"Svaka najava se završi porazom države": Bez fiskalnih kasa pijačari, taksisti, advokati, crkva...
Pojedine grane privrede još "vešto izbegavaju" fiskalne kase, iako se njihovo uvođenje najavljuje već godinama. S druge strane, i stručna javnost je podeljena oko toga kome treba uvesti fiskalne kase.
Foto: 021.rs
Vlada Srbije donela je prošle nedelje odluku o ponovnom odlaganju uvođenja fiskalnih kasa za pijačne prodavce. Novi rok uvođenja kasa na pijačne tezge je 1. januar 2026. godine.
Ovo nije prvi put da se ova mera odlaže, a pijačni prodavci su svim silama pružali otpor tome. Tako smo imali blokade auto-puta, brojne proteste i noćenja ispred Predsedništva, na kraju su dobili mogućnost za pregovore sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a kasnije je mera odložena.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić za Danas kaže da fiskalne kase ima smisla uvoditi tamo gde država hoće da naplati PDV.
"Dakle, tamo gde postoje veći prometi na dnevnom nivou. Za sve male preduzetnike, čiji godišnji prometi iznose tri do šest miliona dinara i koji kao preduzetnici plaćaju poreze i doprinose, ova mera nema mnogo smisla", objašnjava on.
Rajić dodaje i da oni koji su preko šest miliona vode poslovne knjige, pa se njima može naplatiti i dobit, dok su oni preko osam miliona u PDV-u, pa moraju zaračunati PDV na svakoj fakturi.
"U većini zemalja Evropske unije taksisti i advokati i drugi pružaoci usluga s malim prometima, koji su samozaposleni, nisu u sistemu fiskalizacije. A fiskalizovane su veće advokatske kancelarije i veći prevoznici", naglašava sagovornik beogradskog lista.
Dakle, kako dodaje, u Evropi se dominantno gleda promet koji ostvarujete na godišnjem nivou.
"Većina taksista i advokata spada u najnižu paušalnu osnovu od šest miliona i fiskalizacijom se ne bi nešto naročito dobilo. Samo bi njihove usluge dodatno poskupele, jer su troškovi nabavke, servisiranja i održavanja fiskalne kase, u zavisnosti od modela, između 50.000 i 124.000 dinara godišnje", ukazuje Rajić.
Što se crkve tiče, tu je situacija malo drugačija, kaže on.
"Ona ima značajan promet roba i usluga koji je potpuno u sivoj zoni i država bi trebalo da oporezuje sve ono što se plasira i prodaje na širem tržištu i ne koristi se isključivo za potrebe crkve. Pravo je pitanje odakle crkvenim velikodostojnicima skupoceni automobili i novac da budu investitori i suinvestitori u građevinskim projektima. Poreske uprave u evropskim zemljama ovakve pojave smatraju utajom poreza. Crkva ima prava da ubira svoje prihode, ali mora se znati odakle taj novac dolazi iz legalnih ili ilegalnih izvora", objašnjava Rajić.
Poreski stručnjak Đerđ Pap smatra da država nema snage da određene mere sprovede.
"Neuvođenje obaveze izdavanja fiskalnog računa za određene kategorije poreskih obveznika je čisti oportunizam države, koja ne želi da se sukobi ni sa kim od njih", ukazuje on.
U prošlosti je, kako podseća, bilo više pokušaja da se to uradi, ali svaki put se završilo "porazom države".
"To je posledica činjenice da taksisti izađu na ulice i blokiraju saobraćaj, advokati blokiraju pravosudni sistem a 'pijačari' su, sećate se, blokirali most", objašnjava Pap.
Bez obzira što sve tri profesije govore da iz različitih razloga nije moguće uvesti fiskalne kase, sagovornik Danasa veruje da je "jednodušno mišljenje stručne javnosti da za to nema nikakvog opravdanja".
Predsednik Udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije Darko Majstorović za Danas navodi da se uvođenje fiskalnih kasa odlaže jer tamo gde organi vlasti osete da je veliki pritisak javnosti i gde su velike pobune, oni popuštaju i odustaju od takvih ideja.
On, takođe, podseća na proteste pijačnih prodavaca.
"Oni su protestovali u Beogradu, ali i u drugim gradovima i zato se tada odustalo od uvođenja fiskalnih kasa, odnosno došlo je do odlaganja. Ako se odlučuje u odnosu na pritiske, znači da ne postoji jasna državna politika vezana za to", smatra Majstorović.
Ipak, on je mišljenja da za ove privrednike ne treba uvoditi fiskalne kase.
"Uvoditi fiskalne kase tim malim prodavcima, koji su u najvećoj meri i uzgajivači tih poljoprivrednih proizvoda, loše je i to znači da će mnogi od njih odsutati od takve vrste prodaje. Neće biti tehnološki osposobljeni da prate taj proces, koji za njih može da bude jako komplikovan", upozorava ovaj sagovornik.
Ceo tekst Danasa o uvođenju fiskalnih kasa čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
32
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
29
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Komentari 24
Tas
Milovan
mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar