
Zašto Evropljani već sada razmišljaju o zimi?
Od srede 9. avgusta stanovnici Evrope "ne znaju" šta ih više muči, nezapamćene vreline protkane čestim olujnim nevremenima ili briga za grejanje tokom dolazeće zime.

Foto: Pixabay
I dok su nevolje zbog letnje jare uobičajene, zabrinutost za život tokom zimskih dana iznenađuje. Međutim, razlog je veoma konkretan.
Tog dana cena gasa na evropskim berzama je narasla za preko 40 odsto. Dok je u utorak megavatsat gasa koštao 30 evra, dan kasnije za istu snagu je trebalo da se izdvoji 43 evra. Bio je to udar koji je žitelje Berlina, Pariza, Rima, Amsterdama, podsetio na prošlu godinu kada je cena povremeno dostizala i 250 evra po megavatsatu.
Štrajk u Australiji
Ipak, mora da postoji neki direktan razlog za toliki skok cene? Postoji, a dogodio se, gotovo neverovatno, u Australiji.
Radnici nekoliko tamošnjih naftnih kompanija su najavili štrajk za početak septembra zahtevajući povećanje zarada i sigurnosti radnih mesta. U suprotnom, umanjuju rad za četvrtinu radnog vremena, potom, ukoliko poslodavci ne uvaže zahteve, postupno bi pojačavali intenzitet bojkota rada.
Na čuđenje otkud da jedna najava u osnovi lokalnog događaja, kakav je štrajk, u nekoliko australijskih kompanija tako dramatično utiče na 11.000 kilometara udaljeni Stari kontinent, objašnjenje je u činjenici da je Australija sa 82,3 miliona tona godišnje najveći izvoznik tečnog naftnog gasa (LNG). Za njom slede SAD sa 81,2 i Katar sa 79,8 miliona tona. Potonjih dvadesetak zemalja većih izvoznika su neuporedivo manji.
Kvar u Norveškoj, spor u Sahari
Sa druge strane, Evropska unija je gotovo sasvim prekinula dugogodišnji uvoz gasovodima iz Rusije, pa bi trebalo da se pronađe zamena za otprilike 180 milijardi kubika gasa koliko je prosečno svake godine stizalo sa ruskih gasnih polja. Ogromnu količinu treba nadomestiti, to nije lako uprkos silnim naporima i ulaganjima evropskih država.
Pojačan je uvoz gasovodima iz Norveške, ali, kao i lane, i ovog leta kasne radovi na održavanju izvozne gasne mreže ove severne zemlje, što je za 20 odsto umanjilo tekuću isporuku. Cilj je da se uveća uvoz iz Alžira i tu su mogućnosti znatno veće.
Međutim, suprotstavljeni stavovi o Zapadnoj Sahari između Alžira i Maroka, preko koga ide važan gasovod iz Iberijskog poluostrva, doveo je do stopiranja gasovoda i svođenja alžirskih isporuka za Španiju i Portugaliju na trećinu ranijih, pa će Alžir moći jedino da Italiji, umesto dosadašnjih 9,5 milijardi kubika godišnje, isporuči i više od 22 miljarde.
Oslonac na LNG
Nevolja po Evropljane je i što je voda Atlantskog okeana sve toplija, predviđaju se duži periodi nepogoda tokom jeseni, čime će dolazak LNG tankera iz SAD biti bitno usporen. Pokušaj da se energija štedi doveo je do pada potrošnje gasa od samo tri odsto - suviše dugo se živelo lagodno da bi se sada štedelo na osnovnoj potrebi kakva je energija. Potreba za gasom umanjena je desetak odsto prelaskom na druge izvore energije tamo gde se moglo, mnogo manje nego što se očekivalo.
Stoga je Evropa izlaz našla u osloncu na tečni naftni gas. Lane je umesto nekadašnjih 17, 18 milijardi kubika, na ovaj način pribavljeno više od 75 milijardi kubika. LNG tankeri stižu sa raznih strana, i iz Rusije, ali nema ih dovoljno, pa su evropske države uspele da obezbede nabavku LNG-a približnu prošlogodišnjoj.
To je lane bilo dovoljno samo zahvaljujući rekordno blagoj zimi i poprilično prinudnoj uštedi učinjenoj pomoću ekstremno visoke cene gasa na tržištu, povremeno i 250 evra po megavatsatu. Čini se da će cena i ove zime ići primetno naviše. I pre aktuelnih nedaća predviđalo se da će do januara dostići 62, a sada su prognoze uvećane za dodatnih petnaestak evra po megavatsatu.
Skupo bez ruskog gasa
Prodavci LNG zameraju Evropljanima da su previše verovali u priču "zelenih" o vodoniku koji će već do 2030. godine u velikoj meri zameniti gas. Godinama su Evropljani izbegavali da sklapaju dugogodišnje ugovore, pa su se stalni veći LNG izvoznici usmerili prema azijskim zemljama, tim pre što su Kina, Japan i Severna Koreja pouzdani i izuzetno veliki kupci, dok se Brisel oslonio na spot tržišta, gde je cena obično viša i svakodnevno snažno osciluje.
Sada je, međutim, i vodećim izvoznicima teško da veće kolčine preusmere ka Starom kontinentu i tako dovedu u pitanje puno i redovno snabdevanje najvećih i višedecenijskih azijskih kupaca.
Ni to što će u narednih nekoliko sezona najveći eksporteri povećati izvoz, Katar za deset, Australija za jednaest miliona tona godišnje, neće mnogo pomoći Evropljanima. Stare mušterije iz Azije već su najavile povećanje potražnje.
Očigledno, Evropljanima preostaje da štede i strahuju za hladne zimske dane. Napuštanje gasa iz Rusije izvedeno je prebrzo. Nisu usamljena ni mišljenja da Stari kontinent nema boljeg i odgovornijeg dobavljača gasa od Rusije, te da će svako drugo rešenje biti nepovoljnije, manje pouzdano i znatno skuplje.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje
01.08.2025.•
0
Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod koji sadrži mlečnu komponentu neće sadržati palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti.
PKS: Novim carinama SAD najviše će biti pogođeni proizvođači guma, oružja i hrane za životinje
01.08.2025.•
1
Povećanje carine SAD za srpsku robu od 35 odsto najviše će pogoditi najveće izvoznike, a to su industrije auto-delova, pre svega guma, oružja i municije, kao i proizvođače hrane za kućne ljubimce.
Objavljene nove cene goriva
01.08.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Trgovinski sporazum SAD i EU: Jači tlači - Tramp učinio Brisel potpuno nebitnim
01.08.2025.•
7
Posle četiri meseca neizvesnosti postignut je trgovinski sporazum između SAD i Evropske unije, čime je izbegnut preteći carinski rat dva značajna partnera i saveznika.
Tramp potpisao naredbu o novim carinama, stupaju na snagu za sedam dana
01.08.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom za sedam dana na snagu stupaju nove carine za desetine američkih trgovinskih partnera.
NIS prodaje bugarsku filijalu
31.07.2025.•
4
Naftna industrija Srbije, koja je pod ruskom kontrolom, saopštila je da je upravni odbor odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska, koja je u njenom potpunom vlasništvu.
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
22
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
18
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Drugi put u manje od dva meseca: Novi milioni iz budžetske rezerve za Fudbalski i Košarkaški savez Srbije
31.07.2025.•
10
Fudbalskom savezu Srbije prebačeno je 23,6 miliona dinara, dok je Košarkaški savez Srbije dobio 50 miliona.
JANAF dobio dozvolu da nastavi isporuku nafte NIS-u
30.07.2025.•
3
Jadranski naftovod (JANAF) dobio je licencu od američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da nastavi do 27. avgusta da transportuje naftu do NIS-a, objavio je JANAF.
Kina i SAD: Dogovor da se zadrže carine na trenutnim nivoima
29.07.2025.•
1
Kina i SAD saglasili su se da održe carine na trenutnim nivoima - SAD oporezuju kinesku robu sa 30 odsto, a Kina naplaćuje 10 odsto na američke proizvode.
MMF povećao prognozu rasta svetske ekonomije: Manja šteta od Trampovih tarifa
29.07.2025.•
1
MMF je povećao prognozu ekonomskog rasta SAD i sveta za ovu i sledeću godinu, jer se protekcionistička trgovinska politika američkog predsednika Donalda Trampa do sada pokazala manje štetnom nego što se očekivalo.
Model Golfa povlači se sa tržišta zbog rizika od povreda
29.07.2025.•
0
Putničko vozila marke Folksvagen, model iGolf Variant, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
Bajatović: Dobro je što su odložene sankcije SAD, omogućava NIS-u da preživi
29.07.2025.•
11
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još mesec dana, da je to dobra vest, jer omogućava da NIS "preživi".
EU optužila portal Temu za kršenje Zakona o digitalnim uslugama
28.07.2025.•
2
Evropska komisija optužila je kineski sajt za elektronsku trgovinu Temu za kršenje njenog Zakona o digitalnim uslugama, zbog toga što nije adekvatno pratio proizvode koje nudi, posebno igračke za bebe.
Voćari traže moratorijum na kredite
28.07.2025.•
1
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Na teritoriji Bosilegrada potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca
28.07.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je na teritoriji opštine Bosilegrad, u mestima Donja Ljubata i Gornja Lisina, potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca na dva poljoprivredna gazdinstva.
Banke prodale potraživanja u vrednosti 81,8 milijardi dinara: Koja su prava dužnika?
28.07.2025.•
2
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2013. do 2025. godine, ukupan iznos ustupljenih potraživanja banaka od pravnih i fizičkih lica koja su preneta drugim bankama iznosi 81,8 milijardi dinara.
Drastično smanjenje broja muznih krava u Srbiji: "Država da obezbedi stabilne uslove poslovanja"
28.07.2025.•
5
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u Srbiji 2013. godine bilo 500.000 muznih krava, a na kraju 2023. godine njihov broj je sveden na 330.000.
Srbija vratila 12 tona zlata iz inostranstva, NBS rezerve uvećavala na sugestiju Vučića
27.07.2025.•
55
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da u rezervama ima ukupno 50,6 tona zlata.
Komentari 4
Brat Putin i brat Si
Anonimus
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar