Niko nije krivično odgovarao za namerno izazivanje stečaja: Zašto?
Iako se često u srpskim medijima piše da je nešto ili neko "oterao firmu u stečaj", za krivično delo namernog izazivanja stečaja niko nije odgovarao u Beogradu.
Kako piše Forbes Srbija, ni sudski postupak za ovo krivično delo nije se vodio.
Forbes Srbija pitao je beogradske osnovne sudove, kao i Viši sud u Beogradu, odnosno njegovo odeljenje za suzbijanje korupcije da li je bilo postupaka ili presuda po osnovu krivičnog dela iz članova 232 i 232a Krivičnog zakonika, a koji se odnose na prouzrokovanje stečaja i prouzrokovanje lažnog stečaja.
Prouzrokovanje stečaja već više od decenije je krivično delo i regulisano je Krivičnim zakonikom.
I za lažni stečaj je zaprećena kazna od šest meseci do pet godina s tim što se u situacijama kada zbog lažnog stečaja "nastupe teške posledice za poverioca", zatvorska kazna može biti i od dve do čak 10 godina.
Ovo krivično delo u nadležnosti je Viših sudova, odnosno njihovih odeljenja za suzbijanje korupcije, odgovorili su za Forbes Srbija u Prvom osnovnom sudu u Beogradu.
U Drugom i Trećem osnovnom sudu odgovaraju identično. Uvidom u njihove upisnice "nema podataka da su se pred ovim sudovima vodili postupci zbog krivičnog dela prouzrokovanja stečaja ili lažnog stečaja iz članova 232. i 232a Krivičnog zakonika", kažu u ovim beogradskim osnovnim sudovima.
Isti odgovor Forbes Srbija dobio je i iz Višeg suda u Beogradu.
"Obaveštavamo vas da je nakon izvršene pretrage utvrđeno da se pred Višim sudom nije vodio, niti vodi krivični postupak zbog krivičnog dela iz člana 232 i 232a Krivičnog zakonika, te da u skladu sa navedenim nije izrečena nijedna presuda", odgovaraju u Višem sudu.
Oni dalje pojašnjavaju da su odeljenja za suzbijanje korupcije formirana 1. marta 2018. godine i da od tada Viši sud nije imao nijedan postupak zbog ovog krivičnog dela.
Advokati kažu da je ovo krivično delo teško dokazivo zbog čega je i sudska praksa siromašna. S druge strane, nema sumnje da je bilo slučajeva da se na ovaj način izbegnu nagomilane obaveze, oštete poverioci ili pribavi sebi neka materijalna korist.
Advokat Nemanja Nikolić za Forbes Srbija kaže da ovo ne znači nužno da organi ne rade dobro svoj posao.
"Nema uređene zemlje na svetu koja ne reguliše institut stečaja na ovaj ili onaj način. Jednostavno rečeno, kada dužnik postane nesposoban za plaćanje, stečaj je tu da obezbedi ravnomerno kolektivno namirenje poverilačkih potraživanja u precizno regulisanom postupku. Ne bih rekao da pravosuđe šalje bilo kakvu poruku privredi zbog odsustva osuda za dela u vezi sa stečajem, jer tu postoji značajan broj faktora koji se moraju uzeti u obzir", odgovara Nikolić.
Ističe da je stečaj česta pojava pogotovo kada se dešavaju krize i veliki ekonomski potresi, odnosno kada dođe do poremećaja tržišnih procesa koji mogu prouzrokovati nesposobnost kompanija da na vreme izmiruju svoje obaveze, a što za posledicu može da ima pokretanja stečaja. Kao primer navodi eksploziju broja stečaja u Nemačkoj, ali i čitavoj Evropi.
"Drugim rečima, stečaj se u dominantnom broju slučajeva ne prouzrokuje namerno i sa ciljem nanošenja štete bilo kome", kaže Nikolić.
Na pitanje ko u ovim slučajevima pokreće postupak, odnosno tužbu sudovima, da li su to poverioci ili tužilaštvo, Nemanja Nikolić odgovara da se za ova krivična dela nadležni javni tužilac preduzima gonjenje po službenoj dužnosti.
"To radi po krivičnoj prijavi podnetoj od državnih i drugih organa ili pravnih i fizičkih lica. Krivičnu prijavu protiv lica koje je prouzrokovalo stečaj će najčešće podneti poverioci lica nad kojim je otvoren stečaj, budući da oni, kao oštećeni, imaju interes da se u krivičnom postupku odgovorno lice proglasi krivim", kaže naš sagovornik.
Nikolić upozorava da se za prouzrokovanje stečaja može odgovarati samo u slučaju postojanja namere, odnosno ova dela se ne mogu izvršiti iz nehata.
"Dokazivanje umišljaja znatno otežava posao tužilaštva. S druge strane, imamo i problem pravne kvalifikacije dela. Glava 22 Krivičnog zakonika predviđa čak 29 krivičnih dela protiv privrede. Među njima je i famozna zloupotreba položaja odgovornog lica kao jedno opšte delo protiv prirode koje je po diktatu zakona supsidijarnog karaktera i za isto se može odgovarati samo ako nisu ostvarena obeležja nekog drugog krivičnog dela. U praksi je čest slučaj da se primarno koristi upravo ova inkriminacija za koju i dalje postoji relativno visok broj osuda", objašnjava advokat.
Osim Krivičnim zakonikom, krivična dela u vezi sa stečajem regulišu se i Zakonom o stečaju.
Sagovornik Forbes Srbija objašnjava razliku. Dela propisana Krivičnim zakonikom odnose se na radnje odgovornog lica u pravnom licu koje su preduzete pre stečaja i koje za posledicu imaju pokretanje stečaja nad pravnim licem.
S druge strane, radnje koje se po prirodi stvari mogu preduzeti samo nakon što je stečajni postupak već pokrenut, poput prijavljivanja lažnog potraživanja ili raspolaganja imovinom stečajnog dužnika pre stupanja na dužnost stečajnog upravnika krivična su dela po Zakonu o stečaju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
4
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 12
Milan
Nina
Dok smo protestvovali,šetali ulicama, ukazivali na nepravdu i otimacinu svi su ćutali....kao i danas kad izvrsitelji krenu u ....
Ostali bez uplaćenih doprinosa,bez plata sa umanjenom penzijom...
Sad je kasno pričati i pisati...A bez M 1 obrasca ni uplate pronaci iako ih je bilo...
Sad treba pisati o uvodjenju reda da Srbija bude za sve ista. Da neko ne radi za sve praznike bogom dane praznika a neko ima 1.01. Božić i Uskrs neradnan a sve ostalo vreme radi...I još mi predsednik drzave kaze da je malo 40 sati nedeljno.Pa zasto svi na drzavnim jaslama ne rade kao i u privatnom sektoru? Banke?
Da i mi obavljamo nase obaveze
kad mi imamo vremena a ne da nam se nameću vreme i dani ..
Srbija bila i ostala zemlja dvojnih aršina....
/
eno company wall gde se moze videti da neki imaju desetak takvih firmi.
i onda kazu da im je kriv italijan ili nemac. nikada rus ili kinez
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar