Ponovo sledi moljakanje za naftu
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Foto: 021.rs
Preciznije, tog datuma ističe rok do koga su SAD odložile primenu sankcija prema Naftnoj industriji Srbije, navodno donete zbog većinskog vlasništva ruskih petrokompanija nad ovim preduzećem, što ostavlja mogućnost da vlasnik profit transferiše u matičnu zemlju i usmeri na finansiranje rata u Ukrajini.
Međutim, kada se zna da je godišnja dobit NIS-a cirka 200 miliona evra, tek 0,2 odsto troškova ruske vojne intervencije procenjenih na 100 milijardi evra, vidi se da je reč o svoti nebitnoj za ratni budžet.
Obest najjačeg
Dakle, uzrok je na drugoj strani, sasvim precizno u nezadovoljstvu najmoćnije države što Srbija, uz Belorusiju jedina u Evropi, nije uvela sankcije Rusiji. Naravno da niko u svetu ne pominje da je ovakvo ponašanje SAD suprotno međunarodnim normama - živimo u vreme kada se uspostavljaju novi globalni odnosi, a još postojeća regulativa ili napušta ili "zamrzava" i koristi se samo onda kada najjačem odgovara.
Tako će stanje na naftnom tržištu Srbije i dalje zavisiti od toga šta će do 28. aprila odlučiti OFAC, američki biro za kontrolu imovine u inostranstvu, na kome je ili da primeni odluku donetu 10. januara, a sa početkom primene 28. februara, ili da usvoji molbu NIS-a i države Srbije o odlaganju starta grube mere koju je prethodna američka vlada donela u razljućenosti usled gubitka izbora krajem prošle godine.
Naravno, OFAC može da odloži primenu samo na određeni rok, kao što je do sada u dva navrata učinio, oba puta na po 30 dana, ali pretnja aktiviranja sankcija i dalje ostaje.
Volja za kažnjavanjem
Smatrajući da se nije ogrešila ni o jedan poslovni propis, Naftna industrija Srbije je Ministarstvu spoljnih poslova SAD uputila zahtev da je skine sa takozvane SDN liste na koju su svrstane kompanije obuhvaćene kaznenim merama.
NIS se u ovom društvu našao stoga što je u momentu donošenja odluka većinski vlasnik bila ruska kompanija Gaspromnjeft, kao i sva preduzeća u kojima ruska firma ima većinsko vlasništvo. U međuvremenu, vlasnički udeo Gaspromnjefta je smanjen na 44,65 odsto, ali, po pojedinim tumačenjima, problem može biti što je većinsko vlasništvo NIS-a, 57 odsto, i dalje u posedu ruskih preduzeća.
Podsetimo se, Ameri su skloni da kažnjavaju i partnere koji nastave saradnju sa kažnjenim preduzećima. Tako bi pod udar američkih pretnji verovatno došle banke koje bi obavljale novčane transfere NIS-a, ali i naftovod JANAF, kojim od luke Omišalj na Krku do granice Hrvatske i Srbije stiže nafta, što je, zapravo, segment nekadašnjeg Jugoslovenskog naftovoda.
Tako bi Rafinerija Pančevo, jedina u Srbiji, ostala oslonjena samo na naftu sa domaćih polja. Kako je reč o 800.000 od oko 3,6 miliona tona koliko obično godišnje prerađuje, to je nedovoljno, pa bi verovatno bila zaustavljena, a Srbija prinuđena da uvozi goriva i ostale finalne proizvode od nafte. Bio bi to težak udarac za NIS i državu Srbiju u kojoj bi se tako značajna delatnost kao što je nafta svela na trgovinu.
Kada pravila ne važe
Kako nema preciznih pravila o uvođenju, tako nema ni o ukidanju sankcija. Šta će se dešavati nakon 28. aprila umnogome zavisi od odnosa kako između Srbije i SAD, tako i od globalne političke scene. Prilikom prethodnog odlučivanja, pred 28. mart, u prilog nam je išao početak pregovora između SAD i Rusije o uspostavljanju primirja u Ukrajini. Ovi pregovori su doneli skromne rezultate, ali i dalje traju, mada su se proredili i bez opipljivog su ishoda.
Možda je značajnije da se i u SAD i u Evropi sve češće čuju glasovi o obnovi energetske saradnje sa Rusijom. Nije reč samo o kupovini nafte i gasa, odnosno izvozu energetske opreme, već su SAD zainteresovane da uđu u suvlasništvo na gasovodom Severni tok 2, čija je jedna cev ostala čitava nakon diverzije i kojom bi se moglo godišnje transportovati 25.000 milijardi kubika, dok se druga može popraviti i pustiti u upotrebu za devet meseci.
Severni tok 2
U Evropi je mnogima dosta rđavog iskustva napuštanja višedecenijskog partnerstva sa Rusijom i prelazak na kupovinu američkog gasa, najmanje dvostruko, a često i tri puta skupljeg od ruskog gasa dopremljenog gasovodom. Mnoge branše, posebno one koje troše znatne količine gasa poput hemijske i farmaceutske, usled povećanih troškova, našle su se u teškoj poslovnoj situaciji. Najglasniji su privrednici iz Nemačke koja je od 90 milijardi kubika godišnje potrošnje 70 milijardi pribavljala gasovodima iz Rusije.
Reč je o velikom biznisu, Ameri su zainteresovani da se uključe ulaskom u suvlasništvo time što bi popravili gasovod. Na ovaj način bi se ujedno i ostavilo po strani Amerima tako neugodno dalje traganje za počiniocima diverzije.
Za sada pregovori su u početnoj fazi i sa američke strane vode ga vodeći biznismeni naftne branše, a predstavnici države još nisu direktno uključeni. Ipak, smatra se da bi primena sankcija nad NIS-om bitno poremetila ove razgovore i na duži rok odložila, ako ne i stavila ad akta, ulazak Amera u suvlasništvo nad Severnim tokom 2.
Suština problema
Takođe za maj mesec je predviđena poseta Aleksandra Vučića SAD i susret sa Donaldom Trampom. Ne bi bilo diplomatski narušavati odnose upravo pred susret dva predsednika. Međutim, nakon što prvo proglašeno delimično primirje nije uspelo da se realizuje, pregovori su se proredili i mirovna inicijativa je pomalo zastala. To je situacija u kojoj Ameri mogu da se ponašaju sa manje odgovornosti nego pre mesec ili dva kada su odlagali primenu sankcija.
Od samog nametanja sankcija, u Srbiji je poprilično rašireno očekivanje da će ruske kompanije pristati da prodaju suvlasništvo u NIS-u i tako reše dilemu.
Ali, zašto bi bilo ko prodavao uspešnu firmu, tim pre što su je kupili kao totalno zapuštenu i sa 976 miliona dugovanja i sami, sukcesivnim ulaganjem najmanje tri milijarde evra, podigli do evropski sasvim pristojnog nivoa.
Uostalom, teško je očekivati od velesila da poklekne pod pritiskom ucene i proda kompaniju za ponos. Uvek valja imati na umu da su sankcije, mimo svih pravila, nametnule SAD i da je to suština problema.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
31
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
28
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
8
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Komentari 10
Ahab
Ovako, patnja se nastavlja...
П
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar