnosti, pa nije čudo da se ovim poslom bave ne samo poljoprivrednici, već i advokati, lekari, inženjeri, svako ko ima povoljno imanje i dovoljno novca za ne baš preveliko startno ulaganje.
Manje je poznato da je u Srbiji sadnja malina, ali kao ukrasnog šiblja, počela oko 1880. godine, da bi četiri decenije kasnije počeo uzgoj sorte namenjene pravljenju soka. Malina za kasniju upotrebu, uz pomoć zamrzavanja, počela je tek šezdesetih godina prošlog veka.
Zapadna Srbija, posebno predeo od Arilja do Ivanjice, pokazao se idealnim za sortu "vilamet". I danas je vodeći brend kada je reč o malinama za naknadnu upotrebu. Upravo ona i čini preko 90 odsto zasada srbijanskih malinjaka, dok se blizu 400.000 ljudi bavi ovim uzgojom.
Naravno, bar polovina nisu profesionalni zemljoradnici, već im je uzgoj dodatan izvor prihoda. Velika većina malinjaka je mini veličine, taman da jedna porodica veoma solidno živi, a posledjih godina primetno je da opada kako kvalitet sadnica, tako i upotreba đubriva specifične formulacije, primerene uzgoju ovog voća.
Oscilacije cene
Tokom prethodnih decenija Srbija je, uprkos svim manama u proizvodnji, izrasla u svetskog lidera kada je reč o "vilametu". Godišnje se izveze i 95 odsto roda, obično preko 100.000 tona. Rekordne 2015. u svet je plasirano više od 134.000 tona vrednih 325 miliona evra. Rod se kreće u rasponu od sedam do 23 tone po hektaru.
Mana je što dostizanje veće rodnosti podrazumeva primetno veća ulaganja, pri čemu je profitabilnost veća kod jesenjih sorti namenjenih konzumu, sasvim retkih u Srbiji.
Problem je izrazita, i sve veća, oscilacija cene na svetskom tržištu, gde se pre dve godine na veliko prodavala i za šest, sedam evra po kilogramu, da bi lane pala na tri do četiri evra. Početak ove sezone, rat u Ukrajini i pad standarda širom Evrope doprineli su da se početkom tekuće sezone mogla kupiti i za dva evra. Posebno je negativan uticaj dampinški izvoz maline iz Ukrajine, Poljske i Čilea.
Pravac u gubitak
Pred lanjsku sezonu branja na tržištu je bilo posebno uzbudljivo. Na osnovu rekordne cene iz prethodne godine, uzgajivači su, uz podršku sa političlke scene Srbije, procenjivali još jednu sezonu izrazito visoke cene. Stoga u kupovini unapred nisu davali malinu ispod 500 dinara po kilogramu. Na podsticaj, moglo bi se reći pritisak, države hladnjačari su plaćali, kupili i zamrzli bobice. Kada je došlo vreme konzuma odmrznute maline, loša situacija na Starom kontinentu se odrazila i na tržište.
Malinu je bilo teško plasirati za više od tri, a plaćali su je više od četiri evra. Ako se zna da su troškovi zamrzavanja otprilike 1,5 evro po kilogramu, može se samo zamisliti u kakvom su se čabru našli vlasnici hladnjača, ujedno i izvoznici.
Posledice se i danas primećuju, u srpskim hladnjačama još ima prošlogodišnjeg roda, a trebalo bi da se kupuje novi rod. Izvestan je manjak skladišnih kapaciteta, zauzetih zalihama, dok kupci sada malinu plaćaju 200-230 dinara po kilogramu, kojom su uzgajivači bezmalo uvređeni.
Vesti sa evropskom tržišta ne slute na dobro. Malina iz Ukrajine se u Evropi kupuje na veliko za samo 1,2 evra. Istina da je slabijeg kvaliteta od srpske, ali je mnogo jeftinija, gotovo džabe. Prognoze su da će cele sezone cena bobičastog voća biti daleko niža od dugogodišnjeg proseka.
Proizvođači i(li) glasači
Uzgajivači malina su sada spremni da prodaju kilo za gotovo 340 dinara, ali potražnja je skromna. Vlasnici hladnjača ne samo da su poučeni lanjskim uskustvom, već nemaju dovoljno novca ni da u celosti isplate prošlogodišnji rod. Računica pokazuje da su lane po kilogramu izgubili skoro 2,2 evra.
Država na pritisak uzgajivača dodeljuje deset miliona dinara pomoći radi regulisanja duga i podsticaja kupovine novog roda. Nevolja je što su u međuvremenu i kamate na tržištu dva i po puta više, pa je pitanje je li hladnjačarima isplativo uzimati bankarsku pozajmicu uz deset odsto prinosa.
Ostaje da se vidi kako će se stvari dalje odvijati. Za sada umesto da uzgajivači i hladnjačari sebe skupa doživljavaju kao jednog partnera i dele profit od inoplasmana, ostaju podeljeni, pokušavajući da svaka grupacija samo sebi usmeri gro profita, a na drugu stranu da prevali rizik tržišnih oscilacija.
Vlast celom slučaju pristupa imajući, pre svega, u vidu brojnost jedne skupine, potencijalnih glasača, naspram druge. A tu je blizu 400.000 uzgajivača u velikoj prednosti spram više od 1.200 (su)vlasnika hladnjača.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?
04.05.2024.•
0
Prosečna plata nije dovoljna za normalan život u Srbiji, rezultati su anketa koje su lokalni mediji u šest gradova uradili sa građanima.
Glamočić: Od priče da možemo da hranimo pola Evrope došli smo do uvoza hrane
04.05.2024.•
22
Subvencije u stočarstvu treba povećavati kroz investicije jer donose veću dodatu vrednost od proizvodnje žitarica, rekao je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić.
Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u G7
03.05.2024.•
2
Velika Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u Grupi 7, jer visoke kamatne stope i restriktivna fiskalna politika usporavaju srednjoročni i dugoročni ekonomski rast.
U prva tri meseca u Srbiji 10 odsto više turista nego pre godinu dana
03.05.2024.•
4
U prva tri meseca ove godine u Srbiji je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, zabeležen 814.881 dolazak turista.
Gasprom zabeležio gubitak prvi put posle 1999. godine
03.05.2024.•
4
Ruski energetski gigant Gasprom objavio je da je u 2023. zabeležio svoj prvi gubitak za poslednjih 14 godina, u iznosu od 629,1 milijardu rubalja, što je otprilike 6,4 milijardi evra.
Šta Srbiji donosi povećanje kreditnog rejtinga i šta on uopšte znači?
03.05.2024.•
5
Kreditni rejting države odražava procenu njene sposobnosti da ispunjava svoje finansijske obaveze, odnosno da otplaćuje svoje dugove.
Bankomati izlaze iz mode: Podizanje gotovine na kasi moguće i u Srbiji, pogledajte na kojim mestima
02.05.2024.•
26
Nedavno je vest da je podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postalo sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj izazvala veliko interesovanje u Srbiji.
Francuski maloprodajni lanac dolazi u Srbiju
02.05.2024.•
17
Jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u svetu francuski Carrefour dolazi u Srbiju, javlja portal Retail Srbija.
Firme u Srbiji nude bonuse ako radnik dovede nekog novog: Očajnički potez ili dobra strategija?
02.05.2024.•
25
Od zemlje sa visokom stopom nezaposlenosti, Srbija je stigla u poziciju da nema dovoljno radne snage, bar za određene grane privrede.
Jugoslavija u srcu i imenu: Desetine srpskih firmi i institucija čuvaju uspomenu na bivšu državu
02.05.2024.•
16
Jugoslavija ne postoji već više od 20 godina, ali se to po nazivima srpskih firmi baš ne bi reklo.
Bernar Arno najbogatiji na svetu
02.05.2024.•
1
Francuski biznismen Bernar Arno, koji ima kontrolni paket akcija u holdingu LVMH, vodećem svetskom proizvođaču luksuzne robe, nalazi se na prvom mestu na rang listi najbogatijih ljudi sveta.
Električni automobili uskoro dobijaju lažan zvuk motora
02.05.2024.•
2
Dok se automobilska industrija sve više okreće električnim vozilima, jedna stvar koja nedostaje je karakterističan zvuk motora sa unutrašnjim sagorevanjem.
Povrede na radu česte, ali kazne za poslodavce retke i blage
01.05.2024.•
4
U 2023. godini, tužilaštva u Srbiji primila su 51 krivičnu prijavu koja se odnosi na kršenje mera bezbednosti i zdravlja na radu.
Na praznik rada radno: Zašto su prodavnice i marketi danas otvoreni?
01.05.2024.•
63
Bez odlaska u prodavnicu, čini se, ne možemo ni tokom praznika. I to baš onog posvećenog borbi za prava radnika na dostojan život i rad.
Od danas se primenjuje pravilnik o prometu životinja - pre utovara obavezan veterinarski pregled
01.05.2024.•
3
U Srbiji se od danas primenjuje novi pravilnik kojim se bliže propisuju uslovi za stavljanje životinja u promet.
Poljoprivrednici će tražiti formiranje komore i razvojne banke sa povoljnim kamatama
01.05.2024.•
1
Predsednik Udruženja poljoprivrednika Asocijacija 2022 iz Srbobrana Đorđe Grujić rekao je danas da će od države tražiti formiranje poljoprivredne komore i razvojne banke sa povoljnim kamatama.
Od danas niže cene struje za privredu, ove godine bez poskupljenja za domaćinstva
01.05.2024.•
1
Cene električne energije za privredu od danas će biti niže za oko 20 odsto.
O radnicima u Srbiji: Najviše zaposleno u prerađivačkoj industriji, u slobodno vreme gledaju TV
01.05.2024.•
0
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku stopa zaposlenosti u Srbiji u 2023. godini bila je 50,2 odsto, dok je u prvom tromesečju ove godine registrovano skoro 2,4 miliona zaposlenih.
Radnička prava u Srbiji se sistemski krše: Bliži smo Africi nego Evropi
01.05.2024.•
28
Za mnoge radnike u Srbiji radna nedelja ne traje pet, nego više dana.
Industrijska proizvodnja u martu pala 5,8 odsto
30.04.2024.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u martu 2024. godine manja je 5,8 odsto u odnosu na isti mesec 2023. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Od sutra jeftiniji gas i struja za privredu, veće akcize i na derivate nafte, poznate i cene goriva
30.04.2024.•
10
Cene energenata za privredu biće smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 odsto, dok će cene za građane ostati iste.
Komentari 13
Sto
rale
Gnjurac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar