
Polarna opomena obnovljivoj energiji
Mnogo toga korisnog donelo je uporno zalaganje za obnovljive izvore energije, struja iz vetra i sunca postala je realnost.

Foto: Pixabay
Štaviše, elektroenergetska budućnost sveta će se dobrim delom zasnivati upravo na eolskim i solarnim energanama. Nemerljiva je zasluga ekoloških aktivista što su nakon decenija masovnog otpora i suočavanja sa zagovornicima klasičnih izvora energije uspeli da uvere javnost da je perspektiva u novim tehnologijama.
Rezervna varijanta
Međutim, daleko od toga da svet može da funkcioniše oslanjajući se samo na solarne i vetro panele, za šta se poslednjih godina sve više zalažu "zeleni". Ovi izvori su izuzetno promenljivi i njihova proizvodnja oscilira u neobično velikom rasponu. Stoga svaki energetski sistem mora da ima rezervnu varijantu za slučaj kada nema sunčeve svetlosti ili vetra, odnosno kada vetar duva ekstremnom jačinom. Upravo je ovih dana iz Kanade stigla opomena onima koji se zalažu za zelenu energiju da u svom hvale vrednom zalaganju ne budu isključivi.
U petak, 12. januara, kanadsku pokrajinu Albert zadesila je prava polarna nevolja, ispoljena kroz izuzetno zahlađenje. U noći između četvrtka i petka živa se spustila na minus 30 stepeni Celzijusa, a ujutro termometar je pokazavao čak 44 stepena ispod nule. Jeziva hladnoća je još pojačana snažnim polarnim vetrom, te je subjektivan osećaj bio da je još deset stepeni hladnije.
To je za svaku državu, pa i za energijom bogatu zemlju javorovog lista, nepogoda koja maksimalno iskušava ceo energetski sistem. Tako je bilo i u provinciji Albert koja raspolaže kapacitetima za proizvodnju struje od čak 20.770 megavata, otprilike trostruko više nego što su kapaciteti Srbije.
Šest puta skuplje
Tokom petka 12. januara potrošnja neprekidno raste, struje je nedovoljno, pa je u 16.15 časova operater kroz mrežni sistem prosledio apel da svi korisnici momentalno maksimalno prištede energiju inače će doći do kolapsa sistema i prekida snabdevanja.
Discplinovani stanovnici su uvažili apel i kolaps je izbegnut najviše zahvaljujući upetostručenom uvozu struje kom prilikom je pokrajina megavatsat struje plaćala čak 745 dolara, šest puta više nego što je nekoliko dana ranije bila berzanska cena struje.
Šta se dogodilo kada ni tako obiman sistem nije uspeo da zadovolji znatno narasle potrebe?
Dnevna potrošnja je iznosila 12.615 megavatsata (mvh) i na prvi pogled čini se da je kapacitet proizvođača bio dovoljan. Ali, na izuzetno hladnom vremenu eolske elektrane, čiji je kapacitet u Alberti 4.850 mvh, automatski se iskuljučuju kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja lopatice. Tokom zime i sunce brzo zađe, pa ni solarne energane, zbirnog kapaciteta 1.680 mvh, nisu radile. Praktično su obnovljivi izvori kapaciteta 6.720 mvh bili beskorisni upravo kada su bili najpotrebniji.
Žuriti polako
Slučaj iz Alberte je ilustrativan, pokazalo se da su oscilacije u proizvodnji velika slabost solarnih i eolskih elektrana koju i najveći sistemi teško savladavaju. Vlasti kanadske pokrajine su reagovale. Ne samo da su dobrano korigovali brzinu prelaska na modernije izvore elektrike, već će i dodatno izgraditi uobičajena postrojenja.
Pokazalo se da je tempo prelaska na nove tehnologije bio prebrz, veći broj klasičnih termalki je isključen a da nisu obezbeđeni dovoljni bazni kapaciteti za periode ekstremnijih promena u energetskom sistemu. Problem je što je za samo četiri sezone, od 2018. do 2022. godine, ugašeno previše pogona na ugalj, a da nisu obezbeđeni novi bazni izvori dovoljnog kapaciteta.
Tako su 2018. termalke na ugalj proizvele čak 47 odsto ukupno isporučene struje, gasna postrojenja 42 odsto, dok je 10 odsto dolazilo od solarnih i eolskih elektrana. Tokom četiri godine termalke su masovno gašene, dok je udeo energije sunca i vetra porastao sa 17,5, gasnih elektrana na čak 64 odsto. Udeo termalki spao je na samo 17 odsto. Ispostavilo se da je posebno nepovoljno to što je kapacitet termalki u ukupnom kapacitetu svih energana sa nekadašnji 38 spao na samo sedam odsto.
Dragocena rezerva
Šta znači ovako drastična promena u strukturi proizvođača električne energije? Jednostavno da kada prestane rad obnovljivih izvora energije nema dovoljno rezervnih kapaciteta kod takozvanih baznih proizvođača, odnosno onih na čiju produkciju vremenske prilike imaju minimalan uticaj.
Kanađani su preispitali dosadašnju politiku prelaska na nove vidove energije i odlučili su da poprilično koriguju zelenu energetsku politiku. Privremeno je stopirana izgradnja novih solarnih i eolskih pogona, dok će biti povećan broj gasnih elektrana i povećan njihov kapacitet. Skupa sa vladom Kanade izgradiće se i termalka na nuklearni pogon.
Pouka za sve
Slučaj "petak 12. januar" u kanadskoj provinciji Albert jasno pokazuje koliko obnovljivi, inače dragoceni, izvori struje imaju ograničenja i slabiju stranu. Nedavni ekstremni slučaj nije bio i jedini. Vlasti ove pokrajine su utvrdile da je samo u 2022. godini čak sedam puta pretila opasnost da regija ostane bez struje, a prilikom analize situacije Kanađani su se koristili i događajem iz 2019. godine kada je američka država Teksas iz sličnih razloga nekoliko dana u kontinuitetu ostala bez struje, a tom prilikom je život izgubilo više od 240 osoba.
Naravno da bi i druge države, pogotovo one, a nije ih malo, koje su u procesu preorijentacije na obnovljive izvore energije, trebalo da sagledaju kanadski i slične slučajeve i na osnovu njih provere obim i brzinu tranzicije na nove enregane. Rad solarnih i eolskih energana je mnogo čistiji i neophodno je, pre svega radi zdravlja ljudi i prirode u celini, što više se osloniti na nove tehnologije.
Ali, kako bi ceo proces bio uspešniji, nužno je sagledati ograničenja i slabosti nove tehnologije kako ne bismo došli u situaciju sličnoj kanadskoj. Baš stoga što se poštuju i vide prednosti obnovljivih izvora energije, nužno je, da bi sve funkcinisalo na najbolji mogući način, preduprediti eventualne neugodne posledice novih tehnologija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
3
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
6
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 18
/
Nik
Treba ici ka obnovljivim izvorima energije i zelenoj agendi, ali sve ima svoje granice i treba se takodje ponasati u skladu sa time.
ex chapman
trosi manje pa ces imati
a mi pokusavamo da tosimo sve vise, al da nam ne udje. najbolji primer je idiotizam sa reciklazom plasticnog otpada. stvarno se pitam kako su ljudi ziveli bez plasticnih flasa? verovatno im je bilo bas uzasno sto nisu sa svakim gutljajem unosili u organizam mikroplastiku koja ih postepeno ubija. ali umesto da se smesta prekine sa plasticnim flasama, oni izmislise reciklazu, za koju je dokazano da ne funkcionise. zasto? to nije pitanje ni za mene ni za ekologe - vec za psihologe!
zato nista od svih laznih napora da se spase zivotna sredina nece uspeti i kataklizma je neizbezna
mislim kataklizma za ljude. priroda ce se nekako oporaviti kad se nas otarasi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar