Stanić: Rešenje za NIS bliže nego ranije, očekuje se produženje licence
Rešenje za Naftnu industriju Srbije izvesnije je nego u prethodnim mesecima i očekuje se da američka administracija produži operativnu licencu i nakon 23. januara.
Foto: 021.rs
Time bi se obezbedilo nesmetano poslovanje kompanije do okončanja kupoprodajnog procesa, ocenio je za Insajder Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Stanić ističe da postoji realna nada da će američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) pokazati razumevanje i produžiti licencu, imajući u vidu političke poruke koje su prethodnih dana stigle iz više relevantnih centara moći.
"Zaista očekujemo da se ta licenca produži. Nemamo još puno vremena do tada, ali verujemo da je ovo sada najbliži momenat trajnom rešenju", kaže Stanić, podsećajući da su u prilog transakciji govorili i zvaničnici Mađarske i Rusije, kao i predstavnici vlasti u Srbiji.
On navodi da su izjave mađarskog i ruskog ministra spoljnih poslova, koji su podržali prodaju ruskog udela mađarskom Molu, dodatno ojačale očekivanja da će dogovor biti u skladu sa zahtevima američke administracije.
"Očekujemo da se operativna licenca produži i posle 23. januara, a da cela transakcija bude zaključena do roka 24. marta, koji se odnosi na licencu za kupoprodajne pregovore. Nakon toga bi se operativna licenca trajno vratila i NIS bi nastavio da funkcioniše u normalnim okolnostima", objašnjava Stanić.
Jedna od otvorenih nepoznanica u ovom procesu odnosi se na potencijalni ulazak arapskog partnera kao manjinskog akcionara u NIS, kao i na njihove motive za učešće u ovom poslu.
"Teško je sada precizno reći koji je tačno interes te strane. Moguće je da se radi o aktu dobre volje, kako bi se dodatno podigao nivo poverenja svih učesnika u ovom procesu i kako bi se lakše došlo do konačnog sporazuma", kaže Stanić.
On podseća da Srbija sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, slično kao i sa Mađarskom, ima razvijene strateške odnose, pre svega na visokom političkom nivou, ali ističe da ostaje pitanje kako će se u tom slučaju pronaći prostor da Srbija poveća svoje učešće u vlasništvu.
"Postavlja se i pitanje kako bi kompanija poput ADNOC-a, koja je po svojim gabaritima veća čak i od Mola, bila zadovoljna sa relativno malim vlasničkim udelom. To su sve nepoznanice, ali su u ovom trenutku sekundarne u odnosu na ono što je ključno – prodaju ruskog udela mađarskom Molu", navodi Stanić.
On dodaje da bi eventualni izostanak dogovora ili neprodužavanje licence bilo veliko razočaranje, ali ocenjuje da je takav scenario sada znatno manje verovatan nego ranije.
Na pitanje da li ipak postoji rizik da OFAK ne prihvati konačni dogovor i da ceo posao propadne, Stanić kaže da se taj rizik ne može u potpunosti isključiti, ali da je u ovom trenutku minimalan.
"Ništa nije gotovo dok ne bude gotovo. Imali smo i ranije situacije kada smo se prerano nadali, pa bili razočarani. Ipak, sada verujemo da je najgore iza nas i da NIS ulazi u stabilniji period", ističe Stanić.
Jedan od najosetljivijih aspekata pregovora svakako je cena po kojoj se prodaje ruski udeo u NIS-u, posebno imajući u vidu velike razlike u procenama vrednosti kompanije, koje se u javnosti kreću od 1,5 do čak 2,6 milijardi evra.
"To su procene koje dolaze od različitih eksperata i kreću se u tom rasponu. Međutim, mi ne znamo detalje kupoprodajnog ugovora. Verovatno ih zna Vlada, ali ih ne može saopštiti pre nego što to učine ugovorne strane, u ovom slučaju Gasprom i Mol", kaže Stanić.
On smatra da je verovatno pronađeno neko kompromisno, „solomonsko“ rešenje, imajući u vidu da je cena jedan od ključnih elemenata svakog kupoprodajnog ugovora, ali dodaje da američku stranu verovatno više zanima buduće upravljanje kompanijom nego sama cena.
"Amerikanci će pre svega gledati da li postoji transparentno vlasništvo, način upravljanja i da li postoji mogućnost da se kasnije pojavi neki skriveni vlasnik. To je vrlo ozbiljna institucija koja sve proverava i verujemo da će ono što je poslato naići na odobrenje OFAK-a", ocenjuje Stanić.
Govoreći o širem ekonomskom kontekstu, Stanić ističe da NIS ima značajan uticaj na budžet i privredu Srbije, ali da su najveći izazovi za ekonomiju ipak povezani sa globalnim geopolitičkim previranjima.
"Mi to već osećamo. U prošloj godini imali smo prepolovljenu stopu rasta i drastičan pad stranih direktnih investicija. Pitanje NIS-a je takođe deo te šire geopolitičke slike", kaže Stanić.
On naglašava da je Srbija mala ekonomija koja ne može da utiče na globalne trendove, već samo da im se prilagođava, ali ocenjuje da je do sada uspela da očuva makroekonomsku stabilnost i snabdevenost tržišta energentima.
"Iako se zove Svetski ekonomski forum, teme koje dominiraju u Davosu gotovo su isključivo političke. Vidimo i situaciju oko Grenlanda, odgovore Evropske unije, najave novih trgovinskih sporazuma, ali i manjak prostora za dodatnu integraciju Srbije", kaže Stanić.
On upozorava da bi eventualni rat carinama između velikih ekonomskih igrača mogao da dovede do toga da Srbija postane kolateralna šteta, kroz kvote, carine i ograničenja koja bi se prelila i na treće zemlje.
"Zato je važno da Srbija bude što više integrisana u evropske tokove, kako bi se zaštitila u eri rastućeg protekcionizma i kako bi privukla veće investicije iz Evropske unije", zaključuje Stanić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
10
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 5
zgađen
Sava
1312
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar