Stanić: Rešenje za NIS bliže nego ranije, očekuje se produženje licence
Rešenje za Naftnu industriju Srbije izvesnije je nego u prethodnim mesecima i očekuje se da američka administracija produži operativnu licencu i nakon 23. januara.
Foto: 021.rs
Time bi se obezbedilo nesmetano poslovanje kompanije do okončanja kupoprodajnog procesa, ocenio je za Insajder Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Stanić ističe da postoji realna nada da će američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) pokazati razumevanje i produžiti licencu, imajući u vidu političke poruke koje su prethodnih dana stigle iz više relevantnih centara moći.
"Zaista očekujemo da se ta licenca produži. Nemamo još puno vremena do tada, ali verujemo da je ovo sada najbliži momenat trajnom rešenju", kaže Stanić, podsećajući da su u prilog transakciji govorili i zvaničnici Mađarske i Rusije, kao i predstavnici vlasti u Srbiji.
On navodi da su izjave mađarskog i ruskog ministra spoljnih poslova, koji su podržali prodaju ruskog udela mađarskom Molu, dodatno ojačale očekivanja da će dogovor biti u skladu sa zahtevima američke administracije.
"Očekujemo da se operativna licenca produži i posle 23. januara, a da cela transakcija bude zaključena do roka 24. marta, koji se odnosi na licencu za kupoprodajne pregovore. Nakon toga bi se operativna licenca trajno vratila i NIS bi nastavio da funkcioniše u normalnim okolnostima", objašnjava Stanić.
Jedna od otvorenih nepoznanica u ovom procesu odnosi se na potencijalni ulazak arapskog partnera kao manjinskog akcionara u NIS, kao i na njihove motive za učešće u ovom poslu.
"Teško je sada precizno reći koji je tačno interes te strane. Moguće je da se radi o aktu dobre volje, kako bi se dodatno podigao nivo poverenja svih učesnika u ovom procesu i kako bi se lakše došlo do konačnog sporazuma", kaže Stanić.
On podseća da Srbija sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, slično kao i sa Mađarskom, ima razvijene strateške odnose, pre svega na visokom političkom nivou, ali ističe da ostaje pitanje kako će se u tom slučaju pronaći prostor da Srbija poveća svoje učešće u vlasništvu.
"Postavlja se i pitanje kako bi kompanija poput ADNOC-a, koja je po svojim gabaritima veća čak i od Mola, bila zadovoljna sa relativno malim vlasničkim udelom. To su sve nepoznanice, ali su u ovom trenutku sekundarne u odnosu na ono što je ključno – prodaju ruskog udela mađarskom Molu", navodi Stanić.
On dodaje da bi eventualni izostanak dogovora ili neprodužavanje licence bilo veliko razočaranje, ali ocenjuje da je takav scenario sada znatno manje verovatan nego ranije.
Na pitanje da li ipak postoji rizik da OFAK ne prihvati konačni dogovor i da ceo posao propadne, Stanić kaže da se taj rizik ne može u potpunosti isključiti, ali da je u ovom trenutku minimalan.
"Ništa nije gotovo dok ne bude gotovo. Imali smo i ranije situacije kada smo se prerano nadali, pa bili razočarani. Ipak, sada verujemo da je najgore iza nas i da NIS ulazi u stabilniji period", ističe Stanić.
Jedan od najosetljivijih aspekata pregovora svakako je cena po kojoj se prodaje ruski udeo u NIS-u, posebno imajući u vidu velike razlike u procenama vrednosti kompanije, koje se u javnosti kreću od 1,5 do čak 2,6 milijardi evra.
"To su procene koje dolaze od različitih eksperata i kreću se u tom rasponu. Međutim, mi ne znamo detalje kupoprodajnog ugovora. Verovatno ih zna Vlada, ali ih ne može saopštiti pre nego što to učine ugovorne strane, u ovom slučaju Gasprom i Mol", kaže Stanić.
On smatra da je verovatno pronađeno neko kompromisno, „solomonsko“ rešenje, imajući u vidu da je cena jedan od ključnih elemenata svakog kupoprodajnog ugovora, ali dodaje da američku stranu verovatno više zanima buduće upravljanje kompanijom nego sama cena.
"Amerikanci će pre svega gledati da li postoji transparentno vlasništvo, način upravljanja i da li postoji mogućnost da se kasnije pojavi neki skriveni vlasnik. To je vrlo ozbiljna institucija koja sve proverava i verujemo da će ono što je poslato naići na odobrenje OFAK-a", ocenjuje Stanić.
Govoreći o širem ekonomskom kontekstu, Stanić ističe da NIS ima značajan uticaj na budžet i privredu Srbije, ali da su najveći izazovi za ekonomiju ipak povezani sa globalnim geopolitičkim previranjima.
"Mi to već osećamo. U prošloj godini imali smo prepolovljenu stopu rasta i drastičan pad stranih direktnih investicija. Pitanje NIS-a je takođe deo te šire geopolitičke slike", kaže Stanić.
On naglašava da je Srbija mala ekonomija koja ne može da utiče na globalne trendove, već samo da im se prilagođava, ali ocenjuje da je do sada uspela da očuva makroekonomsku stabilnost i snabdevenost tržišta energentima.
"Iako se zove Svetski ekonomski forum, teme koje dominiraju u Davosu gotovo su isključivo političke. Vidimo i situaciju oko Grenlanda, odgovore Evropske unije, najave novih trgovinskih sporazuma, ali i manjak prostora za dodatnu integraciju Srbije", kaže Stanić.
On upozorava da bi eventualni rat carinama između velikih ekonomskih igrača mogao da dovede do toga da Srbija postane kolateralna šteta, kroz kvote, carine i ograničenja koja bi se prelila i na treće zemlje.
"Zato je važno da Srbija bude što više integrisana u evropske tokove, kako bi se zaštitila u eri rastućeg protekcionizma i kako bi privukla veće investicije iz Evropske unije", zaključuje Stanić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
2
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
9
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
8
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
3
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
2
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 5
zgađen
Sava
1312
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar