"U cipelama običnog čoveka": Između alavih trgovaca, inflacije i niskih plata
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju se vratila u granice cilja, nakon čega je u junu dodatno usporila na 3,8 odsto.
Istovremeno prosečna neto plata u maju je, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, premašila 100.000 dinara, piše Euronews Srbija.
Međutim, postavlja se pitanje koliko može da se kupi za tu platu.
Ekonomista Aleksandar Stevanović kaže da su u poslednje tri godine i pored rasta, plate vrlo malo realno skočile, upravo zbog previsokih cena.
U Udruženju potrošača "Efektiva" navode da već od korone ukazuju na to da su cene hrane u Srbiji osetno veće nego u zemljama regiona.
Govoreći o maloprodajnim cenama osnovnih i drugih životnih namirnica, premijer Miloš Vučević je nedavno na sednici Saveta za koordinaciju akivnosti i mera za rast BDP-a ministrima poručio da je neophodno "ući u cipele običnog čoveka" i učiniti maksimalne napore da se dodatno podigne životni standard građana.
On je potom u intervjuu "Kuriru" rekao da cene nisu čak ni tržišne nego "naduvane, prenaduvane" i da neko ekstra zaruđuje, da imamo monopoliste kojima su, na žalost, u nekom prethodnom periodu državni organi dozvoljavali da imaju monopol na tržištu.
"Mi moramo da udarimo to osinje gnezdo, a to je onaj klan ili ona kasta koja dere kožu naroda i koja podiže maloprodajne cene", rekao je Vučević u tom intervjuu.
Premijer je na predstavljanju rezultata ostvarenih u prvih 100 dana rada Vlade Srbije rekao da je na Savetu za BDP otvorena tema tržišnih marži, da Vlada u saradnji sa ministarstvima i NBS trenutno ispituje ko sve učestvuje u lancu povećanja cena i naglasio da je Srbija usvojila tržišnu privredu, ali da i ona ima svoja pravila i regulativu, podseća Euronews Srbija.
Na pitanje koji su mehanizmi u borbi protiv neopravdanog podizanja cena, Stevanović kaže za Euronews Srbija da su to podsticanje konkurencije i slobodna trgovina.
"Cene su kao što svi primećujemo nešto više nego u sličnim zemljama, ne toliko koliko se govori, pošto ljudi obožavaju da porede diskontne rasprodaje u Nemačkoj sa normalnim cenama u Srbiji. To se najbolje rešava time što se samo podstiče konkurencija i slobodna trgovina", rekao je on.
On objašnjava da će što više ulaza na tržište, što više novih ponuđača, što manje problema oko uvoza i izvoza iz Srbije, voditi ka padu cenom.
"Naravno, i što manje države koja troši tamo gde ne treba da troši. Sve to zajedno kad se sabere moglo bi dovesti do blagostanja za potrošače. Ne radi se to tako što se ide i preti nekome što je monopolista, nego jednostavno tako što država sve radi da konkurencija u Srbiji procveta. Sad su se setili posle 10 godina, ali ajde, dobro je da zaokruže i taj segment nakon što su neke druge segmente objektivno solidno sredili", rekao je Stevanović za Euronews Srbija.
On kaže da je ranije tema monopola u trgovini bila jedna od najpopularniji i da se ta tema ponovo danas vratila.
"Ako u Srbiji sve funkcioniše po principu da ako politički najmoćniji osoba u Srbiji kaže da je nešto problem, onda institucije na jedanput postanu efikasne. Tako da s te strane mislim da možemo očekivati da Antimonopolska komisija odjedanput zablista u svom sjaju", rekao je Stevanović.
Da bi prvo Komisija za zaštitu konkurencije mogla da "malo radi svoj posao" smatra Dejan Gavrilović iz Udruženja "Efektiva".
"Slali smo im početkom godine i pre neki dan smo ponovo objavili, recimo, cena banana je svugde ista u Srbiji. Dakle, kod svih poznatih maloprodajnih lanaca banane su 200 dinara, u Hrvatskoj se mogu naći za 100, 110, 120. Dakle, to je maltene 50 odsto jeftinije nego kod nas", rekao je Gavrilović.
On dodaje da je očigledno da postoji neki kartel, neki dogovor.
Gavrilović dodaje da bi država mogla da bar saopšti ko su trgovci koji prave najveće marže, a daju najmanje plate zaposlenima i kolike su im marže.
"U Nemačkoj je jeftinija hrana nego u Srbiji, što je podatak za neverovati", dodaje on.
Gavrilović kaže da nikada cene u Hrvatskoj nisu bile niže nego u Srbiji.
Naveo je da je, na primer, u turističkom mestu u Hrvatskoj potrošio 30 evra u jednoj kupovini za koju bi, kaže, u poređenju sa njihovim prosečnim cenama u Srbiji, potrošio 40 evra.
"Skuplje je u Beogradu nego u turističkom mestu u Hrvatskoj gde je prosečna plata 50 odsto veća nego u Srbiji", dodao je Gavrilović.
On kaže da se premijer pita kako su cene tako visoke u Srbiji, a da upravo Vlada na čijem je čelu svakog petka cene goriva drži na najvišem nivou u regionu.
Povodom izjave Vučevića da niko ne može da objasni zašto je proizvod iz Srbije u Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori jeftiniji nego u Srbiji, Stevanović kaže da je očigledno da je u Srbiji potrebno više konkurencije.
Gavrilović kaže da je očigledno da postoji problem jer su neki proizvodi iz Srbije jeftiniji u zemljama regiona, kao što su Severna Makedonija i BiH, nego u Srbiji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
2
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
10
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
3
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
2
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 15
/
ko je preziveo 90e zna da sleduju prazne prodavnice.
Aco
/
ovo je sve rezultat 2003-e, posle ubistva djindjica.
uplasili ste se otkaza u jp, legalizacije softvera, regulisanja rada na pijacama, regionizacije, da ce vam obaveza zaposljavanja hendikepiranih oteti posao, prijema u eu sa hrvatskom, recikliranja otpada...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar