Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u plusu: Najveći suficit sa zemljama regiona
Srbija je u periodu od januara do decembra 2022. godine najviše uvozila proizvode iz Kine, Nemačke, Rusije, Italije i Mađarske, pokazuju konačni podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Foto: 021.rs (ilustracija)
Kako piše u konačnom obračunu RZS, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za ovaj period je u dolarima u porastu za 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a u evrima u porastu od 31,2 odsto.
Regionalno, najveći izvoz imala je Vojvodina, a potom sledi Beograd, Šumadija i Zapadna Srbija, a nešto manje od 20 odsto su učestvovali južni i istočni regioni države.
Sa druge strane, najveći uvoz imao je Beogradski region i Vojvodina, a ostali delovi Srbije su znatno manje su uvozili.
Robna razmena je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, a zemlje članice Evropske unije čine 58,7 odsto ukupne razmene.
Gde je Srbija izvozila i šta?
Prema podacima RZS, Srbija je tokom 2022. godine izvozila najviše u Nemačku, Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Mađarsku i Rumuniju.
Ukupno 31,9 odsto izvoza bio je u obliku električnih mašina i aparata, metalnih ruda i otpadaka metala, pogonskih mašina i uređaja, gvožđa i čelika, kao i povrća i voća.
Srbija je u Bosnu i Hercegovinu izvozila najviše gasna ulja i električnu energiju, a iz nje uvozila koks i polukoks od kamenog ulja i električnu energiju.
U saopštenju RZS se dodaje da su drugi partner po važnosti zemlje CEFTA, sa kojima Srbija ima suficit u razmeni, i to uglavnom zbog izvoza električne energije, žitarica i njihovih proizvoda, nafte i naftnih derivata, gvožđa i čelika, kao i pića.
Odakle uvozimo i šta?
Srbija je tokom 2022. godine najviše uvozila iz Kine, Nemačke, Rusije, Italije i Mađarske.
Prema podacima RZS, država je uvozila najviše nafte i naftnih derivata, električne mašine i aparate, prirodni gas, električnu energiju, kao i medicinske i farmaceutske proizvode.
Najveći suficit u razmeni sa zemljama regiona
Kako pokazuju podaci, najveći suficit u razmeni je ostvaren sa zemljama okruženja i to najviše sa Crnom Gorom, u koju se izvozila električna energija i lekovi za maloprodaju, dok se u državu uvozila električna energija i lignit.
U Severnu Makedoniju se tokom 2022. godine iz Srbije najviše izvozila električna energija i električni provodnici, a uvozila električna energija i toplo valjani proizvodi od gvožđa i čelika.
Suficit je primećen i sa Hrvatskom, Slovačkom, Rumunijom, Velikom Britanijom, Švedskom i Češkom.
Najveći deficit se javlja u trgovini sa Kinom i to zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova. Potom i sa Rusijom, Turskom, Irakom, Mađarskom, Nemačkom i još drugim državama.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
EU odložila primenu novih bankarskih pravila do kraja 2029. godine
04.06.2026.•
0
Evropska komisija saopštila je da će za tri godine odložiti primenu novih međunarodnih pravila za obračun tržišnog rizika banaka, kako evropski zajmodavci ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurente iz SAD
Manjak u državnoj kasi 99,6 milijardi dinara za četiri meseca, ministarstvo kaže: Bolje od plana
04.06.2026.•
0
U Srbiji je u prva četiri meseca ove godine ostvaren deficit republičkog budžeta u iznosu od 99,6 milijardi dinara, što je bilo bolje od budžetskog plana za 86,5 milijardi dinara.
Raste broj milionera u svetu: U Evropi, Luksemburg prednjači
04.06.2026.•
0
Novi izveštaj "World Wealth Report" kompanije "Capgemini" pokazuje da je najveći skok u broju milionera u Evropi u Luksemburgu.
Đedović: Danas dodatni razgovori sa Gaspromnjeftom
04.06.2026.•
1
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u Sankt Peterburgu, gde učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu, da će danas imati dodatne razgovore sa predstavnicima Gaspromnjefta.
Paori na udaru klimatskih promena
03.06.2026.•
6
Nije Srbija jedina u kojoj su klimatske promene postale deo briga i tema svakodnevnih razgovora.
Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji bila 9.583 evra po hektaru
03.06.2026.•
1
Republički geodetski zavod saopštio je da je, prema prvom objavljenom izveštaju o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za 2025. godinu, prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta iznosila 9.583 evra po hektaru.
MOL zatražio dodatnih 30 dana za pregovore o kupovini NIS-a
03.06.2026.•
2
Mađarska kompanija MOL zatražila je danas od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC dodatnih 30 dana za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u NIS-u.
Demostat: Izmene Zakona o zaštiti potrošača donose i dobre i loše vesti
03.06.2026.•
1
Novi Zakon o zaštiti potrošača, čija će primena početi 1. avgusta, sadrži i dobre i loše vesti za potrošače, navedeno je u analizi Demostata.
Vlasnik Gugla Alfabet prodaje akcije od 80 milijardi dolara kako bi finansirao razvoj AI
03.06.2026.•
1
Kompanija Alfabet, vlasnik Gugla, saopštila je da planira da prodajom svojih akcija prikupi do 80 milijardi dolara kako bi finansirala ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju (AI).
Gasprom povećao izvoz gasa u Evropu preko Turskog toka na najviši nivo do sada
01.06.2026.•
3
Ruski energetski gigant Gasprom, u odnosu na prethodnu godinu, povećao je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok za 6,5 odsto.
Izvoz nafte zabranjen do 2. jula
01.06.2026.•
1
Mera zabrane izvoza nafte i naftnih derivata produžena je do 2. jula.
Sirak - sve češće na njivama u Vojvodini
01.06.2026.•
4
Već nekoliko decenija uočljivo su više dnevne temperature u našoj najvećoj žitnici, baš kao i u celom srednjoevropskom regionu.
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
26
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
16
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
25
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
41
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Kompanije jače od država
29.05.2026.•
4
Prvih nekoliko decenija posle Drugog svetskog rata Dženeral Motors je bio daleko najglasovitija i najmoćnija firma.
Komentari 1
zbunjen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar