UN upozorava: Jedna kriptovaluta je postala ključni alat za kriminalce
Kriptovaluta teder (tether) vrlo je brzo postala omiljena za pranje novca i prevare širom istočne i jugoistočne Azije.
Tako u izveštaju o organizovanom kriminalu i ilegalnom bankarstvu u toj regiji upozorava UN-ova Kancelarije za droge i kriminal (UNODC), prenosi Forbs.
Radi se o kompaniji koja upravlja blokčejn platformom i izdaje digitalne tokene vezane za stvarne valute, uz podršku sopstvenih finansijskih rezervi, među kojima je najvažnija USDT ili tether, vezana za američki dolar u razmeri 1:1.
Agencija kaže kako su stabilnost, jednostavnost korišćenja, anonimnost i niske naknade za transakcije tedera pomogle da ovaj digitalni token postane "omiljena opcija" za prevarante i perače novca, a obaveštajne agencije u regiji kažu kako je teder "jedna od najpopularnijih kriptovaluta" za grupe organizovanog kriminala.
Popularnost kriptovalute oslikava "veliki porast obima" sajber prevara, pranja novca i slučajeva ilegalnog bankarstva, kaže UN-ova agencija, što uključuje šeme poput takozvanog "sextortiona", odnosno oblika ucene u kojoj se žrtvi preti objavom seksualnog sadržaja ili informacija.
UN kaže kako su finansijske vlasti i policija poslednjih godina zabeležile porast u aktivnostima "sofisticiranih, brzih timova za pranje novca" koji su specijalizovani upravo za teder, a kriminalci svoje usluge reklamiraju na društvenim mrežama poput Fejsbuka, Tiktoka i Telegrama.
Platforme za onlajn kockanje ističu se kao "jedne od najpopularnijih za perače novca specijalizovane za kriptovalute", pogotovo one platforme koje koriste teder, stoji u izveštaju u kom se upozorava kako one pojačavaju "sve intenzivniji i brži rast ilegalne digitalne ekonomije" u regiji.
"Organizovani kriminal kreirao je praktički paralelni bankarski sistem korišćenjem novih tehnologija", kaže Džeremi Daglas iz UNODC-a za "Financial Times".
Daglas upozorava kako je "proliferacija slabo ili nikako regulisanih onlajn kazina, zajedno s kriptovalutama, dala neverovatnu energiju kriminalnom ekosistemu u regiji". Upozorava da regulacija kriptovaluta "veoma zaostaje ili je praktički nepostojeća", a kriminalci koji iskorišćavaju slabosti to dobro znaju.
Što je teder?
Teder/tether je vrsta kriptovalute poznata kao stejblkoin/stablecoin. Vrednost tradicionalne kriptoimovine poput bitkoina ili etera može snažno fluktuirati bez ikakvog razloga, dok su stejblkoinovi vezani za drugu imovinu, najčešće za valute poput dolara, opipljivu imovinu poput zlata ili algoritme. Zbog toga se smatraju relativno sigurnom lukom na generalno nestabilnom i nepredvidivom kriptotržištu.
Teder tvrdi kako vrednost svoje valute drži stabilnom rezervama valute, iako je kompanija kritikovana zbog netransparentnosti u prošlosti, a teder je 2021. godine američka Komisija za trgovinu robnim fjučersima kaznila s 41 milion dolara, i to zbog zavaravajućih izveštaja o rezervama.
Porast ilegalnih aktivnosti na digitalnim platformama, niz skandala koji su odjeknuli u javnosti, kao i propadanja nekih velikih imena industrije doveli su do toga da političari, regulatori i policija sve snažnije nadziru ovaj sektor.
Trenutno industrija uglavnom posluje u sivim zonama postojećih finansijskih okvira, a za nju ne postoje nikakve koherentne ili temeljne smernice. Političari se najviše boje kako anonimnost olakšava kriminalne aktivnosti, ali UN-ov izveštaj citira podatke kompanija za analizu blokčejna kojima se sugeriše da je "manje od jedan odsto" svih kriptoplaćanja ilegalno.
U trenutku pisanja ovog članka teder je zabeležio daleko najveći obim dnevnog trgovanja od svih kriptovaluta. U ta 24 sata, trgovina tederom iznosila je preko 29 milijardi dolara (kupovina ili prodaja). U poređenju s tim podacima, giganti u svetu kriptovaluta bitkoin i eter - drugi i treći najpopularniji tokeni - zabilježili su trgovinu u vrednosti od 19 milijardi, odnosno 13 milijardi u istom vremenu.
Ukupna tržišna kapitalizacija tedera iznosi 95 milijardi dolara, što ovu kriptovalutu čini trećom najvrednijom po tom kriterijumu. Njegova vrednost gotovo je dvostruko veća od Bajnsensovog BNB-a koji je na četvrtom mestu s vrednošću od 48,2 milijarde dolara, ali daleko je iza tržišne kapitalizacije etera (304 milijarde dolara) i bitkoina (834 milijarde dolara). Ukupno teder čini oko pet odsto ukupnog ekosistema kriptovaluta, vrednog otprilike 1,76 biliona dolara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
2
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
16
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
8
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
4
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
6
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
8
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
6
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
4
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 1
LOL
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar