Ponovo sledi moljakanje za naftu
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Foto: 021.rs
Preciznije, tog datuma ističe rok do koga su SAD odložile primenu sankcija prema Naftnoj industriji Srbije, navodno donete zbog većinskog vlasništva ruskih petrokompanija nad ovim preduzećem, što ostavlja mogućnost da vlasnik profit transferiše u matičnu zemlju i usmeri na finansiranje rata u Ukrajini.
Međutim, kada se zna da je godišnja dobit NIS-a cirka 200 miliona evra, tek 0,2 odsto troškova ruske vojne intervencije procenjenih na 100 milijardi evra, vidi se da je reč o svoti nebitnoj za ratni budžet.
Obest najjačeg
Dakle, uzrok je na drugoj strani, sasvim precizno u nezadovoljstvu najmoćnije države što Srbija, uz Belorusiju jedina u Evropi, nije uvela sankcije Rusiji. Naravno da niko u svetu ne pominje da je ovakvo ponašanje SAD suprotno međunarodnim normama - živimo u vreme kada se uspostavljaju novi globalni odnosi, a još postojeća regulativa ili napušta ili "zamrzava" i koristi se samo onda kada najjačem odgovara.
Tako će stanje na naftnom tržištu Srbije i dalje zavisiti od toga šta će do 28. aprila odlučiti OFAC, američki biro za kontrolu imovine u inostranstvu, na kome je ili da primeni odluku donetu 10. januara, a sa početkom primene 28. februara, ili da usvoji molbu NIS-a i države Srbije o odlaganju starta grube mere koju je prethodna američka vlada donela u razljućenosti usled gubitka izbora krajem prošle godine.
Naravno, OFAC može da odloži primenu samo na određeni rok, kao što je do sada u dva navrata učinio, oba puta na po 30 dana, ali pretnja aktiviranja sankcija i dalje ostaje.
Volja za kažnjavanjem
Smatrajući da se nije ogrešila ni o jedan poslovni propis, Naftna industrija Srbije je Ministarstvu spoljnih poslova SAD uputila zahtev da je skine sa takozvane SDN liste na koju su svrstane kompanije obuhvaćene kaznenim merama.
NIS se u ovom društvu našao stoga što je u momentu donošenja odluka većinski vlasnik bila ruska kompanija Gaspromnjeft, kao i sva preduzeća u kojima ruska firma ima većinsko vlasništvo. U međuvremenu, vlasnički udeo Gaspromnjefta je smanjen na 44,65 odsto, ali, po pojedinim tumačenjima, problem može biti što je većinsko vlasništvo NIS-a, 57 odsto, i dalje u posedu ruskih preduzeća.
Podsetimo se, Ameri su skloni da kažnjavaju i partnere koji nastave saradnju sa kažnjenim preduzećima. Tako bi pod udar američkih pretnji verovatno došle banke koje bi obavljale novčane transfere NIS-a, ali i naftovod JANAF, kojim od luke Omišalj na Krku do granice Hrvatske i Srbije stiže nafta, što je, zapravo, segment nekadašnjeg Jugoslovenskog naftovoda.
Tako bi Rafinerija Pančevo, jedina u Srbiji, ostala oslonjena samo na naftu sa domaćih polja. Kako je reč o 800.000 od oko 3,6 miliona tona koliko obično godišnje prerađuje, to je nedovoljno, pa bi verovatno bila zaustavljena, a Srbija prinuđena da uvozi goriva i ostale finalne proizvode od nafte. Bio bi to težak udarac za NIS i državu Srbiju u kojoj bi se tako značajna delatnost kao što je nafta svela na trgovinu.
Kada pravila ne važe
Kako nema preciznih pravila o uvođenju, tako nema ni o ukidanju sankcija. Šta će se dešavati nakon 28. aprila umnogome zavisi od odnosa kako između Srbije i SAD, tako i od globalne političke scene. Prilikom prethodnog odlučivanja, pred 28. mart, u prilog nam je išao početak pregovora između SAD i Rusije o uspostavljanju primirja u Ukrajini. Ovi pregovori su doneli skromne rezultate, ali i dalje traju, mada su se proredili i bez opipljivog su ishoda.
Možda je značajnije da se i u SAD i u Evropi sve češće čuju glasovi o obnovi energetske saradnje sa Rusijom. Nije reč samo o kupovini nafte i gasa, odnosno izvozu energetske opreme, već su SAD zainteresovane da uđu u suvlasništvo na gasovodom Severni tok 2, čija je jedna cev ostala čitava nakon diverzije i kojom bi se moglo godišnje transportovati 25.000 milijardi kubika, dok se druga može popraviti i pustiti u upotrebu za devet meseci.
Severni tok 2
U Evropi je mnogima dosta rđavog iskustva napuštanja višedecenijskog partnerstva sa Rusijom i prelazak na kupovinu američkog gasa, najmanje dvostruko, a često i tri puta skupljeg od ruskog gasa dopremljenog gasovodom. Mnoge branše, posebno one koje troše znatne količine gasa poput hemijske i farmaceutske, usled povećanih troškova, našle su se u teškoj poslovnoj situaciji. Najglasniji su privrednici iz Nemačke koja je od 90 milijardi kubika godišnje potrošnje 70 milijardi pribavljala gasovodima iz Rusije.
Reč je o velikom biznisu, Ameri su zainteresovani da se uključe ulaskom u suvlasništvo time što bi popravili gasovod. Na ovaj način bi se ujedno i ostavilo po strani Amerima tako neugodno dalje traganje za počiniocima diverzije.
Za sada pregovori su u početnoj fazi i sa američke strane vode ga vodeći biznismeni naftne branše, a predstavnici države još nisu direktno uključeni. Ipak, smatra se da bi primena sankcija nad NIS-om bitno poremetila ove razgovore i na duži rok odložila, ako ne i stavila ad akta, ulazak Amera u suvlasništvo nad Severnim tokom 2.
Suština problema
Takođe za maj mesec je predviđena poseta Aleksandra Vučića SAD i susret sa Donaldom Trampom. Ne bi bilo diplomatski narušavati odnose upravo pred susret dva predsednika. Međutim, nakon što prvo proglašeno delimično primirje nije uspelo da se realizuje, pregovori su se proredili i mirovna inicijativa je pomalo zastala. To je situacija u kojoj Ameri mogu da se ponašaju sa manje odgovornosti nego pre mesec ili dva kada su odlagali primenu sankcija.
Od samog nametanja sankcija, u Srbiji je poprilično rašireno očekivanje da će ruske kompanije pristati da prodaju suvlasništvo u NIS-u i tako reše dilemu.
Ali, zašto bi bilo ko prodavao uspešnu firmu, tim pre što su je kupili kao totalno zapuštenu i sa 976 miliona dugovanja i sami, sukcesivnim ulaganjem najmanje tri milijarde evra, podigli do evropski sasvim pristojnog nivoa.
Uostalom, teško je očekivati od velesila da poklekne pod pritiskom ucene i proda kompaniju za ponos. Uvek valja imati na umu da su sankcije, mimo svih pravila, nametnule SAD i da je to suština problema.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
0
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Bank of America: Promena vlasti u Srbiji ne nosi rizik po ekonomsku stabilnost
05.11.2026.•
0
Politička promena u Srbiji ne bi trebalo da dovede do slabljenja fiskalne discipline, rasta javnog duga ili promene monetarne politike.
Odeon Željka Mitrovića u minusu 246 miliona dinara: Rashodi 14 puta veći od prihoda
04.11.2026.•
2
Teatar Odeon, čiji je vlasnik Željko Mitrović, zabeležio je u 2025. godini neto gubitak od 246,6 miliona dinara, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR).
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
04.11.2026.•
39
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Banka Poštanska štedionica: Stabilni smo i likvidni, počela isplata penzija iz Alta banke
04.11.2026.•
2
Predstavnik Banke Poštanske štedionice Ivan Bojčić izjavio je da je ta banka stabilna i likvidna, te da je, u saradnji sa RFZO, penzionerima koji su primanja dobijali preko Alta banke obezbedila preusmeravanje isplata.
Davor Macura, Alta banka i "nestali" novac: Da li je moguće iz zemlje izneti milione u kriptovaluti?
04.11.2026.•
8
Vlasnik Alta banke Davor Macura sumnjiči se da je iz trezora banke izneo više od 380 miliona evra.
Gigatron prodat slovenačkoj kompaniji
04.11.2026.•
16
Najveći srpski trgovac potrošačkom elektronikom Gigatron i Grupa Big Bang ulaze u strateško partnerstvo.
Slučaj Davora Macure i IMT-a: Kako je država izgubila mnogo novca
04.11.2026.•
8
Prodaju jednog od najaktraktivnijih kompleksa za gradnju na Novom Beogradu, 35 hektara zemljišta IMT-a u stečaju, pre četiri godine pratio je niz spornih transakcija.
EPS, Pošta, NIS, Ekspo: Državna i javna preduzeća koja imaju račune u Alta banci
04.11.2026.•
18
Alta banka je otišla u stečaj, a sa njom je, bar za sada, ostao zarobljen i deo novca pojedinih državnih i javnih preduzeća.
Radak: NBS morala da zna šta se dešava u Alta banci, građani bi štednju mogli da čekaju godinama
03.11.2026.•
1
Narodna banka Srbije apsolutno snosi odgovornost za dešavanja u Alta banci, jer je nadležna za nadzor bankarskog sektora i morala je da uoči promene u poslovanju te banke, ocenio je urednik Forbes Srbija Ivan Radak.
Banka Poštanska štedionica će isplatiti novac deponentima Alta banke
03.11.2026.•
10
Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita izabrao je Banku Poštanska štedionica za banku isplatioca osiguranih iznosa deponentima Alta banke.
Otvoren stečaj nad Alta bankom
03.11.2026.•
5
Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad Alta bankom, objavila je Agencija za osiguranje depozita.
Intesa Invest negira da ulagači u fondove neće imati dobit zbog zatvaranja Alta banke
03.11.2026.•
4
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest demantovalo je navode da ulagači u fondove neće imati dobit od uloga, jer je deo njihovog novca uložen u Alta banku.
Ekonomisti: Strane firme počele da odlaze iz Srbije još za vreme vlasti SNS, građanin Vučić diže paniku
03.11.2026.•
12
Strane firme već dve godine za vreme Srpske napredne stranke odlaze iz Srbije u potrazi za jeftinijom radnom snagom, a ne zbog promene vlasti i neizvesnosti kako tvrdi bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kompanija Dizni planira da otpusti na hiljade ljudi
03.11.2026.•
1
Kompanija "Volt Dizni" priprema se za ukidanje hiljada radnih mesta, pri čemu je od pojedinih menadžera zatraženo da planiraju smanjenje godišnjih troškova za 20 odsto.
Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."
03.11.2026.•
30
Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ocenio je da je moguće ući u trag novcu Alta banke, ali da je skeptičan kako kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta.
Bivši revizor NBS: Postavlja se pitanje da li je Macura izneo novac iz trezora bez znanja rukovodstva NBS
03.11.2026.•
18
Ako je Davor Macura izveštavao Narodnu banku Srbije o izvlačenju novca iz trezora Alte banke, onda krivičnu odgovornost snose i najodgovorniji u NBS, od direktora kontrole banaka do viceguvernera i guvernera.
Intesa Invest ulagala novac u Alta banku, investitori ostaju bez zarade
03.11.2026.•
5
Intesa Invest (deo grupacije Intesa Sao Paolo) oštećena je krahom Alta banke, potvrđeno je na njihovom portalu u ponedeljak uveče.
Učinak naprednjačke vlasti
02.11.2026.•
13
Promene su se, napokon, dogodile i izborni pobednici bi trebalo da što pre upravljačke poluge uzmu u svoje ruke.
Poštanska štedionica traži da NBS dodatno nadzire njenu likvidnost i finansijske tokove
02.11.2026.•
5
Poštanska štedionica je objavila da je danas od Narodne banke Srbije (NBS) zatražila dodatni stručni nadzor u praćenju likvidnosti i finansijskih tokova te banke.
Komentari 10
Ahab
Ovako, patnja se nastavlja...
П
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar