Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?

Prosečna plata nije dovoljna za normalan život u Srbiji, rezultati su anketa koje su lokalni mediji u šest gradova uradili sa građanima.
Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?
Foto: 021.rs
Kako je objavio Lokal pres, prosečna zarada u Srbiji je u februaru iznosila je 94.125 dinara, svaki drugi stanovnik zarađuje manje od 73.000 dinara, dok prosek podiže, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, svega deset gradova u državi, od kojih samo tri beleže prosečne zarade veće od 100.000 dinara - Beograd, Novi Sad i Bor.
 
Sa druge strane, prosečna potrošačka korpa na nivou cele zemlje, prema podacima za januar ove godine, iznosi više od 102.000 dinara, a minimalna gotovo 53.000 dinara.
Prema anketi koju su sprovele Sremske novine, na pitanje kolika je minimalna plata dovoljna za život u gradu u kome žive, najčešći odgovor čitalaca (oko 60 odsto) glasio je 100.000 dinara, što se podudara sa iznosom prosečne potrošačke korpe.
 
U isto vreme, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto zarada u Sremu za februar ove godine iznosila je 83.874 dinara, pri čemu najveće plate imaju radnici iz Inđije, sa prosečnom platom od 88.354 dinara, dok je najniža prosečna zarada u Irigu - 76.673 dinara.
 
Prema pisanju portala odjek.rs, za prosečnu potrošačku korpu, koja obuhvata troškove za tročlanu porodicu, potrebno je izdvojiti oko 1,23 prosečne kruševačke plate, ali je realnost da je za život u ovom gradu potrebno znatno više novca, pogotovu ako je reč o porodicama koje imaju dvoje i više dece.
 
Oko 80 odsto anketiranih na fejsbuk stranici Glasa Podrinja se izjasnilo da je za život u Šapcu potrebna minimalna plata od 100.000 dinara, dok je prosečna neto plata u Šapcu 83.407 dinara.
 
Na osnovu ankete koju je sproveo portal krug.rs iz Kraljeva, svaki drugi anketirani u tom gradu smatra da je potrebno da minimalna plata u Kraljevu bude bar 100.000 dinara, odnosno skoro duplo veća nego sada, 19 odsto smatra da su za pristojan život četvoročlane porodice potrebne zarade u rasponu od 100.00 do 150.000 dinara.
 
"Njih 15 odsto veruje da je za to potrebno više od 150.000, a pet odsto da su za pristojan život potrebne zarade više od 240.000 dinara, odnosno najmanje 60.000 dinara po osobi. Samo devet odsto anketiranih uvereno je da porodica pristojno može da živi i sa zaradom manjom od 100.000 dinara", naveo je portal rezultate ankete u Kraljevu, u kome je prosečna zarada u januaru iznosila 79.841 dinar.
 
"Minimalna plata dovoljna da bi čovek preživeo? 20.000 - da jede parizer i pase travu, 50.000 - da plati dažbine i da se skromnije hrani, 100.000 - da malo normalnije živi, ali da pazi kako troši pare", jedan je od odgovora na pitanje o minimalnoj zaradi potrebnoj za život, koju je sprovela televizija Forum iz Prijepolja.
 
Prosečna zarada u Prijepolju, isplaćena u februaru, koja je iznosila 70.352 dinara, i zaostaje za republičkim prosekom za više od 25 odsto.
 
Došlo je do raslojavanja društva i velike nejednakosti
 
Nada Novaković, viša naučna savetnica na Institutu društvenih nauka rekla je za Euronews Srbija da je u Srbiji došlo do raslojavanja društva i velike nejednakosti. Smatra da su svi zakoni o radu, doneti u prethodnom periodu, antiradnički.
 
"Osnovna prava radnika su poništena. Pravo na rad je tu, ali u stvarnosti je tim zakonom poništeno. Poništeno je pravo na osmočasovno radno vreme, pravo na usavršavanje, pravo na pristojnu zaradu, dostojanstven rad od koga može da se živi, pravo na besplatno obrazovanje i lečenje. Sve je poništeno gotovo do nule. Danas imamo razmrvljenu, marginalizovanu, osiromašenu grupaciju radnika, koja nikako ne može postati klasa", rekla je ona.
 
Dodaje da su radnici danas najsiromašnija kategorija stanovništva, a za to smatra da su delom odgovorni i reprezentativni sindikati koji su posle devedesetih imali pogrešnu strategiju razvoja zemlje, a posebno svog delovanja.
 
"U Švedskoj imate jake sindikate, ujednačenu raspodelu bogatsva, visoke poreze na profit, socijalnu državu. Kada gledate radnike u Srbiji siromaštvo je ključni faktor, koji je posledica neoliberalnog razvoja. Siromaštvo se ogleda u svakodnevnom životu. Ljudi koji rade 10 do 12 sati i ne mogu od toga da žive, nisu srećni. Sindikati nisu dovoljno uradili da poboljšaju prava radnika", navela je ona.
 
  • Peran

    05.05.2024 15:50
    Drzava
    A ako si penzioner sa 26hiljada kako ziveti
  • Милош

    05.05.2024 07:37
    Нико се тим питањем не бави
    У земљама у окружењу, (осим у БиХ) забрањено је исплаћивати лични доходак у коверти. Све мора на рачун. Код нас не постоји законска обавеза (политичка воља) да послодавац даје све на рачун. Већина људи које знам добијају на рачун минималац, а остало у коверту. Ако мислите да сад тешко живите, сачекајте да одете у пензију.
  • Meni

    05.05.2024 06:27
    Meni
    skoro nista,dovoljno za parizer i pola hleba dnevno uz malo jogurta. Kada osetim glad ili neku bol pojavi se AV na redovno vanrednom obracanju. 50% ljudi u ovakvoj Srbiji je puklo i propalo u svakom smislu ZASLUZENO!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

"Esprit" bankrotirao u Nemačkoj

Poznati trgovački lanac Esprit podneo je zahtev za bankrot na sudu u Diseldorfu, javlja časopis TextilWirtschaft, prenosi Slobodna Dalmacija.

Povećane devizne rezerve Srbije

Bruto devizne rezerve zemlje su na kraju aprila iznosile 25,1 milijardu evra, što je najviši nivo krajem meseca od 2000. godine, od kada se prate podaci na taj način.