Smanjenje cena pojedinih namirnica: Gašenje požara čašom vode
Smanjivanje cene tridesetak osnovnih životnih potrepština nije dovoljno za povećanje kupovne moći građana u Srbiji, smatraju stručnjaci.
Foto: 021.rs
Kako navode za Danas, paletu proizvoda koji pojeftinjuju trebalo bi proširiti, ali istovremeno i povećati plate i ograničiti cene marži trgovcima jer su nerealno visoke. Ovako, smatra stručna javnost, radi se samo o gašenju požara čašom vode, a ne o poboljšanju životnog standarda građana.
Ekonomski analitičar Branko Pavlović ističe za Danas da u konkretnom slučaju ne postoji razlog za bilo kakve pohvale na račun Vlade Srbije, jer su donete mere u potpunosti suprotne tvrdnjama nadležnih da se makroekonomska politika vodi na ispravan i zadovoljavajući način.
"Ako su nadležni nakon 11 godina vladavine u kontinuitetu došli u situaciju da moraju da subvencionišu cenu parizera, to je onda veoma jasan pokazatelj da nešto nije u redu sa ekonomskim potezima koje povlače. To je samo dokaz da, iako je potencijal poljoprivrede u Srbiji za proizvodnju prehrambenih proizvoda ogroman, odnosno takav da bi hrana mogla da se proizvodi u dovoljnim količinama, našli smo se u situaciji u kojoj to nije slučaj, već su poljoprivredni proizvođači suočeni sa gubicima ili da su, u najboljem slučaju, na nuli", objašnjava sagovornik Danasa.
Prema njegovim rečima, s obzirom na slabašnu kupovnu moć građana, mera smanjenja cene određenog broja proizvoda, koji inače spadaju u red jeftinijih, u interesu je potrošača ali istovremeno ni izbliza nije rešenje za otklanjanje problema niskog životnog standarda.
"Potrebno je da nadležni u državi analiziraju situaciju da je ekonomska politika koju vode omogućila ogromne marže trgovcima i isto tako veliki profit bankama koje posluju u našoj zemlji, dok se sa druge strane zbog lošeg standarda povlače potezi poput smanjenja cena osnovnih potrepština. Učinkovit potez koji bi trebalo povući je pak odluka Vlade Srbije o ograničavaju trgovačke marže uz racionalno obrazloženje da su one znatno veće nego u zemljama iz kojih dolaze vlasnici najvećih trgovinskih lanaca kod nas i da im omogućavaju ekstra profit", navodi Pavlović.
Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović kaže za Danas da je u uslovima ekonomske krize i visokih trgovačkih marži smanjenje cena osnovnih životnih namirnica opravdan potez.
"Međutim, treba konstatovati i to da je paletu tih proizvoda potrebno proširiti i da bi na spisku trebalo da se nalazi znatno veći broj namirnica potrebnih u svakodnevnoj ishrani nego što je to slučaj u ovom trenutku. Isto tako Vlada Srbije bi trebalo da apeluje na trgovce, zbog toga što su marže izuzetno velike, da se one smanje kako bi se na taj način popravila kupovna moć građana. I što je najvažnije, definitivno je došao trenutak da se donese odluka o povećanju zarada u Srbiji, kako minimalne tako i svih drugih", zaključuje sagovornik Danasa.
Inače, prema podacima specijalizovanog portala Numbeo, građani naše zemlje 31,7 odsto sredstava troše u marketima.
Milorad Filipović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za Danas da, iako nije upoređivao cene namirnica okolnih zemalja i Srbije, po sopstvenom standardu itekako oseća da je inflacija na prehrambene proizvode značajno skočila u prethodne dve godine. S tim u vezi, mišljenja je da nije ključno upoređivati konkretne cene, već životni standard i kupovnu moć građana.
"Da su cene namirnica znatno povećane u prethodne dve godine je statistički evidentna činjenica. Da li su niže kod nas ili u Evropi nije toliko važno, parametar treba da bude standard i kupovna moć, a kako je kod drugih - to me ne zanima. Vidim da je, uprkos svim davanjima novca i merama koje se preduzimaju radi očuvanja standarda, ipak veliki minus kroz poskupljenja cena. Ako je hrana zaista poskupela za preko 50 odsto, kako se iznosi u javnosti, onda je to višestruko više od bilo kakvih davanja helikopterskog novca", ističe profesor.
Reagujući na izjavu ministra trgovine Tomislava Momirovića da su cene osnovnih životnih namirnica u Srbiji najniže u regionu i da su generalno cene u Srbiji među najjeftinijim u Evropi, Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije kaže za Danas da mu nije najjasnije na osnovu kojih dokaza ministar iznosi date tvrdnje.
"Žalim što ministar koji je odgovoran za stanje na tržištu nema pouzdane informacije na osnovu kojih bi govorio o tako osetljivim pitanjima. S tim u vezi, voleo bih da navede konkretne primere zemalja u kojima su osnovne namirnice skuplje nego u Srbiji. Niko ko vodi računa o svom ugledu i položaju ne bi izašao u javnost bez činjenica i dokaza. Evidentno je da su cene mnogih proizvoda u Srbiji znatno veće nego u okruženju, ali to nije parametar. Pokazatelj bi trebalo da bude realna kupovna moć potrošača, i kakvi su pariteti cena, da li su održive ili ne", kaže Bogosavljević.
Sagovornik danasa dodaje da je, radi sticanja utiska o skupoći namirnica, dovoljno da pogledamo cene voća i povrća sada u odnosu na ranije.
Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata Srbije "Sloga", kaže za Danas da izjava ministra Momirovića nije tačna i dodaje da joj je cilj da dezinformiše javnost.
"Tvrdnja da su cene osnovnih životnih namirnica najniže u regionu jednostavno ne odgovara istini. USS 'Sloga' su svoju tradicionalnu manifestaciju sportskih susreta ove godine održali u Ohridu te smo imali priliku da se uverimo da su ne samo osnovne životne namernice, već i mnogobrojni drugi proizvodi u Severnoj Makedoniji znatno jeftiniji nego u Srbiji. I u Grčkoj se mogu naći proizvodi koji su jeftiniji nego u našoj zemlji. Paradoks je da je određeni broj namirnica jeftiniji u razvijenim evropskim zemljama nego u našoj zemlji. Tako da tvrdnja ministra Momirovića jednostavno predstavlja propagandu u predizborne svrhe koju vlast upražnjava a usmerena je na njene pristalice iz redova najsiromašnijih slojeva društva. Ti ljudi zbog svog lošeg materijalnog stanja nisu u mogućnosti da putuju u inostranstvo i da se sami uvere upoređivanjem cena da je ono što tvrdi vlast, u konkrentom slučaju ministar Momirović, apsolutna neistina", zaključuje sagovornik Danasa.
Da je kupovna moć stanovništva Srbije veoma mala najbolje ilustruju podaci da su iznosi minimalne zarade i prosečne penzije u zemlji niži od nivoa minimalne potrošačke korpe koja je u maju iznosila 52.000 dinara.
Takozvana medijalna zarada, odnosno ona koju prima najveći broj zaposlenih u Srbiji, iznosi oko 66.000 dinara, što je znatno niže od prosečne zarade u visini od oko 86.000 dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mali: MMF uspešno završio drugu reviziju aranžmana sa Srbijom, rezultati potvrda da smo na pravom putu
17.12.2025.•
2
Ministar finansija Siniša Mali kazao je da je izvršni odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu doneo odluku o uspešnom završetku druge revizije aktuelnog aranžmana sa Srbijom.
Glamočić: Srbija i Kina počinju saradnju u oblasti aero-svemirskih tehnologija
17.12.2025.•
6
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je kako Srbija i Kina produbljuju strateško partnerstvo saradnjom u oblasti aero-svemirskih tehnologija.
FOTO: Farmeri širom Srbije prosipali mleko jer su im prevoznici otkazali prevoz do mlekara
17.12.2025.•
8
Farmeri širom Srbije prosipali su danas mleko, jer su prevoznici (prekupci) otkazali prevoz mleka do mlekara, izjavio je predsednik Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije Milija Palamarević.
Mihajlović: Zbog povećanja minimalca se očekuje "žešći" talas otpuštanja radnika
17.12.2025.•
16
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović izjavio je da se od početka naredne godine, zbog novog povećanja minimalne cene rada, očekuje "žešći" talas otpuštanja radnika.
Ekonomista Drašković: NBS da objasni zašto na jednom tržištu imamo dva kursa dinara prema evru
17.12.2025.•
9
U Srbiji je jedno tržište deviza na kome se formiraju dva kursa, jedan u menjačnicama, a drugi u bankama, pa bi Narodna banka Srbije trebalo da objasni zbog čega je značajna razlika između ta dva kursa.
Cena srebra na rekordnom nivou
17.12.2025.•
1
Cena srebra danas je skočila na rekordni nivo iznad 65 dolara po unci, jer je izveštaj o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama podstakao investitore da traže alternativnu imovinu.
EU i zvanično odustala od zabrane dizelaša: Ublažila pravila koja će važiti od 2035.
17.12.2025.•
7
Evropska komisija je ublažila pravila o zabrani automobila sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine, odustajući od ranijeg plana da od tada svi novi automobili moraju biti električni.
Džared Kušner odustao i od preuzimanja kompanije Vorner braders
17.12.2025.•
4
Affinity Partners, investicioni fond povezan sa Džaredom Kušnerom, zetom predsednika SAD Donalda Trampa, povukao se iz finansiranja ponude koju je Paramount Skydance dao za kupovinu kompanije Warner Bros. Discovery.
Gasni aranžman Srbije ističe: Odakle i po kojoj ceni ćemo ubuduće snabdevati državu?
16.12.2025.•
11
Šta će biti sa Naftnom industrijom Srbije pitanje je koje već mesecima opterećuje domaću javnost.
Zbog EU sankcija Rusiji, grčko-austrijska naftna firma obustavlja isporuku goriva
16.12.2025.•
0
Austrijsko-grčka kompanija za trgovinu naftnim proizvodima "Cetracore-Jetoil SA" danas je objavila da zbog sankcija EU Rusiji obustavlja poslovanje od računovodstva do isporuke goriva.
Ministarka Đurđević Stamenkovski: Broj nezaposlenih prepolovljen od 2015.
16.12.2025.•
11
Stopa nezaposlenosti u Srbiji u trećem kvartalu ove godine iznosi 8,2 odsto, izjavila je danas ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
NBS uvela novu meru: Menjačnice više ne mogu da naplaćuju proviziju pri prodaji evra
16.12.2025.•
22
Narodna banka Srbije donela je privremenu meru kojom se ukida mogućnost naplate provizije u menjačnicama prilikom prodaje evra građanima.
Ilon Mask prva osoba na svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara
16.12.2025.•
5
Američki preduzetnik Ilon Mask prva je osoba u svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara, objavio je magazin "Forbs".
U Srbiji u oktobru izdato oko tri odsto manje građevinskih dozvola nego pre godinu dana
15.12.2025.•
0
U Srbiji je u oktobru ove godine izdato 3.511 građevinskih dozvola, što je 2,9 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Nema bezbolnog rešenja za NIS
15.12.2025.•
16
Prošlo je bezmalo sedamdeset dana kako od JANAF-a nije stigla ni kap sirove nafte i očigledno je da SAD neće lako ukinuti oštro sankcionisanje Naftne industrije Srbije.
Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
15.12.2025.•
24
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Rekordna vrednost srebra: Cena mu od početka 2025. porasla 113 odsto
15.12.2025.•
0
Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo istorijski maksimum od 60 dolara po unci.
NBS povećala zlatne rezerve: Šta to govori i koliko srpsko zlato zapravo vredi?
15.12.2025.•
6
Narodna banka Srbije poslednjih godina značajno je povećala količinu zlatnih rezervi, koje danas premašuju 50 tona.
Ruski maloprodajni lanac stiže u Srbiju: Prve prodavnice u prvom kvartalu 2026. godine
15.12.2025.•
41
Ruski maloprodajni lanac Fix Price planira da otvori prve prodavnice u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine, objavila je kompanija.
Država za fabriku u Nišu dala Aristonu 22,2 miliona evra
15.12.2025.•
5
Kompanija Ariston, koja proizvodi bojlere i sisteme za grejanje, otvorila je pogon u Nišu.
Otvoren novi IPARD poziv za voćarstvo, rok za prijavu 31. decembar
14.12.2025.•
2
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede raspisala je četvrti javni poziv u okviru IPARD programa.
Komentari 25
Nova Detelinara
Dragan
Kaja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar