
Ruski gas podelio Evropljane
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.

Foto: 021.rs
Do 2027. godine planira i prestati nabavljati ovaj energent od donedavno najvećeg svetskog izvoznika.
Sve u cilju da se što više umanje prihodi kojima Moskva finansira rat. U nekim boljim vremenima zemlje Unije su iz Rusije godišnje uvozile i po 160 milijardi kubika plina, što čini više od 40 odsto potrošnje, pa je jasno da je reč o krupnom zaokretu kakav ostavlja duboki trag na oba partnera.
Evropa je odavno potrošila sopstvene rezerve gasa i danas na domaćim poljima proizvodi jedva 20 odsto od oko 490 milijardi kubika godišnjih potreba. Ostatak je uvozila, najviše iz Rusije, potom iz Norveške i Alžira, ali putem LNG brodova i iz dvadesetak proizvođača sa kojima nije povezana gasovodima.
Preskupa preorijentacija
Može se samo zamisliti koliko je bilo teško, komplikovano i, pre svega, skupo promeniti strukturu dobavljača. Izgrađeno je desetak novih terminala za regasifikaciju utečnjenog plina koji pristiže brodovima, udvostručen je uvoz iz Norveške i Alžira, pa, ipak, do sada nije uspeo plan da se Evropa u celosti odrekne ruskog gasa. Lane je iz Rusije, što gasovodom, što LNG brodovima, pristiglo čak 18,5 odsto u Evropi utrošenog gasa, otprilike koliko i iz SAD. Dvostruko više pristiglo je iz Norveške.
No, kako je krajem prošle godine u potpunosti prekinut transport gasa iz Rusije, procenjuje se da će tekuće sezone udeo ruskog gasa pasti na ispod osam odsto evropskog konzuma. Robu koju je po veoma povoljnim cenama Unija decenijama pribavljala iz Rusije, poslednjih sezona nabavlja na tržištu tečnog gasa, a tu su SAD najprisutnije, pa su Amerikanci lane na Stari kontinent brodovima isporučili preko 78 milijardi kubika.
Ove godine isporuka će biti i uvećana. Zadovoljni su i u Vašingtonu i u Briselu, a kako bi se što pre realizovala namera o potpunoj obustavi korišćenja ruskih energenata, u središtu Unije uveliko traže pravne načine kako da evropski uvoznici raskinu dugoročne ugovore sa ruskim dobavljačima, a da ne plate velike penale.
Odlaganje datuma objave
Tako je nedavno glasnogovornica Unije Ana-Kaisa Itkinen potvrdila da se već najmanje pola godine radi na iznalaženju po kompanije relativno povoljne pravne forme raskida ugovora i da je još u februaru trebalo da se javno obelodane načini kako će se to postići.
Ipak, promocija plana je dva puta odlagana, da bi, napokon, 6. maj bio naznačen kao datum kada će Unija precizno predočiti koje će pravne procedure preporučiti evropskim uvoznicima.
Mada su u Briselu veoma zadovoljni što se, kako ocenjuju, približava prestanak energetske saradnje sa Rusijom, u većem broju najvećih korisnika gasa raste nezadovoljstvo razvojem događaja. Naime, gas dopremljen putem LNG brodova je znatno, ponekad i trostruko, skuplji od gasovodom dopremljenog plina iz Rusije, pa je oslonac na nove dobavljače predstavljao veliko finansijsko opterećenje, pogotovo za kompanije iz hemijske i farmaceutske branše, poznatim po izrazito velikom konzumu gasa.
Trend pada zaposlenosti
Naravno da je drastično i naglo poskupljenje gasa itekako opteretilo poslovanje i najboljih preduzeća, a sve je naročito izraženo u Nemačkoj, Austriji i Italiji gde je oslonac na ruski gas bio najizraženiji. I ako je tokom tri i po godine ratnih zbivanja u Ukrajini širom Unije razvijena potpuno fobična predstava o Rusiji, direktori i vodećih kompanija hemijske branše počeli su otvoreno protestovati protiv preorijentacije na gas dobavljen LNG brodovima i sve glasnije zahtevaju povratak na kupovinu ruskog gasa.
Tako su direktori svetski vodeće hemijske firme Dau Chemical otvoreno tražili da se čim se primirje u Ukrajini uspostavi obnovi i saradnja sa Rusijom. Jednostavno, gas kupljen iz SAD je toliko skup da i najprofitabilnija preduzeća postaju gubitaši.
Koliko je ne samo za ekonomiju značajno da se firme što pre vrate ruskom gasu pokazuje i kriza koja je zahvatila hemijsku branšu Nemačke, tradicionalno vodeću na svetu. Već pet uzastopnih kvartala u ovoj delatnosti opada broj zaposlenih, što se ranije nije dešavalo više od pola veka.
Sa naročito velikim problemima suočavaju se proizvođači đubriva kojima je gas ne samo energent, već i nezamenjiva sirovina iz koje se preradom dobija finalni proizvod. Poskupljenje đubriva je toliko, cirka 70 odsto spram cena pre sukoba u Ukrajini, da je upotreba prepolovljena.
Katar izneverio
Didi Olije, izvršni direktor Engie, najvećeg francuskog trgovca gasom poznatom baš po velikoj kupovini kako ruskog, tako i američkog gasa, smatra da će mnogim evropskim proizvođačima biti teško opstati ako se ne revitalizuje energetska saradnja sa Rusijom. Ističe da nije realno očekivati da će u skorijoj budućnosti iz Rusije u Uniju pristizati nekadašnjih 160 milijardi kubika gasa, ali veoma brzo bi se mogla realizovati isporuka 70 do 80 milijardi kubika. Bio bi to spas za čitave industrijske grane.
Da će Evropa, uprkos dosta čudnom samozadovoljstvu briselske birokratije, imati problema sa nabavkom gasa pokazuje i nedavni prekid pregovora sa Katarom, uz Rusiju najvećim izvoznikom gasa. Ispostavilo se da ova zemlja pažljivo čuva tradicionalne kupce – Kinu, Japan i Južnu Koreju, te stoga nije u mogućnosti ozbiljnije uvećati isporuku zemljama Unije, bar ne dok se ne otvori novo gasno polje, a što se planira tek za četiri, pet sezona.
Očekivanja glasača
Praktično, zemlje Unije će sve dok se ne vrate ruskom gasu kupovati preskupi američki LNG gas, a u takvim uslovima poslovanje velikog broja danas renomiranih kompanija postaje upitno. Dodatni problem je nagli razvoj data centara i veštačke inteligencije u SAD, a što iziskuje potrošnju enormnih količina energije.
U takvim uslovima može se dogoditi da SAD povremeno i prekinu izvoz energenata kako bi zadovoljile domaće potrebe za koje se predviđa utrostručenje već za tri decenije. Naravno, da bi u tom slučaju najgore prošli oni koji su zavisni od američkih isporuka.
Glas o neophodnosti obnove evropsko-ruske energetske saradnje je naročito izražen u regijama gde se nalaze važni gasovodni objekti. Tako u pokrajini Meklenburg, gde Severni tok 1, nakon što prođe po dnu Baltika, izranja na površinu, čak 59 odsto stanovništva traži ponovnu kupovinu ruskog gasa.
Uostalom, na februarskim saveznim izborima trećinu glasova dobile su stranke koje zagovaraju uravnoteženiju politiku i hitnu obnovu ekonomske saradnje sa najvećim partnerom na istoku Starog kontinenta.
Očito da u Uniji ima zagovornika i izrazito oštre politike prema Rusiji, ali i onih koji su za odmereniji pristup i obnovu ekonomske saradnje. Čuju se i jedni i drugi, ostaje da se vidi čije će zalaganje biti snažnije politički artikulisano.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Seneši: Neizvesna budućnost NIS-a, država mora da pronađe rešenje
04.10.2025.•
0
Investicioni konsultant Nikola Seneši očekivao je da će mađarski MOL da otkupi deo Naftne industrije Srbije (NIS), jer se pričalo o tome.
Dodeljeni ugovori za studije uticaja i razvoj plana nasleđa EXPO 2027
04.10.2025.•
0
Preduzeće Expo 2027 d.o.o. dodelilo je ugovore za izradu studije procene uticaja i strateški razvoj plana nasleđa EXPO 2027 Beograd, objavljeno je na portalu javnih nabavki.
Stejt department: Korupcija i neefikasno pravosuđe problem za investitore u Srbiji
04.10.2025.•
10
Investiciona klima u Srbiji blago se poboljšala, ali ostaju problemi birokratije, korupcije, neefikasnih državnih preduzeća, velikog neformalnog sektora i neefikasnog pravosuđa, ocenjuje američki Stejt department.
NIS podneo novi zahtev Vašingtonu za odlaganje sankcija
04.10.2025.•
3
Naftna industrija Srbije je, pre ponoći, vašingtonskoj administraciji predala dopunjen novi zahtev za odlaganje sankcija.
U SAD za nekoliko dana uhapšeno oko 40 kamiondžija iz Srbije
04.10.2025.•
19
U proteklih nekoliko dana, tokom akcije protiv ilegalnih imigranata u SAD, u racijama na putevima širom SAD uhapšeno je 37 vozača kamiona koji su državljani Srbije.
Objavljene nove cene goriva
03.10.2025.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Cene zlata na rekordnom nivou nakon obustave rada vlade SAD
03.10.2025.•
0
Cena zlata porasla je šesti put zaredom i dostigla novi rekord od 3.895 dolara po unci, jer je obustava rada američke vlade podstakla potražnju investitora za sigurnim utočištima.
Ćulibrk o poskupljenju struje i NIS-u: Čekaju nas nevolje, rast cena, uvozićemo gorivo
03.10.2025.•
7
"Mi ćemo u godini u kojoj svetska privreda u poslednje dve decenije najsporije raste, rasti sporije od proseka", ocenjuje novinar Radara Milan Ćulibrk.
Vučić: Rusi nude da kupuju deo američke nafte za NIS, ne znam da li će SAD prihvatiti
02.10.2025.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su tačne informacije da je ruska strana predložila da NIS kupuje deo američke nafte kako bi mogao da nastavi da radi, ali da nije siguran da će to SAD da prihvati.
Mađarska državna firma postala većinski vlasnik dve kompanije u Srbiji
02.10.2025.•
12
Mađarska državna elektroenergetska kompanija MVM je saopštila da je preuzela većinski udeo u kompanijama Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo.
Ruska strana ima predlog u vezi sa sankcijama NIS-u: Podrazumeva kupovinu američke nafte
02.10.2025.•
7
Ruska strana u pregovorima o američkim sankcijama, čija je primena odložena do 8. oktobra, predlaže da Naftna industrija Srbije kupuje deo američke nafte, što bi bilo jedno od rešenja za ovu situaciju.
OpenAi procenjen na 500 milijardi dolara - postao najvredniji privatni startap na svetu
02.10.2025.•
2
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije OpenAI je, prema najnovijoj proceni, dostigla vrednost od 500 milijardi dolara, čime je postala najvredniji privatni startap na svetu.
Vučić kaže da je o NIS-u razgovarao sa hrvatskim premijerom Plenkovićem: On razume položaj Srbije
02.10.2025.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem o NIS-u, naglasivši da hrvatski premijer "dobro razume situaciju u kojoj se Srbija nalazi".
Javni dug Srbije - kod koga se država najviše zadužila?
02.10.2025.•
5
Prema najnovijim podacima Uprave za javni dug, iz jula ove godine, na spisku poverilaca prednjače kupci evroobveznica Srbije. U njihovim rukama je 10,3 milijarde evra srpskog duga.
Stručnjak: Litijum iz Nemačke realnost za pet godina, mada mu je cena sad "na podu"
02.10.2025.•
8
Profesor Geohemije Johen Kolb izjavio je da bi velike rezerve litijuma koje su otkrivene u nemačkoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu, ako sve bude teklo kako treba, već za pet godina mogle da se eksploatišu.
Ilon Mask postao prvi čovek sa bogatstvom od 500 milijardi dolara
02.10.2025.•
1
Osnivač Tesle, SpaceX-a i AI kompanije xAI Ilon Mask zvanično je postao prvi pojedinac u istoriji čije bogatstvo premašuje 500 milijardi dolara.
Poljoprivrednici u nevolji, država na potezu
01.10.2025.•
7
Jesen je prilično dobro počela za poljoprivrednike. Tokom septembra palo je dosta kiše, pa je u zemljištu znatno više vlage.
Ministarstvo raspisalo konkurs za premije za mleko za treći kvartal
01.10.2025.•
0
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije raspisala je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za treći kvartal 2025. godine.
BMW povlači 1,2 miliona vozila zbog opasnosti od požara
01.10.2025.•
0
Proizvođač automobila BMW povlači više od 145.000 vozila u SAD, jer pregrejani starter motora može da poveća rizik od požara.
NIS od SAD dobio novu posebnu licencu do 8. oktobra: Do tad su odložene sankcije
01.10.2025.•
1
Ministarstvo finansija SAD izdalo je novu posebnu licencu kojom je odloženo stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema kompaniji NIS.
Mali i Sijarto o ekonomskoj saradnji i energentima: Izgradnja naftovoda Novi Sad-Alđ kreće krajem godine
30.09.2025.•
4
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali razgovarao je danas u Beogradu sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom o saradnji na zajedničkim projektima.
Komentari 8
Plaćač poreza
Particulare matter
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar