Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Foto: 021.rs
Potencijalna rešenja kreću se od pristanka SAD-a da produži rok za primenu, pristanka ruske strane da proda svoj udeo, do nacionalizacije ruskog udela u NIS-u. Poslednja opcija aktuelna je zapravo od samog početka, odnosno od najave uvođenja američkih sankcija ruskim kompanijama, piše Forbes Srbija.
Da je i dalje na snazi Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća koji je FNRJ usvojila decembra 1946. godine, a potpisao Ivan Ribar, nacionalizovati NIS bilo bi lako.
Ipak, ovaj, kao i desetine propisa kojima se u bivšoj državi legalizovalo oduzimanje privatne imovine odavno nisu na snazi. A novijeg propisa koji bi regulisao postupak nacionalizacije, te okolnosti u kojima bi se privatna svojina mogla otuđiti, nema. Osim ako se ta imovina ne uzima zarad izgradnje nekog objekta od javnog interesa, a što reguliše Zakon o eksproprijaciji.
"U Republici Srbiji nema važećih zakona o nacionalizaciji. Ovo naročito imajući u vidu činjenicu da je odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije kao lex superior proklamovano da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona", kaže za Forbes Srbija direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.
Forbes Srbija u razgovoru sa pravnim stručnjacima, pokušao je da dobije odgovor da li bi ikako neka odredba Zakona o eksproprijaciji vlasti mogla da posluži da se na taj način, legalno, nacionalizuje privatna kompanija. U konkretnom slučaju NIS. Odgovor koji je ovaj medij dobio je negativan. Sagovornici smatraju da su odredbe pomenutog propisa jasne.
Pravnik Milan Parivodić pojašnjava da je potrebno usvojiti poseban zakon kojim se legalizuje "nacionalizacija" NIS-a. Reč je o kompaniji koja u svojoj rafineriji u Pančevu proizvodi naftne derivate kojima se pokriva ubedljivo najveći deo srpskog tržišta. Ugrožavanje njegovog poslovanja i snabdevanja derivatima imalo bi nesagledive posledice po funkcionisanje privrede, kao i nekih vitalnih državnih sistema.
I ovde, međutim, postoji problem. Da bi se ozakonila nacionalizacija potreban je zakon. Da bi se ozakonila nacionalizacija NIS-a potreban je barem leks specijalis. Njega, međutim, ko god predložio, mora usvojiti Skupština. Skupština, pak, pre nego što usvoji ovakav propis, morala bi prethodno da konstatuje ostavku premijera i Vlade. A to bi onda, po pravilu, trebalo da znači i povlačenje zakona koji su u parlamentarnoj proceduri. I oni i bilo koji novi predlozi zakona bi trebalo da sačekaju novu Vladu.
Vlada u ostavci bi mogla, hipotetički, pozivajući se na privrednu nesreću, da predloži Skupštini leks specijalis o NIS-u, to joj Zakon o vladi dozvoljava. Ipak, usvajanje propisa o nacionalizaciji na ovaj način moglo bi imati druge vrste značajnih posledica.
Jasno je da država ima moć i mehanizme da Rusima uzme njihov udeo u NIS-u, ali bi to svakako sa sobom povlačilo i političke i potencijalne pravne posledice.
Pojedini sagovornici smatraju da nacionalizacija NIS-a nije dobra opcija. To bi značilo praktično nasilno uzimanje nečije imovine. Jer, ako su Gasprom i Gaspromnjeft saglasni da žele da izađu iz suvlasništva u srpskoj naftnoj kompaniji, onda ne bi bilo reči o nacionalizaciji nego o kupoprodajnoj transakciji.
Nacionalizacija bi bila iznuđeno rešenje protivno volji današnjih većinskih vlasnika. I sigurno bi zaoštrila političke odnose Srbije i Rusije. U slučaju da se sprovede mimo Ustava i zakona mogla bi da podleže eventualnoj arbitraži pred međunarodnim sudovima. Da ne govorimo o činjenici da snadbevanje gasom Srbije zavisi skoro isključivo od Rusije. Iz tog izvora zadovoljavamo 90 odsto potreba. I to ne samo zbog garantovanih količina, već i zbog cene.
Pritom, nacionalizacija bi i drugim stranim investitorima i vlasnicima privatnog kapitala u Srbiji poslala više nego jasnu poruku da bi iz nekog razloga i njihova imovina jednog dana mogla biti predmet iste ili slične akcije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odbor za poljoprivredu usvojio da 10 do 15 odsto mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu
13.02.2026.•
0
Parlamentarni Odbor za poljoprivredu usvojio je danas predloge da 10 do 15 odsto količine mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu i da država dotira 1,5 evra na bazi skladištenja.
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
5
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
39
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
64
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
Komentari 13
Šta je ovo ?
Ovo neće da može, Rusija ima više nuklearnog oružija od Amerike i ima Orešnike što ovi nemaju !
Ili da se Američkim firmama u Srbiji nacionalizuje imovina za kaznu jer su nam neprijateljski uveli sankcije, ili da se ćuti i kupuje i uvozi benzin direktno cisternama do benziskih pumpi ! Trećeg NEMA !
ex chapman
Ima i pesma iz 90ih :D
dacic
opeljesena je maksimalno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar