
Predsednik Fiskalnog saveta: Pare koje se sada dele, na kraju će vraćati svi građani s kamatom
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je da će neselektivna davanja iz budžeta penzionerima, mladima i ostalima u poslednje tri godine, na kraju platiti svi građani s kamatom.

Foto: Pixabay
Država je, prema računici Fiskalnog saveta, od 2020. i pandemije, pa zaključno sa ovom godinom, iz budžeta isplatila građanima, mladima, penzionerima neselektivno više od dve milijarde evra.
Petrović u intervjuu za Novu ekonomiju objašnjava da tu nema nikakvog mističnog helikopterskog novca koji je pao odnekud.
"To je došlo iz zaduživanja, pošto mi svake godine imamo deficit budžeta od oko dve milijarde evra. To je dug svih građana ove zemlje i oni će to s kamatom da plate", upozorio je on.
Predsednik Fiskalnog saveta ukazao je na to da je deljenje novca sigurno delom uticalo i na inflaciju.
"Recimo, 2003. u kvartalu pred izbore desio se veliki rast budžetske potrošnje i iza toga rast inflacije. Onda smo 2008. imali izbore i povećanje potrošnje i posle toga smo opet imali veću inflaciju. I sada, kad gledate 2021-2023. imamo koincidenciju tri stvari. Prvo, imamo izbore 2020. pa su odmah posle najavljeni sledeći izbori za dve godine, a dešavaju se sada u decembru. Dakle, stalno neko predizborno i postizborno stanje", predočio je Petrović.
Imamo u tom periodu pomenuta davanja od oko 2,1 milijardu evra koja nisu ciljana i neophodna i, na kraju, imamo i visoku inflaciju, dodao je predsednik Fiskalnog saveta.
"Naravno, dobar deo ove inflacije je i uvezen i izazvan krizom energenata. Ali je sigurno jedan deo izazvan i tim preteranim davanjima", mišljenja je Petrović.
Te mere, istakao je on, nisu socijalna politika, iako se najčešće predstavljaju kao mere pomoći građanima.
"Kad novac dobijaju i oni kojima nije potreban, to nije socijalna politika. U početku, 2020, opravdanje je bilo kako nema kapaciteta da se odredi ko je ugrožen, a ko ne. Mi smo, međutim, još tad govorili da ne mora tako i davali predloge kako da se, koliko je moguće, fokusiraju mere. U međuvremenu su stigle i socijalne karte, ali neselektivna davanja su ostala i to sad traje već četiri godine", naveo je Petrović.
Ako se stvarno želi poboljšanje socijalne politike, prema analizi Fiskalnog saveta, sredstva bi mogla da se, na primer, upute u dečju zaštitu, deo bi mogao da ide i prema siromašnim starijim ljudima, u koje bi upao deo penzionera, ali bi obuhvatio i stare ljude koji nemaju nikakva primanja.
"Da se ne daje novac onima koji imaju visoke penzije, koji žive u dobrostojećim domaćinstvima, koji imaju prihode od imovine", pojasnio je Petrović.
Ovako, dodao je on, imate ad hok mere koje se pravdaju socijalnom pomoći, dok se sistematska socijalna politika zapostavlja. Podsetio je i na to da izveštaj Evropske komisije jasno ukazuje na značajne slabosti sistema socijalne zaštite u Srbiji.
"Srbija za kamate na javni dug izdvaja 1,2 milijarde evra"
Fiskalni savet je prošle godine pravio detaljnu analizu koja je pokazala da je uticaj davanja iz budžeta na privrednu aktivnost, odnosno rast BDP-a, bio minimalan.
"U malim i otvorenim ekonomijama, kao što je Srbija, budžetski rashodi koji imaju znatan uticaj na privredni rast su javne investicije, a ne tekuća potrošnja. Sve upućuje na to da motivi nisu ekonomski, niti se mogu podvesti pod socijalnu politiku. Očigledno su bili neki drugi", ocenio je Petrović.
Upozorio je i na to da Srbija za kamate na javni dug izdvaja 1,2 milijarde evra, a dobar deo tog duga, prema njegovim rečima, nije morao da se napravi, da se nije išlo na mere koje je Fiskalni savet predlagao.
"Ovi rashodi su kod nas sad 1,7 odsto BDP-a, dok je prosek CIE (Centralne i Istočne Evrope) 1,2 odsto BDP-a", naveo je Petrović, ističući da će se rashodi za kamate i dalje povećavati.
"Stari dug koji je bio sa kamatnom stopom od dva, tri odsto, sad dolazi na naplatu i mora da se refinansira s kamatom od šest, sedam odsto. Ove godine smo se delom izvukli zbog MMF-a i drugih kreditora od kojih smo dobili povoljne kredite, ali su i pored toga troškovi kamata povećani za 300 miliona evra. Ministarstvo finansija procenjuje da će budžetski trošak kamata dodatno da se poveća do 2026. za 800 miliona evra", naveo je Petrović
Tu se, dodao je on, otvara pitanje veličine duga Srbije koji je negde oko 52-53 odsto BDP-a.
"I stalno se govori kako smo odlični, jer to je ispod 60 odsto BDP-a i ispod razvijenih zemalja. Međutim, prosek nama uporedivih zemalja CIE je niži, 47 odsto BDP-a, iako među njima ima i država, kao što je Mađarska, s visokim dugom od preko 70 odsto, na koju ne bi trebalo da se ugledamo. Javni dug u većini preostalih zemalja je reda veličine 40-45 odsto BDP-a, i to je nivo koji bi bio prihvatljiv za našu ekonomiju", poručio je Petrović.
Intervju u celosti čitajte na sajtu Nove ekonomije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kineske državne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte zbog američkih sankcija
23.10.2025.•
1
Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte koja se prevozi morskim putem pošto su SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim ruskim naftnim kompanijama, reklo je više izvora.
Sistemski slom
23.10.2025.•
7
Tog prvog novembra prošle godine nije pala samo nadstrešnica nego i ideja da institucije, zakoni i struka još uvek imaju težinu veću od konferencije za štampu i partijske parole.
Alternative za ruski gas: Bugarska zatvara jedan, a proširuje drugi gasovod, Rumunija kao mogući spas
23.10.2025.•
12
Evropska unija je donela odluku o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa, sa konačnim rokom postavljenim za 1. januar 2028. godine.
Procena Bečkog instituta: Srbija će imati privredni rast od dva odsto, najniži na Zapadnom Balkanu
23.10.2025.•
4
Srbija će u 2025. godini imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) dva odsto, što je najniža stopa rasta među balkanskim državama za ovu godinu.
Ove godine znatno manje stranih direktnih investicija u Srbiji
23.10.2025.•
4
Neto strane direktne investicije (SDI) u Srbiji tokom osam meseci ove godine iznosile su 1,49 milijardi evra i manje su za čak 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu
23.10.2025.•
7
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, optužujući Moskvu za nedostatak posvećenosti okončanju rata u Ukrajini.
Meta ukida oko 600 radnih mesta u jedinici veštačke inteligencije
23.10.2025.•
2
Kompanija Meta ukida približno 600 radnih mesta u svojoj jedinici za veštačku inteligenciju, "Meta Superintelligence Labs", kako bi se brže kretala u konkurentnoj trci veštačke inteligencije.
EU uvodi novi paket sankcija Rusiji: Evo šta on podrazumeva
23.10.2025.•
0
Zemlje EU odobrile su 19. paket sankcija Rusiji zbog rata protiv Ukrajine, a nove mere uključuju zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa, saopštilo je dansko predsedavanje EU.
Upozorenje SAD zbog Dina kartica na NIS-ovim pumpama: Može li i NBS da dobije sankcije?
23.10.2025.•
18
Sankcije koje su SAD uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvorile su novo pitanje - da li upotreba domaćih Dina kartica na NIS-ovim pumpama može dovesti i Narodnu banku Srbije (NBS) pod udar američkih mera.
Turska gradi fabriku municije na Kosovu
22.10.2025.•
14
Turska će izgraditi prvu fabriku municije na Kosovu, piše portal EU alajv (EUalive).
Udruženje naftnih kompanija: Nema razloga za strah od nestašice goriva
22.10.2025.•
4
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović izjavio je danas da nema razloga za strah od nestašice goriva.
Zbog sankcija zaustavljena prodaja ćerki-firmi NIS-a u regionu
22.10.2025.•
4
Naftna industrija Srbije (NIS) pokrenula je, pre dve godine, prodaju svojih zavisnih preduzeća u regionu, ali je taj postupak zaustavljen zbog američkih sankcija.
Rezultati KUL projekta u Srbiji: Kreativno preduzetništvo u službi održivog razvoja
22.10.2025.•
0
Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada uspešno su sproveli niz aktivnosti koje su doprinele razvoju održivog, kreativnog i društveno odgovornog preduzetništva u Srbiji.
NIS isplaćuje akcionarima dividende za prošlu godinu
22.10.2025.•
2
Naftna industrija Srbije (NIS) isplatiće danas akcionarima dividende za 2024. u bruto iznosu od 28,18 dinara po akciji.
Stručnjak za energetiku: Srbiji neće biti problem cena gasa, nego to što ga neće biti
22.10.2025.•
26
Za Srbiju neće biti problem cena gasa, već ga jednostavno neće biti, nakon stava Saveta EU da uvoz ruskog gasa treba da bude zabranjen od 1. januara 2026. godine, kao i tranzit kroz EU u treće zemlje.
Živeti u prezaduženom svetu
21.10.2025.•
3
Cena zlata je poslednjih godina uzletela do nebesa, dostigla je čak 4.350 dolara za uncu (31,135 grama).
Misija MMF-a od sutra u Beogradu: Priprema budžeta Srbije za narednu godinu
21.10.2025.•
1
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) boraviće od sutra u Beogradu.
Ruski ekspert: Nove sankcije EU neće ostaviti Srbiju bez ruskog gasa
21.10.2025.•
4
Izvršni direktor ruskog Instituta za ekonomski rast "P.A. Stolipin" Anton Sviridenko izjavio je za agenciju Tass da nove sankcije i ograničenja EU neće uticati na mogućnost isporuke gasa Srbiji.
Srbija u opasnosti da ostane i bez ruskog gasa: Može li i treba li EU ikako da pomogne?
21.10.2025.•
38
Iza posete predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Beogradu u vazduhu je ostala jedna rečenica koja bi, prema nekim analitičarima, trebalo da ulije poverenje Srbiji.
Dugovi NIS-a stari devet godina došli na naplatu: "Poverioci u strahu od njegove sudbine"
21.10.2025.•
20
Javna izvršiteljka Jasna Anđelić u ime poverilaca ponovo je aktivirala postupke izvršenja nad NIS-om stare devet godina.
Crna Gora i Albanija bez rominga u Evropskoj uniji od juna
20.10.2025.•
7
U junu sledeće godine Crna Gora i Albanija će se pridružiti zajedničkom tržištu Evropske unije kada je reč o troškovima telekomunikacija.
Komentari 22
Pele
Zd-ns
Zemlja čudesa
Zar je to sve što imate da poručite građanima nakon jedanaest godina vaše vladavine? Da su "svi isti"? Treba da se stidite.
Molim Vas, navedite jednu - samo jednu - osobu od svih dahija u zadnjih 50 godina, imenom i prezimenom, koja je odgovarala za lično bogaćenje i štetu koju su zbog toga pretrpeli građani. Unapred zahvaljujem.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar