Rusi bi prodali NIS ali nikako Srbiji: Ovo su potencijalni kupci koji su se do sada pominjali

Rusi, kao većinski vlasnici NIS-a, poslali su zahtev američkom OFAC-u kojim se traži produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Rusi bi prodali NIS ali nikako Srbiji: Ovo su potencijalni kupci koji su se do sada pominjali
Foto: 021.rs
Iako i dalje nema zvaničnih informacija o tome ko bi ta treća strana mogla da bude, nekoliko firmi i država se spominjalo prethodnih dana i nedelja. Ono što, međutim, jeste sigurno, jeste da ruska strana nije zainteresovana da svoj udeo proda Srbiji, pišu Nova ekonomija i NIN.
 
Tako se, prema saznanjima nedeljnika NIN, Rusi uzdaju u mađarski Mol. Konkretno, prema trenutnom planu, Mol će kupiti 11,3 odsto akcija NIS-a.
Preciziranje ovog plana trebalo bi da se dogodi sredinom novembra, kada delegacija iz Moskve treba da ide u Budimpeštu.
 
Konkretno, mađarski Mol trebalo bi da preuzme 11,3 odsto akcija od kompanije Intelidžens iz Sankt Peterburga, koja je sredinom septembra bez naknade preuzela taj udeo od Gasproma.
 
Iako se i ranije Mol pominjao kao potencijalni kupac ruskog udela, do ubrzavanja pregovora Rusa sa Mađarima, prema pisanju NIN-a, došlo je nakon nedavne posete mađarskog premijera Viktora Orbana Americi.
Iako trenutno nema nikakvih zvaničnih potvrda o ovome, ukoliko Mol zaista preuzme 11,3 odsto vlasničkog udela, to bi značilo da Srbiji preostaje 29,87 odsto, malim akcionarima 13,9, dok će Gaspromnjeftu preostati 44,93 procenata. Tako će svi ostali akcionari imati ukupno 55,07 procenata vlasništva - većinski vlasnik više neće biti ruska strana.
 
Pitanje je, međutim, da li će za SAD to biti dovoljno, imajući u vidu da se mesecima unazad u medijima navodi da je jedini način da Amerika ukine sankcije potpun izlazak Rusa iz vlasničke strukture NIS-a.
 
Zainteresovani Emirati, Oman, Grci?
 
Mol, međutim, nije jedini koji se spominje u kontekstu preuzimanja NIS-a od Rusa. Prema pisanju medija, pregovori se vode i sa Emiratima. Ni ova informacija, međutim, nije zvanično potvrđena.
 
Nezvanično se, prema saznanjima Nove ekonomije, spominje i naftna i gasna kompanija Oman oil. Ova kompanija, inače, ima i manji vlasnički udeo u mađarskom Mol-u.
 
U medijima se spominjao i grčki Helenik enerdži. Srpske vlasti prenele su Rusima da je ova grčka kompanija zainteresovana za kupovinu dela akcija ili većinskog udela u NIS-u. Rusi, međutim, za to nisu bili zainteresovani, zbog vlasništva Helenik enerdžija.
 
Oko 45 odsto vlasništva, naime, ima kompanija POIX Investments, čiji je vlasnik Spiros Lacis, grčki milijarder, zapravo, drugi najbogatiji Grk. Jedan od razloga zbog kog Rusi nisu bili zainteresovani jeste bliskost ove firme sa Britancima. Naime, Lacis je lični prijatelj kralja Čarlsa. Takođe, njegov otac Janis Lacis je bio posebno blizak sa Čarlsom. Porodica Lacis takođe je donirala sredstva britanskoj Konzervativnoj partiji.
Hrvati bili zainteresovani za NIS
 
Da su zainteresovani za NIS, nedavno su saopštili i hrvatski zvaničnici. Konkretno, Jadranski naftovod (Janaf), kako je u oktobru izjavio hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, bio je zainteresovan da od Rusa kupi 20 ili 25 odsto udela u NIS-u.
 
"Ja sam sve vreme komunicirao da je JANAF zainteresovan da preuzme 20-25 odsto udela u NIS-u prvenstveno kako bi zaštitio svoje poslovne interese. JANAF i NIS su u poslovnoj simbiozi već više od 40 godina, koja je do sada jako dobro funkcionisala i mislim da to treba tako i nastaviti", rekao je Šušnjar. 
 
Interesovanje je potvrdio i hrvatski premijer Andrej Plenković, ali je predsednik Srbije Aleksandar Vučić kasnije poručio Hrvatskoj "da se to neće dogoditi".
 
Što se tiče scenarija u kojem bi Srbija postala vlasnik ruskih akcija, iako to možda zvuči najjednostavnije - ipak nije. Kako je nedavno objavljeno, predsednik Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da naša država otkupi deo ruskog vlasništva u NIS-u, a da im, kada se situacija na međunarodnom planu normalizuje, sve bude vraćeno. Rusi, međutim, za to nisu bili zainteresovani. Tako se izgleda ni to neće dogoditi. Rusiji je, prema pisanju medija, prihvatljivije rešenje bilo da svoj deo proda nekoj trećoj strani - moguće čak i Amerikancima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Mihail

    13.11.2025 21:09
    Prilika koja se ne propusta
    Sada je prilika da kao sto su bugari nacionalizovali slicnu kompaniju to uradimo i mi. I da vratimo sto smo poklonili. Isto.smo ucinili sa izvorima u Iraku koje smo poklonili SSSR-u. Vratiti izvore nafte u Srbiji i Angoli a ako se prodaje NIS onda da se proda distributivna mreza a ne sv.
  • Slave

    13.11.2025 20:07
    Nis
    Amerikanci demokratski gase konkurenciju. Rusi su u evropi velika konkurencija americi. Sada neće moći.
  • Srki

    13.11.2025 19:54
    Strateski partner
    Generalno ovo mi je oduvek bilo sumnjivo u svakoj vlasti do sada...
    Svakako moje misljenje je da ovo treba promeniti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).

Prestala proizvodnja penija

Američka kovnica novca prestala je da proizvodi "penije" - novčiće od jednog centa, najmanje denominacije dolara, radi uštede i zato što je taj novčić postao sve manje upotrebljiv.