Hoće li Srbija ostati bez kamiona u tranzitu: Označena kao rupa koju bi evropska privreda trebalo da zaobilazi

Prostire se od luka Klaipeda u Litvaniji i Gdanjska u Poljskoj, kroz Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku, pa sve do luka Solun i Konstanca. Jedan krak ide do Svilengrada, glavnog graničnog prelaza između Bugarske i Turske.
Ceo koridor prolazi kroz zemlje članice Evropske unije, a od 1. januara ove godine i članice šengen zone, što znači da nema granica, nema carina i na celom putu važe isti evropski propisi.
Činjenica da se deo Via Karpatije koji prolazi kroz Rumuniju i Bugarsku pruža tik uz našu granicu, stvara bojazan da će se srpski auto-putevi isprazniti.
Turski kamioni ostaju, ali pitanje je do kad
Vladimir Momčilović, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, za N1 objašnjava da Via Karpatija jeste alternativa za Koridor 10 i način da prevoznici izbegnu dugo stajanje i čekanje na granicama.
On podseća da je Srbija dugo bila jedina opcija za povezivanje Bliskog istoka i juga sa severom i zapadom Evrope, a da su neke procene da će se tranzitni teretni saobraćaj smanjiti za oko 40 odsto kada Via Karpatija profunkcioniše.
"Turci možda neće da pređu na Via Karpatija jer već imaju razrađene konekcije i odmorišta. Oni koji su upućeni na region i pravac ka Italiji i zapadu Evrope i dalje će ići kroz Srbiju", kaže profesor Momčilović.
Od Puteva Srbije, N1 do objavljivanja teksta nije dobio odgovor na pitanje da li imaju procenu koliko će izgubiti na putarinama ukoliko se teretni saobraćaj u tranzitu prebaci na rutu kroz Rumuniju i Bugarsku.
Postoji opasnost da izgubimo tranzit turskih kamiona
Dušan Nikolić iz udruženja "Međunarodni transport" smatra da se u prvom trenutku posledice skoro neće ni osetiti.
Kako je ocenio, karpatski koridor malo utiče na tursku robu koja putuje ka Nemačkoj i drugim zemljama zapadne Evrope.
On kaže da je i sam imao veliki strah zbog ulaska Rumunije i Bugarske u šengenski prostor, a da podaci koje je dobio od Puteva Srbije pokazuju da je u prvoj polovini godine obim teretnog saobraćaja u tranzitu pao za 1,2 odsto. Dodaje da uzroci ovog pada mogu biti različiti, a jedan od njih je i pad ukupne privredne aktivnosti.
Nikolić ističe da Srbiji "tranzitni teretni saobraćaj život znači i da za njega moramo životom da se borimo, jer smo se mnogo zadužili za izgradnju auto-puteva". On napominje da je samo čišćenje snega sa novoizgrađenih auto-puteva ogroman trošak, bez drugih vrsta održavanja, zbog čega su nam šleperi u tranzitu neophodni.
Napominje da je poseban interes da se na srpskim putevima zadrže turski prevoznici čija je krajnja destinacija Zapadna Evropa.
"Turski kamioni imaju jedinu granicu u Bugarskoj ako se odluče da do Nemačke idu preko Rumunije i Mađarske. Kamiondžije idu putem koji poznaju i na koji su navikli, a Turci su navikli na Srbiju. Međutim, svaka navika ima i odviku", upozorava Nikolić.
On kaže da postoji opasnost da izgubimo tranzit turskih kamiona ukoliko se ne opametimo i ne ubrzamo graničnu proceduru.
"Mnogo ćemo izgubiti i mi i Hrvatska ako turski kamioni odu na Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku. Sada je potrebna najbolja saradnja Srbije i Hrvatske da ubrzamo graničnu proceduru", rekao je Nikolić, ističući da su dve zemlje glavne rute sa tursku robu ka Zapadu.
"Kada čekanje pređe dan, onda smo očajni"
On pita zašto se na granicama zaustavljaju svi kamioni kada je sva roba koja ulazi u neki carinski prostor pod garancijom firme i da država uvek može da ocarini razliku ako je nešto ušlo u zemlju, a nije izašlo.
"Samo se pravi predstava da se čuva suverenitet", dodaje on.
Profesor Momčilović objašnjava da bi zatvaranje Poglavlja 14 "Transportna politika" moglo da ubrza proces i dovede do carinskih olakšica.
On dodaje da, ipak, nije sve do nas, jer i da uspemo da rešimo neke stvari i ubrzamo prelazak granice, ostaje pitanje Severne Makedonije i njenih granica.
Jedna od inicijativa koja je trebalo da olakša protok ljudi i robe bio je Otvoreni Balkan. Dušan Nikolić iz udruženja Međunarodni transport kaže da Otvoreni Balkan nije otežao, ali nije ni posebno olakšao transport, jer on ne obuhvata glavne robne tokove koji idu ka najrazvijenijim delovima Evrope.
Prema njegovim rečima, čekanje na dve granice na tom putu oduzme ceo jedan dan, na šta su vozači spremni.
"Kada čekanje pređe dan, onda smo očajni", ističe i dodaje da su najslabija karika u lancu uska grla na granicama.
Profesor Momčilović kaže da je još u periodu između 2005. i 2006. godine Srbija označena kao "bela rupa" koju bi evropska privreda trebalo da zaobilazi.
Tako nas je karpatski koridor zaista i zaobišao kada je 2016. godine konačno i usvojen kao jedan od panevropskih pravaca. Iako je bilo najava da će ceo koridor biti završen i otvoren do kraja 2025. godine, radovi kasne.
Komentari 30
Haha
Novo Naselje
Bombon
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar