Ekonomski stručnjaci analizirali: Srbija ulaže milijardu evra u rudnik litijuma - a ostaje na nuli
Ekonomski efekti rudnika litijuma u dolini Jadra za Srbiju krajnje su neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, to se zaključuje u stručnoj analizi srpskih ekonomista pod nazivom "Koliko bi Srbija dobila od projekta Jadar?".
Analizu su radili Zoran Drakulić, predsednik kluba Privrednik, vlasnik Point grupe, ali i prvog rudnika litijuma na svetu, profesor na ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić, profesorka ekonomije u penziji Danica Popović i ekonomista Boško Mijatović.
Na osnovu ekonomske i finansijke analize, kao i zbog ogromnih rizika u vezi sa njegovim eventualnim sprovođenjem, njihov zaključak je da projekat "Jadar" nije opravdan i treba da bude obustavljen.
Srbija bi, kako piše u analizi, po projekcijama Rio Tinta imala zanemarljive prihode po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje zarade predstavlja tek 2,6 evra po glavi stanovnika.
S druge strane, Srbija bi uz to sama finansirala celokupnu infrastrukturu, vrednu nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.).
"Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu rudnika i Rio Tinto bi u poptunosti raspolagao sa iskopanim litijumom. U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine..) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama", piše u članku, a prenosi Danas.
Autori ističu da je studiju ekonomskog efekta ovog projekta za Rio Tinto uradila malo poznata londonska konsalting kompanija "Ergo Strategy Group".
Na strani 45 njihove studije pominje se procena od jedne milijarde godišnjih prihoda celokupnog posla. Dalje se navodi da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.
"Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije.. bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju. Raspodelu preostale procenjene godišnje bruto dodate vrednosti od 695 miliona evra, Rio Tinto predviđa da inkasira 450 miliona evra, odnosno da za svoj uloženi kapital uzme dve trećine operativne dobiti projekta Jadar", stoji u analizi.
Kako piše dalje, tokom prvih pet godina rada Rio Tinto predviđa da investira oko 2,55 milijarde evra, potom očekuje pokretanje proizvodnje te prihode od ukupno 13,95 milijarde evra. Čista zarada bila bi 11,4 milijardi evra.
Rio Tinto bi tako u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života rudnika, te ostvarivao profite od jedanaeste godine i tokom preostalih trideset godina njegovog rada.
Koliko bi od svega zaradila Srbija?
Prihodi za naš budžet svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je, kako smatraju autori analize, "izuzetno malo za projekat ovog obima i ovakvog ekološkog rizika".
Odvajanje 30 miliona evra bruto godišnje za plate deluje lepo, ali iz iskustva Ziđina u Boru, gde se zbog nedostatka domaće radne snage masovno zapošljavaju radnici iz Kine, ni tu se ne može očekivati dobitak za Srbiju.
Rudna renta ukupno ne predstavlja, prema studiji londonske kompanije, više od 40 miliona evra godišnje i to u momentu maksimalne proizvodnje, posle desete godine rada rudnika, ali uz napomenu autora analize da je Vlada Ziđin-u u Boru i Majdanpeku smanjila ovu stopu, što se može desiti i ovde.
Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra, ali bi Rio Tinto u skladu sa domaćim propisima imao mogućnost da plaća porez na dobit samo tokom 12 od ukupno 40 godina projekta.
"Treba napomenuti da bi celokupna dividenda išla Rio Tintu, odnosno Srbija ne bi imala nikakvo vlasništvo nad projektom. To je još jedna veoma zabrinjavajuća činjenica koja odudara od dogovora koji su postignuti u mnogim rudarskim projektima, pa čak i ove kompanije. Srbija u najboljem slučaju, za 40 godina rada rudnika, mogla bi ukupno da inkasira oko 696 miliona evra, u proseku svega 17,4 miliona ili 2,6 evra po glavi stanovnika godišnje", piše u analizi.
Sa druge strane, kada se sabere koliko će Srbija da uloži u obimne infrastrukturne radove, dolazi se do nule.
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
26.03.2026.•
0
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Stručnjaci znali da će "Moravski koridor" poskupeti: Plaćamo 2,5 milijardi evra zbog vlasti
26.03.2026.•
9
Da će naprednjačka vlast za Moravski koridor platiti mnogo više od 745 miliona evra dalo se naslutiti još pre pet godina.
Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
26.03.2026.•
6
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja.
Izvršni direktor Šela upozorio: Evropi prete nestašice goriva već u aprilu
26.03.2026.•
3
Evropa bi mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori Ormuski moreuz za transport nafte i gasa.
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Još jedna IT firma zatvara kancelariju u Srbiji
25.03.2026.•
49
Američka softverska kompanija Zendesk zatvoriće kancelarije u Srbiji sa više od 60 zaposlenih.
Vučić: Uradićemo sve da cene goriva ostanu iste
25.03.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će država uraditi sve da cene goriva na pumpama u Srbiji u petak budu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje.
Gujaničić: Srbiji najmanje odgovara prolongiranje pregovora Gaspromnjefta i MOL-a
25.03.2026.•
4
Produženjem roka za zaključenje ugovora o prodaji većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije mađarskom MOL-u nastavlja se neizvesnost, koja najmanje odgovara Srbiji, rekao je glavni broker Momentuma, Nenad Gujaničić.
MAPA: Kolike su cene goriva u regionu - razlika u odnosu na Srbiju
25.03.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji su tema već duži vremenski period.
Za građane i privredu Srbije od maja lakše plaćanje u evrima
25.03.2026.•
8
Od 5. maja građani i privreda Srbije moći će da obavljaju plaćanja u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima, kao korisnici država EU, saopštila je Delegacija EU u Srbiji.
"Jagma je svuda, bukvalno se kupuje gde god se može": Odakle NIS trenutno nabavlja naftu
25.03.2026.•
6
Ovakva jagma za sirovom naftom na svetskom tržištu ne pamti se odavno.
Epic games otpušta više od 1.000 ljudi zbog slabijih rezultata video-igre Fortnite
25.03.2026.•
2
Američka kompanija Epic games saopštila je da će otpustiti više od 1.000 zaposlenih pošto beleži pad angažovanja korisnika u svojoj najpoznatijoj video-igri Fortnite.
OFAC produžio rok MOL-u za kupovinu većinskog udela u NIS-u do maja 2026.
24.03.2026.•
5
Mađarski MOL saopštio je da je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prihvatila njihovu prijavu i produžila rok za pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja 2026.
Evropska komisija: Odluka Slovačke o dizelu protivna zakonima EU
24.03.2026.•
6
Odluka vlade Slovačke da dopusti benzinskim pumpama da ograniče prodaju dizela, kao i da ga skuplje naplaćuju vozačima sa stranim registarskim tablicama, protiv je zakona EU.
"Energetska kriza utiče na inflaciju preko tri kanala": Građani pred novim poskupljenjima?
24.03.2026.•
1
Energetska kriza će sasvim sigurno imati određeni uticaj na nivo inflacije u Srbiji, rekao je za Insajder profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris.
Đedović Handanović u obilasku pumpi: Dizel bi prema tržišnim uslovima bio 270, a građani ga plaćaju 212 dinara
24.03.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas, prilikom obilaska više pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Šta podrazumeva transakcija i gde bi legle pare?
24.03.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD izdala je novu operativnu licencu NIS do 17. aprila, a danas, 24. marta ističe rok za podaju ruskog udela u toj kompaniji.
APR uveo virtuelnog agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja
24.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) uvela je novi kanal komunikacije - interaktivnog virtuelnog APR agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja pri korišćenju eUsluga.
Propadaju transportna preduzeća u Srbiji: Samo od početka godine zatvoreno 258 firmi
24.03.2026.•
16
Od početka godine u Srbiji je zatvoreno ukupno 258 transportnih firmi.
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
30
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Komentari 17
Fića
Ko bi plaćao Obeptećebhebi uklanjanje nastale štete...?!
RT, zagovornici rudarenja ili građani Srbije...?!
Posebno je Priča potencijalna ucenjivanja zlonamernika da će to namerno da izazovu, a ima ih nakon ratova '90 - tih, na ovim prostorima.
313z
Goran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar