
Polarna opomena obnovljivoj energiji
Mnogo toga korisnog donelo je uporno zalaganje za obnovljive izvore energije, struja iz vetra i sunca postala je realnost.

Foto: Pixabay
Štaviše, elektroenergetska budućnost sveta će se dobrim delom zasnivati upravo na eolskim i solarnim energanama. Nemerljiva je zasluga ekoloških aktivista što su nakon decenija masovnog otpora i suočavanja sa zagovornicima klasičnih izvora energije uspeli da uvere javnost da je perspektiva u novim tehnologijama.
Rezervna varijanta
Međutim, daleko od toga da svet može da funkcioniše oslanjajući se samo na solarne i vetro panele, za šta se poslednjih godina sve više zalažu "zeleni". Ovi izvori su izuzetno promenljivi i njihova proizvodnja oscilira u neobično velikom rasponu. Stoga svaki energetski sistem mora da ima rezervnu varijantu za slučaj kada nema sunčeve svetlosti ili vetra, odnosno kada vetar duva ekstremnom jačinom. Upravo je ovih dana iz Kanade stigla opomena onima koji se zalažu za zelenu energiju da u svom hvale vrednom zalaganju ne budu isključivi.
U petak, 12. januara, kanadsku pokrajinu Albert zadesila je prava polarna nevolja, ispoljena kroz izuzetno zahlađenje. U noći između četvrtka i petka živa se spustila na minus 30 stepeni Celzijusa, a ujutro termometar je pokazavao čak 44 stepena ispod nule. Jeziva hladnoća je još pojačana snažnim polarnim vetrom, te je subjektivan osećaj bio da je još deset stepeni hladnije.
To je za svaku državu, pa i za energijom bogatu zemlju javorovog lista, nepogoda koja maksimalno iskušava ceo energetski sistem. Tako je bilo i u provinciji Albert koja raspolaže kapacitetima za proizvodnju struje od čak 20.770 megavata, otprilike trostruko više nego što su kapaciteti Srbije.
Šest puta skuplje
Tokom petka 12. januara potrošnja neprekidno raste, struje je nedovoljno, pa je u 16.15 časova operater kroz mrežni sistem prosledio apel da svi korisnici momentalno maksimalno prištede energiju inače će doći do kolapsa sistema i prekida snabdevanja.
Discplinovani stanovnici su uvažili apel i kolaps je izbegnut najviše zahvaljujući upetostručenom uvozu struje kom prilikom je pokrajina megavatsat struje plaćala čak 745 dolara, šest puta više nego što je nekoliko dana ranije bila berzanska cena struje.
Šta se dogodilo kada ni tako obiman sistem nije uspeo da zadovolji znatno narasle potrebe?
Dnevna potrošnja je iznosila 12.615 megavatsata (mvh) i na prvi pogled čini se da je kapacitet proizvođača bio dovoljan. Ali, na izuzetno hladnom vremenu eolske elektrane, čiji je kapacitet u Alberti 4.850 mvh, automatski se iskuljučuju kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja lopatice. Tokom zime i sunce brzo zađe, pa ni solarne energane, zbirnog kapaciteta 1.680 mvh, nisu radile. Praktično su obnovljivi izvori kapaciteta 6.720 mvh bili beskorisni upravo kada su bili najpotrebniji.
Žuriti polako
Slučaj iz Alberte je ilustrativan, pokazalo se da su oscilacije u proizvodnji velika slabost solarnih i eolskih elektrana koju i najveći sistemi teško savladavaju. Vlasti kanadske pokrajine su reagovale. Ne samo da su dobrano korigovali brzinu prelaska na modernije izvore elektrike, već će i dodatno izgraditi uobičajena postrojenja.
Pokazalo se da je tempo prelaska na nove tehnologije bio prebrz, veći broj klasičnih termalki je isključen a da nisu obezbeđeni dovoljni bazni kapaciteti za periode ekstremnijih promena u energetskom sistemu. Problem je što je za samo četiri sezone, od 2018. do 2022. godine, ugašeno previše pogona na ugalj, a da nisu obezbeđeni novi bazni izvori dovoljnog kapaciteta.
Tako su 2018. termalke na ugalj proizvele čak 47 odsto ukupno isporučene struje, gasna postrojenja 42 odsto, dok je 10 odsto dolazilo od solarnih i eolskih elektrana. Tokom četiri godine termalke su masovno gašene, dok je udeo energije sunca i vetra porastao sa 17,5, gasnih elektrana na čak 64 odsto. Udeo termalki spao je na samo 17 odsto. Ispostavilo se da je posebno nepovoljno to što je kapacitet termalki u ukupnom kapacitetu svih energana sa nekadašnji 38 spao na samo sedam odsto.
Dragocena rezerva
Šta znači ovako drastična promena u strukturi proizvođača električne energije? Jednostavno da kada prestane rad obnovljivih izvora energije nema dovoljno rezervnih kapaciteta kod takozvanih baznih proizvođača, odnosno onih na čiju produkciju vremenske prilike imaju minimalan uticaj.
Kanađani su preispitali dosadašnju politiku prelaska na nove vidove energije i odlučili su da poprilično koriguju zelenu energetsku politiku. Privremeno je stopirana izgradnja novih solarnih i eolskih pogona, dok će biti povećan broj gasnih elektrana i povećan njihov kapacitet. Skupa sa vladom Kanade izgradiće se i termalka na nuklearni pogon.
Pouka za sve
Slučaj "petak 12. januar" u kanadskoj provinciji Albert jasno pokazuje koliko obnovljivi, inače dragoceni, izvori struje imaju ograničenja i slabiju stranu. Nedavni ekstremni slučaj nije bio i jedini. Vlasti ove pokrajine su utvrdile da je samo u 2022. godini čak sedam puta pretila opasnost da regija ostane bez struje, a prilikom analize situacije Kanađani su se koristili i događajem iz 2019. godine kada je američka država Teksas iz sličnih razloga nekoliko dana u kontinuitetu ostala bez struje, a tom prilikom je život izgubilo više od 240 osoba.
Naravno da bi i druge države, pogotovo one, a nije ih malo, koje su u procesu preorijentacije na obnovljive izvore energije, trebalo da sagledaju kanadski i slične slučajeve i na osnovu njih provere obim i brzinu tranzicije na nove enregane. Rad solarnih i eolskih energana je mnogo čistiji i neophodno je, pre svega radi zdravlja ljudi i prirode u celini, što više se osloniti na nove tehnologije.
Ali, kako bi ceo proces bio uspešniji, nužno je sagledati ograničenja i slabosti nove tehnologije kako ne bismo došli u situaciju sličnoj kanadskoj. Baš stoga što se poštuju i vide prednosti obnovljivih izvora energije, nužno je, da bi sve funkcinisalo na najbolji mogući način, preduprediti eventualne neugodne posledice novih tehnologija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene goriva ograničene na još šest meseci
19.07.2025.•
0
Vlada Srbije donela je novu uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata.
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Komentari 18
/
Nik
Treba ici ka obnovljivim izvorima energije i zelenoj agendi, ali sve ima svoje granice i treba se takodje ponasati u skladu sa time.
ex chapman
trosi manje pa ces imati
a mi pokusavamo da tosimo sve vise, al da nam ne udje. najbolji primer je idiotizam sa reciklazom plasticnog otpada. stvarno se pitam kako su ljudi ziveli bez plasticnih flasa? verovatno im je bilo bas uzasno sto nisu sa svakim gutljajem unosili u organizam mikroplastiku koja ih postepeno ubija. ali umesto da se smesta prekine sa plasticnim flasama, oni izmislise reciklazu, za koju je dokazano da ne funkcionise. zasto? to nije pitanje ni za mene ni za ekologe - vec za psihologe!
zato nista od svih laznih napora da se spase zivotna sredina nece uspeti i kataklizma je neizbezna
mislim kataklizma za ljude. priroda ce se nekako oporaviti kad se nas otarasi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar