Ruski gas podelio Evropljane
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Foto: 021.rs
Do 2027. godine planira i prestati nabavljati ovaj energent od donedavno najvećeg svetskog izvoznika.
Sve u cilju da se što više umanje prihodi kojima Moskva finansira rat. U nekim boljim vremenima zemlje Unije su iz Rusije godišnje uvozile i po 160 milijardi kubika plina, što čini više od 40 odsto potrošnje, pa je jasno da je reč o krupnom zaokretu kakav ostavlja duboki trag na oba partnera.
Evropa je odavno potrošila sopstvene rezerve gasa i danas na domaćim poljima proizvodi jedva 20 odsto od oko 490 milijardi kubika godišnjih potreba. Ostatak je uvozila, najviše iz Rusije, potom iz Norveške i Alžira, ali putem LNG brodova i iz dvadesetak proizvođača sa kojima nije povezana gasovodima.
Preskupa preorijentacija
Može se samo zamisliti koliko je bilo teško, komplikovano i, pre svega, skupo promeniti strukturu dobavljača. Izgrađeno je desetak novih terminala za regasifikaciju utečnjenog plina koji pristiže brodovima, udvostručen je uvoz iz Norveške i Alžira, pa, ipak, do sada nije uspeo plan da se Evropa u celosti odrekne ruskog gasa. Lane je iz Rusije, što gasovodom, što LNG brodovima, pristiglo čak 18,5 odsto u Evropi utrošenog gasa, otprilike koliko i iz SAD. Dvostruko više pristiglo je iz Norveške.
No, kako je krajem prošle godine u potpunosti prekinut transport gasa iz Rusije, procenjuje se da će tekuće sezone udeo ruskog gasa pasti na ispod osam odsto evropskog konzuma. Robu koju je po veoma povoljnim cenama Unija decenijama pribavljala iz Rusije, poslednjih sezona nabavlja na tržištu tečnog gasa, a tu su SAD najprisutnije, pa su Amerikanci lane na Stari kontinent brodovima isporučili preko 78 milijardi kubika.
Ove godine isporuka će biti i uvećana. Zadovoljni su i u Vašingtonu i u Briselu, a kako bi se što pre realizovala namera o potpunoj obustavi korišćenja ruskih energenata, u središtu Unije uveliko traže pravne načine kako da evropski uvoznici raskinu dugoročne ugovore sa ruskim dobavljačima, a da ne plate velike penale.
Odlaganje datuma objave
Tako je nedavno glasnogovornica Unije Ana-Kaisa Itkinen potvrdila da se već najmanje pola godine radi na iznalaženju po kompanije relativno povoljne pravne forme raskida ugovora i da je još u februaru trebalo da se javno obelodane načini kako će se to postići.
Ipak, promocija plana je dva puta odlagana, da bi, napokon, 6. maj bio naznačen kao datum kada će Unija precizno predočiti koje će pravne procedure preporučiti evropskim uvoznicima.
Mada su u Briselu veoma zadovoljni što se, kako ocenjuju, približava prestanak energetske saradnje sa Rusijom, u većem broju najvećih korisnika gasa raste nezadovoljstvo razvojem događaja. Naime, gas dopremljen putem LNG brodova je znatno, ponekad i trostruko, skuplji od gasovodom dopremljenog plina iz Rusije, pa je oslonac na nove dobavljače predstavljao veliko finansijsko opterećenje, pogotovo za kompanije iz hemijske i farmaceutske branše, poznatim po izrazito velikom konzumu gasa.
Trend pada zaposlenosti
Naravno da je drastično i naglo poskupljenje gasa itekako opteretilo poslovanje i najboljih preduzeća, a sve je naročito izraženo u Nemačkoj, Austriji i Italiji gde je oslonac na ruski gas bio najizraženiji. I ako je tokom tri i po godine ratnih zbivanja u Ukrajini širom Unije razvijena potpuno fobična predstava o Rusiji, direktori i vodećih kompanija hemijske branše počeli su otvoreno protestovati protiv preorijentacije na gas dobavljen LNG brodovima i sve glasnije zahtevaju povratak na kupovinu ruskog gasa.
Tako su direktori svetski vodeće hemijske firme Dau Chemical otvoreno tražili da se čim se primirje u Ukrajini uspostavi obnovi i saradnja sa Rusijom. Jednostavno, gas kupljen iz SAD je toliko skup da i najprofitabilnija preduzeća postaju gubitaši.
Koliko je ne samo za ekonomiju značajno da se firme što pre vrate ruskom gasu pokazuje i kriza koja je zahvatila hemijsku branšu Nemačke, tradicionalno vodeću na svetu. Već pet uzastopnih kvartala u ovoj delatnosti opada broj zaposlenih, što se ranije nije dešavalo više od pola veka.
Sa naročito velikim problemima suočavaju se proizvođači đubriva kojima je gas ne samo energent, već i nezamenjiva sirovina iz koje se preradom dobija finalni proizvod. Poskupljenje đubriva je toliko, cirka 70 odsto spram cena pre sukoba u Ukrajini, da je upotreba prepolovljena.
Katar izneverio
Didi Olije, izvršni direktor Engie, najvećeg francuskog trgovca gasom poznatom baš po velikoj kupovini kako ruskog, tako i američkog gasa, smatra da će mnogim evropskim proizvođačima biti teško opstati ako se ne revitalizuje energetska saradnja sa Rusijom. Ističe da nije realno očekivati da će u skorijoj budućnosti iz Rusije u Uniju pristizati nekadašnjih 160 milijardi kubika gasa, ali veoma brzo bi se mogla realizovati isporuka 70 do 80 milijardi kubika. Bio bi to spas za čitave industrijske grane.
Da će Evropa, uprkos dosta čudnom samozadovoljstvu briselske birokratije, imati problema sa nabavkom gasa pokazuje i nedavni prekid pregovora sa Katarom, uz Rusiju najvećim izvoznikom gasa. Ispostavilo se da ova zemlja pažljivo čuva tradicionalne kupce – Kinu, Japan i Južnu Koreju, te stoga nije u mogućnosti ozbiljnije uvećati isporuku zemljama Unije, bar ne dok se ne otvori novo gasno polje, a što se planira tek za četiri, pet sezona.
Očekivanja glasača
Praktično, zemlje Unije će sve dok se ne vrate ruskom gasu kupovati preskupi američki LNG gas, a u takvim uslovima poslovanje velikog broja danas renomiranih kompanija postaje upitno. Dodatni problem je nagli razvoj data centara i veštačke inteligencije u SAD, a što iziskuje potrošnju enormnih količina energije.
U takvim uslovima može se dogoditi da SAD povremeno i prekinu izvoz energenata kako bi zadovoljile domaće potrebe za koje se predviđa utrostručenje već za tri decenije. Naravno, da bi u tom slučaju najgore prošli oni koji su zavisni od američkih isporuka.
Glas o neophodnosti obnove evropsko-ruske energetske saradnje je naročito izražen u regijama gde se nalaze važni gasovodni objekti. Tako u pokrajini Meklenburg, gde Severni tok 1, nakon što prođe po dnu Baltika, izranja na površinu, čak 59 odsto stanovništva traži ponovnu kupovinu ruskog gasa.
Uostalom, na februarskim saveznim izborima trećinu glasova dobile su stranke koje zagovaraju uravnoteženiju politiku i hitnu obnovu ekonomske saradnje sa najvećim partnerom na istoku Starog kontinenta.
Očito da u Uniji ima zagovornika i izrazito oštre politike prema Rusiji, ali i onih koji su za odmereniji pristup i obnovu ekonomske saradnje. Čuju se i jedni i drugi, ostaje da se vidi čije će zalaganje biti snažnije politički artikulisano.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
2
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
2
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
26
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
29
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
6
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
8
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Komentari 8
Plaćač poreza
Particulare matter
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar