Stanarine i komunalije u EU: Ovo su zemlje u kojima su troškovi stanovanja najviši i najniži
Cene nekretnina u EU porasle su za 48 odsto između 2010. i 2023. godine, dok su troškovi stanovanja, uključujući kirije, naglo porasli u nekim državama članicama.
Foto: Pixabay
To, kako prenosi Euronews Srbija, pokazuje najnoviji izveštaj o stanovanju u Evropi koji je objavio Eurostat.
Ljudi u Irskoj su se suočili sa najvišim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i gas, u 2023. godini, što je bilo dvostruko više od proseka EU, prema Eurostatu.
Drugo najskuplje mesto za život bio je Luksemburg (86 odsto iznad proseka EU), a potom Danska (80 odsto iznad) prošle godine.
U međuvremenu, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najjeftinije troškove života u Bloku, ispod proseka EU za 61 i 56 odsto.
Gledajući evoluciju cena, Eurostat primećuje da su između 2010. i 2023. godine troškovi stanovanja u Irskoj porasli 17 odsto iznad proseka EU na 101 odsto, na kraju se udvostručivši.
Troškovi su porasli u 17 država članica tokom istog perioda, dok su opali u devet, uključujući Grčku, Kipar i Španiju. Troškovi stanovanja ostali su nepromenjeni u Poljskoj.
Dok stambene krize muče različite zemlje u Evropi, uključujući Irsku, Portugal i Španiju, trend naglog rasta cena nekretnina je blago pauziran prošle godine, kada su cene nekretnina u Evropi opale u proseku za 0,3 odsto.
Međutim, gledajući širu sliku, primećuje se da su u ukupnom zbiru cene nekretnina porasle 48 odsto između 2010. i 2023. godine u proseku u bloku, a najveći porast zabeležen je u Estoniji (+209 odsto), Mađarskoj (+191 odsto) i Litvaniji (+154 odsto). Cene nekretnina su opale u samo dve države članice (nema podataka za Grčku), u Italiji i na Kipru za -8 odsto i -2 odsto.
U međuvremenu, troškovi zakupa su postepeno porasli, ukupno 22 odsto u periodu od 2010. do 2023. godine, pri čemu su gotovo sve države članice zabeležile porast, osim Grčke. Ukupna inflacija u EU za isti period iznosila je 36 odsto.
Međutim, bile su zemlje u kojima su cene zakupa rasle daleko iznad proseka. U Estoniji, gde je zabeležen najveći porast cena zakupa, trošak je skočio +211 odsto, u Litvaniji je došlo do skoka od +169 odsto, a zakupnina u Irskoj se udvostručila u istom periodu.
Da li su kirije pristupačne u EU?
U proseku, ljudi u EU su prošle godine trošili oko petine (19,7 odsto) svog raspoloživog prihoda na stanovanje, sa najvišim udelima u Grčkoj (35,2 odsto), Luksemburgu (27,6 odsto) i Danskoj (25,9 odsto).
U Norveškoj, Švajcarskoj i Nemačkoj ljudi troše otprilike četvrtinu svog raspoloživog prihoda na stanovanje.
Za one koji se mogu smatrati u riziku od siromaštva u EU ova stopa bila je znatno viša, u proseku 38,2 odsto.

Foto: Pixabay
Ima poboljšanja, ipak, u udelu ljudi koji akumuliraju dugovanja po hipotekama, zakupninama ili računima za komunalne usluge - ova stopa u EU smanjila se na 9,3 odsto u 2023. godini sa 12,4 odsto u 2010. godini, pri čemu je samo pet država članica zabeležilo neki porast. Međutim, jedna zemlja, Grčka, značajno se razlikuje od ovog poboljšavajućeg trenda, gde skoro polovina stanovništva ima neka dugovanja.
Više od dve trećine ljudi koji žive u domaćinstvima u EU posedovalo je svoj dom prošle godine.
Postoje ogromne razlike u bloku kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninom. U Rumuniji, na primer, više od 95 odsto stanovništva poseduje svoju nekretninu. Ova zemlja je rame uz rame sa Slovačkom, Hrvatskom i Mađarskom, gde više od 90 odsto ljudi poseduje svoje domove.
Iznajmljivanje je najčešće u Švajcarskoj i Nemačkoj, gde više od polovine stanovništva čine podstanari.
U bloku, više od dve trećine, 69 odsto stanovništva posedovalo je svoj dom, dok je preostalih 31 odsto živelo u iznajmljenom prostoru u 2023. godini.
Kuća ili stan?
U EU u 2023. godini, više od polovine stanovništva živelo je u kući, dok je gotovo 48 odsto stanovalo u stanu, a mali procenat od 0,6 odsto izabrao je alternativne tipove smeštaja, kao što su kućice na vodi i kamperi.
Iako izbor između kuće i stana može biti u velikoj meri određen time da li je dom u gradu ili na selu, kada se upoređuju zemlje, Irska daleko prednjači, sa 90 odsto stanovništva koje živi u kući.
Zemlja sa drugim najvećim brojem kuća bila je Holandija (79 odsto), dok su Belgija i Hrvatska (obe 77 odsto) delile treće mesto.
U međuvremenu, Španija je imala najveći udeo stanova (66 odsto), dok su je pratili Letonija (65 odsto, podaci iz 2021. godine), Malta (63 odsto) i Nemačka (61 odsto).
Gde su ljudi najviše ulagali u nekretnine?
Ljudi na Kipru su prošle godine investirali ekvivalent od 8,6 odsto BDP-a zemlje u nekretnine, prema Eurostatu. U Italiji, ova stopa je iznosila sedam odsto, što je nešto više nego u Nemačkoj (6,9 odsto) i Francuskoj (6,4 odsto).
Najniža stopa registrovana je u Poljskoj (2,2 odsto BDP-a) i Grčkoj (2,3 odsto).
Prosečno ulaganje u stanovanje u EU iznosilo je 5,8 osto BDP-a u 2023. godini, što je otprilike oko trilion evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
22
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar