
Polarna opomena obnovljivoj energiji
Mnogo toga korisnog donelo je uporno zalaganje za obnovljive izvore energije, struja iz vetra i sunca postala je realnost.

Foto: Pixabay
Štaviše, elektroenergetska budućnost sveta će se dobrim delom zasnivati upravo na eolskim i solarnim energanama. Nemerljiva je zasluga ekoloških aktivista što su nakon decenija masovnog otpora i suočavanja sa zagovornicima klasičnih izvora energije uspeli da uvere javnost da je perspektiva u novim tehnologijama.
Rezervna varijanta
Međutim, daleko od toga da svet može da funkcioniše oslanjajući se samo na solarne i vetro panele, za šta se poslednjih godina sve više zalažu "zeleni". Ovi izvori su izuzetno promenljivi i njihova proizvodnja oscilira u neobično velikom rasponu. Stoga svaki energetski sistem mora da ima rezervnu varijantu za slučaj kada nema sunčeve svetlosti ili vetra, odnosno kada vetar duva ekstremnom jačinom. Upravo je ovih dana iz Kanade stigla opomena onima koji se zalažu za zelenu energiju da u svom hvale vrednom zalaganju ne budu isključivi.
U petak, 12. januara, kanadsku pokrajinu Albert zadesila je prava polarna nevolja, ispoljena kroz izuzetno zahlađenje. U noći između četvrtka i petka živa se spustila na minus 30 stepeni Celzijusa, a ujutro termometar je pokazavao čak 44 stepena ispod nule. Jeziva hladnoća je još pojačana snažnim polarnim vetrom, te je subjektivan osećaj bio da je još deset stepeni hladnije.
To je za svaku državu, pa i za energijom bogatu zemlju javorovog lista, nepogoda koja maksimalno iskušava ceo energetski sistem. Tako je bilo i u provinciji Albert koja raspolaže kapacitetima za proizvodnju struje od čak 20.770 megavata, otprilike trostruko više nego što su kapaciteti Srbije.
Šest puta skuplje
Tokom petka 12. januara potrošnja neprekidno raste, struje je nedovoljno, pa je u 16.15 časova operater kroz mrežni sistem prosledio apel da svi korisnici momentalno maksimalno prištede energiju inače će doći do kolapsa sistema i prekida snabdevanja.
Discplinovani stanovnici su uvažili apel i kolaps je izbegnut najviše zahvaljujući upetostručenom uvozu struje kom prilikom je pokrajina megavatsat struje plaćala čak 745 dolara, šest puta više nego što je nekoliko dana ranije bila berzanska cena struje.
Šta se dogodilo kada ni tako obiman sistem nije uspeo da zadovolji znatno narasle potrebe?
Dnevna potrošnja je iznosila 12.615 megavatsata (mvh) i na prvi pogled čini se da je kapacitet proizvođača bio dovoljan. Ali, na izuzetno hladnom vremenu eolske elektrane, čiji je kapacitet u Alberti 4.850 mvh, automatski se iskuljučuju kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja lopatice. Tokom zime i sunce brzo zađe, pa ni solarne energane, zbirnog kapaciteta 1.680 mvh, nisu radile. Praktično su obnovljivi izvori kapaciteta 6.720 mvh bili beskorisni upravo kada su bili najpotrebniji.
Žuriti polako
Slučaj iz Alberte je ilustrativan, pokazalo se da su oscilacije u proizvodnji velika slabost solarnih i eolskih elektrana koju i najveći sistemi teško savladavaju. Vlasti kanadske pokrajine su reagovale. Ne samo da su dobrano korigovali brzinu prelaska na modernije izvore elektrike, već će i dodatno izgraditi uobičajena postrojenja.
Pokazalo se da je tempo prelaska na nove tehnologije bio prebrz, veći broj klasičnih termalki je isključen a da nisu obezbeđeni dovoljni bazni kapaciteti za periode ekstremnijih promena u energetskom sistemu. Problem je što je za samo četiri sezone, od 2018. do 2022. godine, ugašeno previše pogona na ugalj, a da nisu obezbeđeni novi bazni izvori dovoljnog kapaciteta.
Tako su 2018. termalke na ugalj proizvele čak 47 odsto ukupno isporučene struje, gasna postrojenja 42 odsto, dok je 10 odsto dolazilo od solarnih i eolskih elektrana. Tokom četiri godine termalke su masovno gašene, dok je udeo energije sunca i vetra porastao sa 17,5, gasnih elektrana na čak 64 odsto. Udeo termalki spao je na samo 17 odsto. Ispostavilo se da je posebno nepovoljno to što je kapacitet termalki u ukupnom kapacitetu svih energana sa nekadašnji 38 spao na samo sedam odsto.
Dragocena rezerva
Šta znači ovako drastična promena u strukturi proizvođača električne energije? Jednostavno da kada prestane rad obnovljivih izvora energije nema dovoljno rezervnih kapaciteta kod takozvanih baznih proizvođača, odnosno onih na čiju produkciju vremenske prilike imaju minimalan uticaj.
Kanađani su preispitali dosadašnju politiku prelaska na nove vidove energije i odlučili su da poprilično koriguju zelenu energetsku politiku. Privremeno je stopirana izgradnja novih solarnih i eolskih pogona, dok će biti povećan broj gasnih elektrana i povećan njihov kapacitet. Skupa sa vladom Kanade izgradiće se i termalka na nuklearni pogon.
Pouka za sve
Slučaj "petak 12. januar" u kanadskoj provinciji Albert jasno pokazuje koliko obnovljivi, inače dragoceni, izvori struje imaju ograničenja i slabiju stranu. Nedavni ekstremni slučaj nije bio i jedini. Vlasti ove pokrajine su utvrdile da je samo u 2022. godini čak sedam puta pretila opasnost da regija ostane bez struje, a prilikom analize situacije Kanađani su se koristili i događajem iz 2019. godine kada je američka država Teksas iz sličnih razloga nekoliko dana u kontinuitetu ostala bez struje, a tom prilikom je život izgubilo više od 240 osoba.
Naravno da bi i druge države, pogotovo one, a nije ih malo, koje su u procesu preorijentacije na obnovljive izvore energije, trebalo da sagledaju kanadski i slične slučajeve i na osnovu njih provere obim i brzinu tranzicije na nove enregane. Rad solarnih i eolskih energana je mnogo čistiji i neophodno je, pre svega radi zdravlja ljudi i prirode u celini, što više se osloniti na nove tehnologije.
Ali, kako bi ceo proces bio uspešniji, nužno je sagledati ograničenja i slabosti nove tehnologije kako ne bismo došli u situaciju sličnoj kanadskoj. Baš stoga što se poštuju i vide prednosti obnovljivih izvora energije, nužno je, da bi sve funkcinisalo na najbolji mogući način, preduprediti eventualne neugodne posledice novih tehnologija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljena konačna rang lista zahteva za IPARD podsticaje, u narednim danima uručenje rešenja
18.09.2025.•
0
Uprava za agrarna plaćanja objavila je konačnu rang listu zahteva za IPARD podsticaje u Prvom javnom pozivu za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u okviru IPARD ІІІ programa.
Srbija pregovara sa Rusima o izgradnji nuklearne elektrane, pominje se i "povoljni kredit"
18.09.2025.•
16
Srpske vlasti i ruska državna korporacija Rosatom započeli su razgovore o projektu izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji, izjavio je ambasador Srbije u Moskvi Momčilo Babić za tamošnji medij Izvestija.
Američka centralna banka snizila kamatne stope i najavila moguća nova smanjenja do kraja godine
18.09.2025.•
0
Zvaničnici američkih Federalnih rezervi (Fed) snizili su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, uz najavu još dva moguća smanjenja do kraja godine.
FOTO: Zlatna statua Trampa koji drži bitkoin postavljena ispred Kongresa u Vašingtonu
18.09.2025.•
2
U Vašingtonu je ispred zgrade američkog Kongresa postavljena neobična instalacija - zlatni kip Donalda Trampa visok 3,6 metara, na kojem bivši predsednik u rukama drži simbolički prikaz bitkoina.
Održan jednosatni štrajk zbog visokih normi u fabrici Elard u Vlasotincu
17.09.2025.•
3
Radnici fabrike "Elrad" u Vlasotincu su na jedan sat obustavili proizvodnju zbog strogih normi i otpuštanja radnika uz 1.500 evra, bez zakonske otpremnine, a za petak, 19. septembar najavili su celodnevnu obustavu rada.
Bitkoin blago porastao na više od 98.000 evra, itirijum vredi 3.800 evra
17.09.2025.•
0
Vrednost bitkoina je danas u 15 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens blago porasla za 0,61 odsto na 98.097,15 evra.
Tramp produžio rok za prodaju Tiktoka
17.09.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je ukaz kojim se do 16. decembra produžava rok kineskoj matičnoj kući Tiktoka BajtDens za prodaju te popularne društvene mreže nekome ko nije u vezi s Kinom.
Zbog slabe prodaje električnih vozila: Ford gasi još 1.000 radnih mesta u Kelnu
17.09.2025.•
2
Američki proizvođač automobila Ford je saopštio da će ukinuti dodatnih 1.000 radnih mesta u svom nemačkom pogonu u Kelnu, jer prodaja električnih vozila ne ispunjava očekivanja.
Nekoliko modela automobila povlači se sa tržišta Srbije
17.09.2025.•
1
Putničko vozilo Citroen modeli Berlingo, C3 Aircross, C3, C4, Cactus, C5 Aircross, Celysee, Jumpy Jumper povlače se sa tržišta Srbije, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (NEPRO).
Kalas: Evropska komisija predlaže carine na izraelsku robu
16.09.2025.•
3
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da Evropska komisija predlaže da se ponovo uvedu carine na izraelsku robu zbog rata u Gazi i kršenja prava na Zapadnoj obali.
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
2
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
3
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
1
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Komentari 18
/
Nik
Treba ici ka obnovljivim izvorima energije i zelenoj agendi, ali sve ima svoje granice i treba se takodje ponasati u skladu sa time.
ex chapman
trosi manje pa ces imati
a mi pokusavamo da tosimo sve vise, al da nam ne udje. najbolji primer je idiotizam sa reciklazom plasticnog otpada. stvarno se pitam kako su ljudi ziveli bez plasticnih flasa? verovatno im je bilo bas uzasno sto nisu sa svakim gutljajem unosili u organizam mikroplastiku koja ih postepeno ubija. ali umesto da se smesta prekine sa plasticnim flasama, oni izmislise reciklazu, za koju je dokazano da ne funkcionise. zasto? to nije pitanje ni za mene ni za ekologe - vec za psihologe!
zato nista od svih laznih napora da se spase zivotna sredina nece uspeti i kataklizma je neizbezna
mislim kataklizma za ljude. priroda ce se nekako oporaviti kad se nas otarasi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar