Posledica rata SAD, Izraela i Irana: Nafta bi mogla da poskupi na 100 dolara za barel
Američko-izraelski napad na Iran, kao i odgovor Teherana, uznemirili su tržišta nafte. Mnogi predviđaju veliki skok cena.
Foto: Pixabay
Iako na Iran otpada samo tri do četiri procenta globalne proizvodnje nafte, njegova blizina Ormuskom moreuzu, koji se smatra najkritičnijom tačkom za transport nafte na svetu, podstiče analitičare da prognoziraju skok cena nafte, piše Dojče vele.
Dugotrajno zatvaranje ili prekid saobraćaja kroz taj moreuz, kroz koji se transportuje petina svetske potrošnje nafte, mogli bi da dovedu do toga da cene tog energenta pređu psihološki prag od 100 dolara po barelu. To bi ugrozilo globalnu ekonomiju, ali i dodatno podiglo cene - koje je već sada teško obuzdati.
Cene nafte su, naime, prethodnih meseci već porasle, uoči najnovijeg rata u regionu bogatom naftom, jer su trgovci bili zabrinuti zbog mogućih posledica američkih vojnih udara na Iran.
"Ako se sukob produži, odnosno ako počne da utiče na snabdevanje naftom zbog poremećaja u snabdevanju iz Irana ili zbog pokušaja Teherana da blokira Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove skok cena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu", naveo je u napomeni svojim klijentima Vilijam Džekson, glavni ekonomista za tržišta u razvoju u kompaniji Kepital ikonomiks.
Koliko nafte proizvodi Iran?
Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno. To ga čini četvrtim najvećim proizvođačem nafte u OPEK-u. Ujedno je i jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa na svetu.
Iran poseduje neke od najvećih svetskih rezervi nafte - četvrtinu rezervi na Bliskom istoku i 12 odsto u svetu, prema podacima Američke administracije za energetske informacije (EIA). Ali njegova proizvodnja je ograničena zbog godina nedovoljnog ulaganja i međunarodnih sankcija.
Teheran je, međutim, pronašao načine da zaobiđe zapadne sankcije i sada 90 odsto nafte koju izvozi prodaje Kini. Štaviše, upravo zahvaljujući potražnji iz Kine, Iran je od 2020. do 2023. povećao proizvodnju sirove nafte za oko milion barela dnevno.
Iranska ekonomija relativno je diversifikovana u poređenju s mnogim drugim ekonomijama Bliskog istoka koje uglavnom zavise od nafte - ali izvoz energije ipak predstavlja značajan izvor državnih prihoda u Iranu. U 2023, iranske naftne kompanije zaradile su oko 53 milijarde dolara neto prihoda od izvoza nafte, procenjuje američka EIA.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?
Ormuski moreuz je glavna ruta za prevoz nafte koja povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arapskim morem. Nalazi se između Irana i Omana.
Velike količine sirove nafte koju u tom regionu proizvode zemlje poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka, a koja se troši širom sveta, prolaze upravo kroz taj moreuz.
Iran je više puta pretio da će zatvoriti moreuz i time poremetiti plovni put kojim nosi petinu svetske potrošnje nafte. Te svoje pretnje, Teheran, međutim, nikada nije ispunio, jer bi to i njega sprečilo da isporučuje svoju naftu u inostranstvo, a verovatno bi izazvalo i brz međunarodni odgovor.
Usred tekućeg rata, saobraćaj kroz Ormuski moreuz ipak je zaustavljen – jer je nekoliko prevoznika i trgovaca obustavilo isporuke energenata tim plovnim putem zbog bezbednosnih razloga i upozorenja vlasti.
To preti da spreči da do tržišta stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevno, što je oko 30 odsto globalne pomorske trgovine sirovom naftom. Čak i ako se koristi alternativna infrastruktura za zaobilaženje moreuza, to bi dovelo do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevno, procenjuju u kompaniji Rjstad enerdži.
"Bez obzira da li je moreuz zatvoren silom ili je nepristupačan jer brodari i trgovci izbegavaju rizik, uticaj na tokove nafte uglavnom je isti. Očekujemo ponovno i značajno povećanje cena nafte početkom nedelje - osim ako se brzo ne pojave signali deeskalacije", napisao je u poruci svojim klijentima Horhe Leon, viši potpredsednik i šef geopolitičke analize u Rjstad enerdži.
Kako je OPEK+ odgovorio?
OPEK+ (savez Organizacije zemalja izvoznica nafte, OPEK, koju predvodi Saudijska Arabija, i nekoliko drugih proizvođača nafte koje predvodi Rusija) je najavio u nedelju povećanje proizvodnih kvota veće od očekivanog.
"U normalnim okolnostima, povećanje proizvodnje izvršilo bi pritisak na smanjenje cena [nafte]. Međutim, ako sirova nafta fizički ne može da izađe iz Zaliva zbog ograničenja u Ormuzu, povećanje proizvodnje imaće samo ograničen uticaj na tržište", kaže Leon.
Saudijska Arabija povećala je poslednjih nedelja izvoz sirove nafte, što su analitičari videli kao pokušaj da se stvori kratkoročna zaštita pre američkih udara. Ta zemlja isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevno u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine, prema podacima o praćenju tankera koje je prikupio Blumberg. Saudijska Arabija je povećala izvoz nafte i u junu prošle godine, baš onda kada su SAD napale iranske nuklearne objekte.
Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD, objavio je Blumberg.
"Ali čak i takve rezerve su ograničene i osmišljene su da ublaže kratkoročne šokove, a ne da nadoknade trajne strukturne poremećaje", objašnjava stručnjak iz kompanije Rjstad enerdži.
Kako više cene nafte utiču na globalnu ekonomiju?
Uticaj na globalnu ekonomiju u velikoj meri zavisi od toga koliko će cene nafte dalje da rastu. Sirova nafta je glavna ekonomska jedinica, i rast njene cene podiže cene drugih dobara.
"Pravilo je da rast cena nafte od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 odsto prosečnoj inflaciji u velikim ekonomijama. Dakle, rast cene Brenta [primarne globalne referentne vrednosti za cene nafte] na 100 dolara po barelu, mogao bi da doda 0,6 do 0,7 procentnih poena globalnoj inflaciji", objašnjava Džekson.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
CEVES: Srbiji bi trebalo 25 godina da stigne produktivnost Evropske unije
17.04.2026.•
3
Privreda Srbije dostigla je granice aktuelnog modela upravljanja, ocenio je glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić, preneo je Biznis.rs.
NIS-u produžena licenca za rad do 16. juna
17.04.2026.•
1
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 16. juna.
Cene nafte pale više od 13 odsto na vest da je Ormuski moreuz otvoren
17.04.2026.•
2
Cene nafte pale su više od 13 odsto danas, a akcije na američkim berzama su porasle posle objave Irana da je Ormuski moreuz ponovo otvoren za prolaz tankera koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva.
Ovako marketing stručnjaci koriste AI za uspešnije kampanje
17.04.2026.•
0
Veštačka inteligencija, tj. AI omogućava skoro svakoj struci efektivniji rad.
Cene goriva nepromenjene - litar dizela 217 dinara
17.04.2026.•
1
Cene goriva u narednih nedelju dana ostaće nepromenjene.
Ministar Mali najavio dolazak delegacije mađarskog MOL-a u naredna dva dana
16.04.2026.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da Srbija ima rezervi dizela za 92 dana, a benzina za 85 dana, ali se nada da će danas biti odobren produžetak operativne licence za nastavak rada Naftne industrije Srbije.
Kineski Ziđin želi da osigura učešće u projektu Rogozna
16.04.2026.•
7
Kineski rudarski gigant Ziđin Majning postao je drugi najveći akcionar australijske kompanije Strickland Metals na projektu Rogozna kod Novog Pazara, piše portal Ekapija.
Propisi o trgovini pred poslanicima
16.04.2026.•
1
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević rekla je danas u Skupštini Srbije da će predloženi zakoni u oblasti trgovine obezbediti bolju zaštitu potrošača i sprečiti nepoštene trgovačke prakse.
Minus u budžetu duplo veći nego u vreme korone: Šta je tome doprinelo
16.04.2026.•
29
Samo u prva tri meseca ove godine deficit budžeta Srbije premašio je 96 milijardi dinara ili 818 miliona evra.
Evropska komisija istražuje Ferero zbog mogućeg kršenja pravila konkurencije
15.04.2026.•
0
Italijanski gigant čokolada i konditorskih proizvoda Ferero potvrdio je danas da je pod istragom Evropske komisije zbog mogućeg kršenja pravila konkurencije.
MMF: Inflacija u Srbiji mogla bi biti niža od 5,2 odsto u 2026.
15.04.2026.•
3
Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da bi inflacija u Srbiji mogla da bude niža od projektovanih 5,2 odsto u 2026. godini, uprkos povećanoj neizvesnosti usled rata na Bliskom istoku.
Otvoren javni poziv za premiju za mleko za prvi kvartal
15.04.2026.•
0
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za prvi kvartal ove godine.
Udruženje banaka Srbije: U martu smanjena kreditna aktivnost privrede, rast potrošačkih kredita
14.04.2026.•
1
Krediti pravnih lica u Srbiji u martu ove godine iznosili su oko 2.332 milijarde dinara i za 0,7 odsto su manji nego prethodnog meseca, objavilo je Udruženje banaka.
IEA: Rusija povećala prihode od izvoza nafte u martu
14.04.2026.•
1
Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je danas da je Rusija udvostručila svoje prihode od izvoza nafte u martu, zahvaljujući sukobu na Bliskom istoku.
Nova pravila EU mogla bi da utiču na cene hrane i u Srbiji
14.04.2026.•
8
Stroži propisi Evropske unije o proizvodnji i označavanju hrane mogli bi da utiču i na cene u Srbiji.
Inflacija u Srbiji u martu 0,5 odsto, međugodišnje 2,8
14.04.2026.•
1
Mesečna inflacija u Srbiji u martu ove godine bila je 0,5 odsto a međugodišnja 2,8 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Ovo je ogroman novac": Za Expo već dato više od dve milijarde evra, ali tačno za šta - nepoznato
14.04.2026.•
45
"Ovo su ogromna ulaganja, ogroman novac."
Neizvesnost oko NIS-a: Da li će ga Rusi prodati nekome ko nije Orban i da li SAD veruju Mađaru
14.04.2026.•
13
Da li se nešto menja za NIS posle poraza Viktora Orbana? Hoće li nova mađarska vlast uopšte hteti da MOL kupi ruski deo u NIS-u? Hoće li Rusi pristati da ga daju nekome ko nije Orban? I da li SAD veruju Peteru Mađaru?
MAT: Ukoliko se nastavi energetska kriza, cene bi mogle prosečno da porastu do 20 odsto
13.04.2026.•
1
Globalne cene bi u prvoj polovini godine mogle u proseku da porastu za 15 do 20 odsto, ukoliko se nastavi energetska kriza izazvana sukobom na Bliskom istoku, objavljeno je u časopisu Makroekonomske analize i trendovi.
Talas inflacije zahvatio svet - da li je stigao u Srbiju
13.04.2026.•
22
Iako su globalni ekonomski potresi sve izraženiji, Srbija još ne oseća krizu u punom obimu, ocenjuje za RTS Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Vrednost domaće konditorske industrije 220 miliona evra, izvozi se trećina
12.04.2026.•
1
Konditorska industrija u Srbiji godišnje proizvodi od 140.000 do 160.000 tona slatkiša, keksa i sličnih proizvoda, vrednosti oko 220 miliona evra.
Komentari 5
Vlada
Nema nama spasa, mislim, celom svetu !
Sva moguća proročanstva nam zbirno daju još 10 do 15 godina max !
Sve ovo od 2020 je početak kraja ...i treba !Mi nimalo ne zaslužujemo ovaj svet !
Ljudi su najpogubnija vrsta u istoriji planete,ali ćemo zato i nestati !Priroda i evolucija uvek ispravljaju svoje greške !
Jedno te isto te jed
Mili
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar