.jpg)
Na spisku za privatizaciju 50 firmi: Banje ostaju za kraj
Na spisku preduzeća za privatizaciju u Srbji je ukupno 50 matičnih brojeva firmi.

Foto: 021.rs
Kupac se trenutno traži za tri, Jugoslovensko rečno brodarstvo, NIP "Borbu" i Energo-zelenu, dok su banje ostale za kraj, preneo je danas Forbs Srbija.
Računa se da će budžet ove godine na taj način dobiti sedam milijardi dinara.
U statusu pripreme i analize je preostalo 47 firmi, većina, međutim, nije blizu javnom pozivu iz različitih razloga.
U potragu za kupcem, ove godine, moglo bi da krene devet preduzeća.
Na korak do oglasa su "Prehrana" iz Sombora, Bačka iz Sivca, "Ivan Milutinović" PIM, saobraćajno preduzeće "Lasta", Ribarsko gazdinstvo, Televizija Kragujevac, Progres, Jugoinspekt i Jat-apartmani Kopaonik.
Na prodaju je blizu 67 odsto akcija "Prehrane". U Registru akcija i udela, u koji se slivaju akcije preduzeća, posle raskinute privatizacije, je 65,1 odsto, a još 1,5 odsto u Akcionarskom fondu. Preostala trećina pripada malim akcionarima.
Ta firma je prošlu godinu završila sa gubitkom od oko 72.000 evra. Bez uspeha je kupcima nuđena u junu ove godine.
Skoro sav kapital "Bačke" iz Sivca je u Registru akcija i udela – 98,4 odsto i to zbog raskinute privatizacije. U 2010. su krenuli u restrukturiranje. Prošle godine su "zaradili" gubitak od oko 1,5 miliona evra.
Vlasnička strukrura PIM-a nije tako jednostavna. Najveći udeo ima Republika Srbija – 59,12 odsto, "Nikko" poseduje 3,8 odsto, PIO fond 3,4 odsto, Fond za razvoj 2,4 odsto, Grad Beograd dva odsto…
Kupac za akcije PIM-a se traži od 2010. godine, a zainteresovanost je poslednji put ispitivana 2020. godine. Ta firma je jedina među ovih devet koja je poslovala sa profitom, prošle godine je iznosio 204.000 evra.
Država je više puta iskazala nameru da proda "Lastu", ali je to poslednji put zaista uradila 2008. godine. Tokom poslednjih godinu dana izvesna firma kupuje "Lastu" na "kašičicu", preko zbirnog računa. U vlasništvu državnih institucija je oko 60 odsto kompanije, 19,8 odsto drže mali akcionari, a kastodi račun stoji iza 16,7 odsto.
To preduzeće je prošlu godinu završio sa gubitkom od oko 4,8 miliona evra.
Registar akcija i udela kontroliše 71,5 odsto Ribarskog gazdinstva i Akcionarski fond još pet odsto. Firma je lane ostvarila gubitak od oko 48.000 evra.
Grad Kragujevac jedini je vlasnik istoimene radio-televizije. Ovaj servis je u 2023. upisao gubitak od oko 11.000 evra.
Država kroz Akcionarski, PIO fond i Grad Beograd drži oko 50 odsto "Progresa", koji je prošle godine imao gubitak od oko milion evra.
Vlasnik oko 97 odsto Jugoinspekta, firme koja duže od veka brine o usklađenosti kvaliteta proizvoda na domaćem tržištu je država. Ta kuća je lane imala više od četiri miliona evra poslovnih prihoda i gubitak od oko 200.000 evra, lane je pokušana prodaja, ali bezuspešno.
Jat apartmani su 100 odsto u državnom vlasništvu. Prošle godine su prikupili više od milion evra poslovnih prihoda, ali i gubitak od oko 4.800 evra.
Iz napomena Ministarstva privrede vidi se da trenutno nema ništa od prodaje "Jumka", "Simpa", "Trajal" korporacije, "Energetike", "Tigra" i FAM-a, jer je u toku unapred pripremljeni plan reorganizacije.
"Prosvetu" i poljoprivredno dobro "Omoljicu" koče zahtevi za restituciju, desetak firmi su sa teritorije Kosova i Metohije, a u nekoliko još "živi" društveni kapital.
Ubedljivo najviše radnika je u Resavici – 2.909. Njena sudbina zavisi direktno od odluke Vlade Srbje. U "Lasti", prema podacima Ministarstva privrede radi 2.015 zaposlenih, a u "Simpu" 1.251.
Na spisku firmi za privatizaciju je i devet banja. Od prodaje njih sedam, dele sporovi sa PIO fondom dok su dve postupak okončale, ali PIO nije upisao stečena prava. I sporovi kao da su zastali, kod većine se pravne radnje ne sprovode – godinama.
U Udruženju banja Srbije, na pitanje šta se dešava sa privatizacijom ovih lečilišta, odgovaraju da je država još 2007. godine usvojila, po njima spornu, Uredbu o višku kapaciteta u zdravstvenim ustanovama i da ona i dalje nije promenjena.
"Nije ukinuta. Niko ne smatra da to treba ukinuti. Od te uredbe su privatizovana dva instituta, u Vranju i u Crnoj Gori", rekao je sekretar Udruženja banja Vladan Vešković.
Dodao je da u udruženju smatraju da banje koje uspešno rade, ne treba privatizovati, već samo one koje otežano posluju, a kao uspešne naveo je Kuršumlijsku i Atomsku banju.
"Primeri iz okruženja pokazuju da privatizacija nije dobro prošla po medicinu. Ne treba da se poredimo sa Slovenijom. Oni su banje privatizovali po drugom modelu, a investitori su dobili ogromna sredstva iz EU. Oni su zapustili medicinu, ali sada hoće da je vrate", rekao je Vešković.
Uloga banja je, kako je rekao, ključna u rehabilitaciji građana Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prepolovljeni prinosi šećerne repe u Srbiji
19.08.2025.•
0
Prinosi šećerne repe u Srbiji su zbog suše više nego prepolovljeni - koren joj je malo deblji od šargarepe, kažu poljoprivrednici.
Kad realnost demantuje politički performans: Cene koje Vučić obećava već postoje ili su čak i niže
19.08.2025.•
30
Aleksandar Vučić je u subotu na svom Instagram nalogu govorio o novoj borbi države protiv visokih cena i "onih koji ostvaruju velike profite".
Minimalac od 500 evra dovoljan i za 2026. godinu, smatra Unija poslodavaca
18.08.2025.•
91
Povećanje minimalne zarade u Srbiji od 1. oktobra sa 53.592 dinara (457 evra) na 58.630 dinara (500 evra), koje bi važilo do kraja ove godine, dovoljno je i za 2026. godinu.
Kripto edukacija na srpskom - zaostajemo li za svetom?
18.08.2025.•
0
U Srbiji ima ljudi koji su rudarili bitkoin još dok mu je cena bila ispod 100 dolara. Mnogi frilenseri već godinama primaju uplate iz inostranstva upravo u kriptu.
Nedeljama ne radi sistem za overu: Advokat o tome imate li pravo na odštetu
17.08.2025.•
9
Pad pravnog informacionog sistema usled hakerskog napada izazvao je veliku štetu građanima koji u ovoj situaciji već mesec dana ne mogu da overe ugovore.
MMF predlaže da se cene struje u Srbiji "koriguju" jednom godišnje - prvo poskupljenje stiže u oktobru
17.08.2025.•
28
Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski izjavio je da za naredni period MMF preporučuje da se cene struje koriguju jednom godišnje, na osnovu kretanja inflacije i troškova u energetskom sektoru.
U većini gradova prosečna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu
16.08.2025.•
8
Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i potrošačke korpe u maju opala je za 0,2 u odnosu na prethodni mesec.
Toplotni talas, pali klimu
16.08.2025.•
2
Posle snažnog toplotnog talasa krajem juna, Srbija se ovih dana ponovo suočava sa naletom neizdržive jare.
Pregovori o "minimalcu" počinju 18. avgusta: Da li je 600 evra dovoljno za život?
15.08.2025.•
39
Pregovori reprezentativnih sindikata, Vlade Srbije i Unije poslodavaca o minimalnoj zaradi za 2026. godinu počinju u ponedeljak, 18. avgusta.
Dinarska štednja u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi
15.08.2025.•
2
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara.
Objavljene nove cene goriva
15.08.2025.•
0
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Manji rod jabuka zbog prolećnog mraza
15.08.2025.•
0
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da je kasni prolećni mraz uništio deo roda jabuka u Srbiji.
Izvoz IKT usluga iz Srbije veći za 14 odsto nego prošle godine
14.08.2025.•
1
Vrednost izvoza usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija iz Srbije za prvih šest meseci ove godine iznosio je 2,21 milijardu evra.
Marko Đuković: Kako domaći tim Schneider Electrica osvaja poverenje globalnog tržišta
14.08.2025.•
0
Zašto je novosadski Centar za istraživanje i inženjering (REC – Research and Engineering Center) prepoznat kao strateški inženjerski hub, kako privlači talente i šta znači voditi globalni razvoj iz lokalnog okruženja.
NBS: Trešnje skuplje čak 200 odsto nego pre godinu dana
13.08.2025.•
7
Trenutno, cene voća i povrća daju najveći doprinos inflaciji, rekao je direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Savo Jakovljević.
Radiće se studija o proceni uticaja izložbe "Ekspo 2027"
13.08.2025.•
0
Preduzeće "Ekspo 2027" objavilo je poziv za izradu studije procene uticaja te specijalizovane izložbe.
Struja iz kosmosa
13.08.2025.•
9
Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Javni sektor duguje 53 milijarde dinara: Među najvećim dužnicima Klinički centar Vojvodine
13.08.2025.•
5
Neizmirene obaveze direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava Srbije, uključujući lokalne samouprave i ustanove u Vojvodini, dostigle su ukupan iznos od skoro 53 milijarde dinara.
Startap Perplexity AI nudi 34,5 milijardi dolara za Google Chrome
13.08.2025.•
0
Startap veštačke inteligencije Perplexity AI podneo je neformalnu ponudu vrednu 34,5 milijardi dolara za kupovinu Google-ovog internet pregledača Chrome, potvrdio je CNBC.
Tabaković: Inflacija do kraja godine iznad projekcije NBS, a manji rast BDP-a zbog blokada
13.08.2025.•
10
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da će inflacija u Srbiji u narednim mesecima biti iznad projekcije centralne banke, a da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti manji od očekivanog.
NIS-ove pumpe u Bugarskoj postaju Avia, za kupovinu bio zainteresovan i Srbijagas
13.08.2025.•
1
Bugarska Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je da je obaveštena o nameri kompanije Uni Energy OOD da preuzme NIS Petrol Bugarska, koja je podnela zahtev za odobrenje koncentracije.
Komentari 7
Julka
Vitabrevis
Građanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar