Brzinsko donošenje leks specijalisa za Expo i nesreća u Novom Sadu: Ima neka ne tako tajna veza
U skupštinsku proceduru stigao je Predlog zakona kojim se menja ranije donet poseban zakon (leks specijalis) za izgradnju objekata u okviru izložbe "Expo 2027".
Dve izmene posebno su privukle pažnju javnosti.
Naime, ukoliko ovaj Predlog zakona izglasaju i poslanici, to znači da će objekti u okviru izložbe Expo moći da budu pušteni u rad bez upotrebne dozvole i bez procene uticaja na životnu sredinu. Razlog koji se navodi za donošenje izmena ovog posebnog zakona za Expo jesu kratki rokovi koje država žuri da sustigne, pre svega kada je u pitanju izdavanje dozvola.
Na pitanje Danasa da li su kratki rokovi opravdanje za ovakve izmene, sagovornici beogradskog lista kažu da ništa ne može biti važnije od bezbednosti građana, životne sredine i poštovanja pravnih i stručnih standarda. Ukazuju i da se ovim leks specijalisom krše već postojeći zakoni.
Sagovornici Danasa saglasni su i da predstavnici aktuelne vlasti ovim izmenama, a nakon nesreće u Novom Sadu, žele da se "pokriju zakonom".
Ukazuju da su se i ranije objekti puštali bez upotrebne dozvole i da to ništa nije novo, samo se sada "provlači i kroz zakon".
Inženjer geologije Zoran Đajić, koji je prvi u javnosti ukazao kako se radilo na rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu i kakvi su sve propusti napravljeni, rekao je za Danas da kratki rokovi zbog kojih se menja poseban zakon o Expo "nemaju veze sa istinom".
Đajić je izjavio da je on očekivao da će predstavnici aktuelne vlasti doneti ovakve izmene zakona, zato što, kako kaže, nakon nesreće u Novom Sadu ne mogu da nađu nijedno ime od integriteta koje bi pristalo da potpiše bilo koji dokument u vezi sa Expo.
To i jeste bila jedna od briga predsednika Srbije Aleksandra Vučića nakon pada nadsrešnice u Novom Sadu. Nekoliko dana nakon nesreće predsednik je izjavio da se brine za projekat Expo, jer postoji opasnost da se više niko neće usuđivati da potpiše bilo kakav papir u vezi sa ovim projektom kako bi izbegao bilo kakvu odgovornost u budućnosti.
"Zbog toga su pribegli jedinom mogućem scenariju - da suspenduju sve zakone i donesu ovakav leks specijalis. Šta drugo da očekujemo od onih koji krše sve zakone, ne pridržavaju se ničega, a najmanje se pridržavaju pravila gradnje", rekao je Đajić.
Ističe da će ovakva odluka i te kako uticati na kvalitet gradnje, dodajući da su se zbog "kratkih rokova" desili i propusti na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
"Zbog kratkih rokova, zbog rada dan i noć, dešavali su se silni promašaji, a jedan od tih promašaja izazvao je ubistvo 15 naših građana. Ovo je samo još jedan dokaz da oni hoće pošto-poto da završe sve to, a suština celog Expo i Nacionalnog stadiona je pranje novca", rekao je Đajić.
Istakao je i da je dobijanje saglasnosti o očuvanju za životnu sredinu nakon izgradnje objekata još jedan apsurd i besmisao.
Đajić je izrazio zabrinutost i zbog toga što kineske kompanije koje su bile zadužene za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu izvode radove i na objektima za Expo i Nacionalni stadion.
Doskorašnji predsednik Koalicije za nadzor javnih finansija Dragan Dobrašinović rekao je za Danas da će nove promene u leks specijalisu otvoriti prostor za dodatnu nebezbednost ljudi koji će boraviti u tim objektima.
"Ništa tu nije novo, niti se ne uklapa u postojeći koncept, jer većina objekata koje su izgradili nema upotrebne dozvole, tako da je to sasvim normalno za njih. Zašto im je sada potrebno da to i kroz zakonsku proceduru sprovedu to sada oni znaju, verovatno zbog svega u Novom Sadu, kako oni to vide, pokriće se zakonom koji je protivzakonit onome što su opšta zakonska pravila", kaže Dobrašinović za Danas.
I Dobrašinović ističe da kratki rokovi nisu opravdani razlozi za izmene, zato što postoje stvari koje su prioritet, i u bezbednosnom smislu, i u smislu životne sredine, i u smislu zakonskih postojećih procedura.
"Njihova jedina ideja u ovom trenutku je da zakonom pokriju svoje protivzakonito delovanje i kada donesu zakon koji je leks specijalis, a koji je ništa drugo nego rušenje postojećih zakonskih normi i svih standarda struke, oni računaju da su time završili posao, a naravno da nisu", naveo je Dobrašinović.
Uveren je da predstavnici auktuelne vlasti ne bi ni donosili ove izmene posebnog zakona o Expo da nije bilo nesereće u Novom Sadu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
26
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
40
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
29
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
7
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
1
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
2
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
1
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
ChatGPT troši struju koliko i 35.000 domaćinstava
07.02.2026.•
0
Jedan upit ChatGPT-u putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje.
Gugl objavio: Ovo je bio prihod Jutjuba u 2025. godini
07.02.2026.•
2
Kompanija Gugl je saopštila da je Jutjub u 2025. godini ostvario prihod veći od 60 milijardi dolara i istakla da je stalni cilj povećanje broja pretplatnika.
RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava za upis bespravnih objekata
07.02.2026.•
12
Skoro 2,3 miliona građana prijavilo se za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Narodna banka Srbije skratila menjačima rok za povraćaj efektivnog stranog novca bankama
06.02.2026.•
7
Narodna banka Srbije (NBS) produžila je danas važenje mere donete u decembru kojom se obezbeđuje povećana dostupnost efektivnog stranog novca ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru.
EU i SAD najavile Memorandum o razumevanju o kritičnim sirovinama
06.02.2026.•
1
Evropska unija i SAD su se dogovorile da u narednih mesec dana potpišu Memorandum o razumevanju radi jačanja sigurnosti lanaca snabdevanja kritičnim mineralima.
Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan
06.02.2026.•
30
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
06.02.2026.•
21
Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
25
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Komentari 33
Kole
Šone
Cinjenica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar