"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama

Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
Foto: Pixabay (ilustracija)
Kompanija Ahold Delhaize potvrdila je u saopštenju objavljenom na sajtu kompanije ovu informaciju koju je objavio nemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
 
Kako je navedeno u nemačkom dnevniku, kompanija je provela mesece u pregovorima sa vlastima u Srbiji kako bi se našlo zajedničko rešenje, ali bez uspeha.
Rešenje Vlade Srbije po toj uredbi, kako je navedeno u tekstu, stavilo je podružnicu "Delez Srbija" u situaciju da posluje sa gubicima, odmah nakon usvajanja tog dokumenta.
 
U tekstu se navodi da je "Ahold Delez" najpoznatiji na svom domaćem tržištu po lancu supermarketa Albert Hajn, te da se Srbija smatra značajnim tržištem, iako učestvuje sa manje od pet procenata u evropskoj prodaji te kompanije. 
Kompanija pred sudom osporava propis usvojen prošlog septembra, kada je Vlada Srbije ograničila marže u 23 kategorije proizvoda na početni period od šest meseci.
 
Navedeno je da su veliki trgovinski lanci pogođeni uredbom koja se odnosi na više od tri četvrtine asortimana proizvoda, što čini više od četiri petine njihovih prihoda. 
Kako je navdeno, bez ovih ograničenja marži, trgovci na malo su poslovali sa neto prihodima od samo dva do četiri i po procenta.
 
U tekstu Frankfurter algemajne cajtunga navodi se i da je "Ahold Delez" navodno zatvorio 25 prodavnica u Srbiji od septembra. 
 
Pišu i da "Delez Srbija" posluje već 25 godina i da sada ima 547 prodavnice sa više od 11.000 zaposlenih.
 
Navedeno je da kao strani investitor u Srbiji "Ahold Delez" može da ostvari svoj zahtev za nadoknadu štete ne samo kroz potencijalnu tužbu pred srpskim nacionalnim sudom, već i putem međunarodne arbitraže. 
 
Osnova za takve zahteve su bilateralni investicioni ugovori ili drugi međunarodni sporazumi. 
 
Podseća se da je takav sporazum postojao između Holandije i bivše Jugoslavije. 
 
Nakon raspada te države, sporazum je ponovo ispregovaran između Srbije i Holandije i stupio je na snagu 2004. godine. 
 
Podseća se da pored toga postoji i sporazum između zemalja članica EU i Beograda, koji je na snazi od 2013. godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Stranac u svojoj

    06.02.2026 18:10
    drzavi
    Veliki kapital je postao jaci od drzave.
    Ko je kriv?
    Ja mislim narod koji glasa za kapitalizam u kom drzava gubi svoju svrhu da stiti narod.
  • R49

    06.02.2026 18:10
    Tako treba
    Delez je u pravu. Ne može se uzimati profit od trgovaca da bi se obmanulo biračko telo.
  • Бриге без

    06.02.2026 18:07
    Нема разлога за бригу, ту је самозвани најбољи ученик правног факултета од када постоји тај факултет, он ће сам да одбрани српске интересе

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan

Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.

Evropska centralna banka ne menja kamate

Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.