Srbija do kraja 2027. ulazi u "energetski Šengen": Šta to znači za građane?
Ministarstvo rudarstva i energetike nedavno je najavilo da će Srbija tokom leta ove godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Kao što putnici unutar šengenske zone prelaze granice bez pasoške kontrole, tako i evropsko energetsko tržište omogućava da se strujom i gasom slobodno trguje između zemalja, bez složenih administrativnih i regulatornih prepreka.
To u prevodu znači da će Srbija, nakon što ovog leta uskladi domaće zakone sa evropskim, a zatim završi projekte koji će ojačati mrežu za prenos struje, među kojima su Transbalkanski koridor i Panonski koridor, moći da računa na sigurno snabdevanje energijom, čak i u kriznim vremenima.
Pored toga, spajanje sa evropskim energetskim tržištem omogućiće Srbiji da bira ponuđače od kojih bi nabavljala električnu energiju i gas, a sa većom konkurencijom na tržištu očekuje se i jeftinija struja za građane i privredu.
Još jedna prednost za Srbiju zahvaljujući spajanju sa evropskim energetskim tržištem biće i to što će jača prenosna mreža privući investitore u oblasti obnovljivih izvora energije na srpsko tržište.
Time se očekuje više zelene energije i smanjenje zavisnosti od uglja koji i dalje čini više od 60 odsto proizvedene električne energije u zemlji.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike potvrdili su za Danas da se očekuje da će Srbija postati deo ovog evropskog energetskog tržišta do kraja 2027. godine. Tačnije, očekuje se da Srbija do kraja 2026. godine spoji svoje tržište za dan-unapred (SDAC) sa tržištem EU, a do kraja 2027. godine i unutardnevno tržište (SIDC).
Šta je energetsko tržište EU?
Kako su iz Ministarstva rudarstva i energetike objasnili za Danas, energetsko tržište obuhvata trgovinu električnom energijom i gasom, gde se primenom pravila Evropske unije povećava efikasnost sistema, sigurnost snabdevanja i konkurencija među onima koji prodaju električnu energiju ili gas na tržištu.
Da bi to bilo moguće, objašnjavaju iz Ministarstva, zemlje moraju da sarađuju: da povežu svoje mreže, pravila i zakone, kako bi se stvorilo jedno zajedničko evropsko tržište bez granica.
To, zatim, pomaže i u većem korišćenju obnovljivih izvora energije (kao što su vetar i sunce), jer se višak energije iz jedne zemlje može lako poslati drugoj.
Iz Ministarstva su naveli da su u tom slučaju preduslovi za maksimalno učešće OIE:
- efikasno i regionalno integrisano funkcionisanje novog dan-unapred tržišta električne energije, uklјučujući značaj spajanja regionalnog tržišta električne energije sa evropskim tržištem električne energije,
- pojednostavlјenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola, digitalizacija energetskog sistema,
- unapređenje i proširenje postojeće elektroenergetske mreže i njenih interkonekcija,
- unapređenje tržišta skladištenja energije, OIE na distributivnoj mreži i resursi upravlјanja potrošnjom,
- postepena elektrifikacija i energetsko povezivanje sektora finalne potrošnje.
Energetska kriza 2021. i 2022. godine, kako su dodali iz Ministarstva, pokazala je koliko je važno da tržište bude povezano, jer tada zemlje mogu lakše da pomažu jedna drugoj i da se spreče velike razlike u cenama.
"Nepostojanje jedinstvenog tržišta električne energije je u toku energetske krize (2021. i 2022.) rezultiralo visokim cenama električne energije i velikim razlikama u ceni po pojedinim državama članicama EU i ugovornim stranama Energetske zajednice. Spajanje tržišta električne energije omogućiće koordinaciju uzajamne pomoći u slučaju poremećaja u energetskim mrežama ili spolјnih poremećaja i mogućnost stvaranja zajedničke politike trgovine energijom sa učesnicima na tržištima van EU i Energetske zajednice", naveli su iz Ministarstva.
Prednosti jedinstvenog energetskog tržišta
Spajanje sa energetskim tržištem EU pomoći će Srbiji da se električna energija efikasnije prenosi, bolje iskoriste prekogranični kapaciteti, smanji opterećenje na mreži i troškovi prenosa, naveli su iz Ministarstva.
A to će dalje, kako su dodali, doprineti stabilnijim i nižim cenama za građane i privredu, većoj sigurnosti snabdevanja i boljoj ponudi na tržištu.
Na pitanje da li će se menjati uloga državnih energetskih kompanija (npr. EPS, Srbijagas) u skladu sa pravilima o tržišnoj konkurenciji, iz Ministarstva odgovaraju da se uloga EPS-a neće menjati.
"Tržište u Srbiji je već slobodno i otvoreno, ima i drugih snabdevača električnom energijom. EPS ostaje da bude jedan od učesnika na tržištu, kao proizvođač i jedan od snabdevača električnom energijom", potvrdili su iz Ministarstva.
Sledeća prednost jeste što pristup ovom tržištu privlači investitore u oblasti obnovljivih izvora energije, pa se očekuje i veći porast vetroelektrana i solarnih elektrana na srpskom tržištu.
"Integracija sa tržištem EU podrazumeva primenu jasnih i stabilnih pravila za sve učesnike, što povećava poverenje investitora u obnovljive izvore energije. Povećava se likvidnost tržišta i otvara se veći prostor za plasman zelene energije, što automatski znači više tržišnih mogućnosti za njenu integraciju. To jača motivaciju investitora i spremnost finansijskih institucija da podrže nove projekte u OIE", navode iz Ministarstva.
Da li je Srbija sprema za sinhronizaciju?
Na pitanje da li je Srbija spremna za povezivanje u energetsko tržište EU, iz Ministarstva objašnjavaju da je elektroenergetski sistem Srbije već povezan sa sistemima susednih zemalja, što joj omogućava međunarodnu trgovinu električnom energijom.
Najavljuju da je u toku uspostavlјanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno i funkcionisanje tržišta sa susednim državama i povezivanje sa tržištem Evropske unije.
"Regulatorni okvir će doprineti stvaranju tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica. Propisuju su principi funkcionisanja tržišta električne energije, principi funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovina na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije", naveli su iz Ministarstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tri scenarija Narodne banke za rast cena: Inflacija od 3,6 do čak 6,5 odsto zbog rata u Iranu
20.05.2026.•
0
Stručnjaci Narodne banke Srbije napravili su analizu tri moguća scenarija kretanja inflacije u zavisnosti od dešavanja na Bliskom istoku.
"Država povećala akcize zbog prazne kase": Cene goriva bi od petka mogle da porastu
20.05.2026.•
17
Vlada Srbije je prošlog petka odlučila da koriguje akcize na gorivo, pa su one sada umanjene za 20 odsto, umesto dosadašnjih 25 procenata, a stručnjaci ovu odluku vide kao očekivanu, ali kratkoročnu.
Još dva dana za rešavanje pitanja NIS: Šta će se desiti ako OFAC ne produži rok?
20.05.2026.•
6
Dva su dana do isteka roka za rešavanje situacije sa prodajom većinskog paketa akcija u NIS-u, a OFAC se još uvek nije oglasio.
Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika pun nelogičnosti, apsurda i ne daje rezultate
20.05.2026.•
6
Krajem prošle godine stupio je na snagu zakon koji reguliše Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u Agenciji za privredne registre (APR), a prema prvim analizama, zakon se nije dobro pokazao.
Stelantis je u krizi, šta će biti sa Fijatom u Kragujevcu?
19.05.2026.•
11
Kriza u automobilskom gigantu Stelantis ulazi u jednu od najtežih faza u poslednjih nekoliko decenija, čemu svedoči činjenica da je proizvodnja na istorijskom minimumu.
NIS uložio 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa
19.05.2026.•
0
Naftna industrija Srbije (NIS) je danas saopštila da je u prvom kvartalu 2026. godine uložila u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa 4,9 milijardi dinara, što je 78 odsto njenih ukupnih ulaganja u tom periodu.
EU portal: Veliki zastoj kompanije "Strikland Metals" u Srbiji
19.05.2026.•
5
Australijska kompanija "Strikland Metals", odnosno "Zlatna reka", njena ćerka firma u Srbiji, nije uspela u roku da završi istražna bušenja na Rogozni, piše portal miningsee.eu.
Zašto Srbija ne može bez pančevačke rafinerije i imamo li dovoljne rezerve energenata
19.05.2026.•
1
"Ako ne obezbedimo rezerve sada, nećemo imati ničega tokom leta, a kamoli na zimu", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući situaciju sa energentima u Srbiji.
IKEA otpušta 850 radnika
19.05.2026.•
4
Švedska kompanija IKEA, koja se bavi proizvodnjom nameštaja, najavila je da će otpustiti 850 radnika u 63 zemlje u okviru kampanje smanjenja troškova usled opadanja potražnje.
"Made in China" nije više samo za jeftine proizvode
18.05.2026.•
0
Glavni grad Kine biće do kraja meseca u centru pažnje. U posetu je prvi put došao i Donald Tramp, a nakon njega gostuje i Vladimir Putin.
Vlada Srbije smanjila akcize gorivo do kraja maja
18.05.2026.•
11
Vlada Srbije privremeno je smanjila akcize na naftne derivate odlukom koja će važiti do 31. maja.
Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu
17.05.2026.•
11
Vest da je u Nemačkoj u zamrznutoj mešavini bobičastog voća poreklom iz Srbije otkriven virus hepatitisa A opet je otvorila pitanje bezbednosti hrane namenjene izvozu, ali i proizvoda koji se nalaze na domaćem tržištu.
Nisu samo Mimović i Karić voljni da preuzmu NIS: U samom foto-finišu ima još zainteresovanih
17.05.2026.•
20
I dok se broj dana do 22. maja kada ističe rok za postizanje dogovora oko prodaje NIS-a smanjuje, neizvesnost u vezi sa razrešenjem ove višemesečne sage raste.
Ističe rok za NIS: Dogovora o vlasništvu i dalje nema
16.05.2026.•
14
Ostalo je nedelju dana do isteka roka za promenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je nametnula američka administracija, odredivši 22. maj kao novi datum.
U Srbiji izdato 19,3 odsto više građevinskih dozvola nego prošlog marta
16.05.2026.•
2
U Srbiji su u martu ove godine izdate 2.634 građevinske dozvole, što je 19,3 odsto više nego u martu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
28
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
7
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Đedović Handanović: Srbija će ponudu za NIS dati do kraja dana, očekujemo odgovor MOL-a u ponedeljak
15.05.2026.•
9
Srbija će svoju ponudu za NIS dati MOL-u do kraja dana, a mađarska kompanija treba da se izjasni do ponedeljka, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
40
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
3
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Komentari 28
Salamander
Ali ovo je sada potpisivanje ugovora, jer zver poklanja EPS svojim zverima: kao i izvore, rudnike, oranice, Torlak, Galeniku... sve NAŠE poklanja.
Ugovore ne daju da se vide!
Salamander
Ali ovo je sada potpisivanje ugovora, jer zver poklanja EPS svojim zverima: kao i izvore, rudnike, oranice, Torlak, Galeniku... sve NAŠE poklanja.
Ugovore ne daju da se vide!
Ladovina
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar