MMF kaže da će privredni godišnji rast Srbije biti 3,5 odsto: Ekonomista ukazuje na probleme te procene
Projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o privrednom rastu Srbije u narednih pet godina od 3,5 odsto godišnje u odnosu na prosečni rast u evrozoni od 1,2 odsto, suviše je optimistična i nepouzdana.
To je izjavio ekonomista Božo Drašković.
"Dugoročne projekcije MMF-a o ekonomskom rastu su optimistične i nepouzdane i menjaju ih godišnje zato što se menjaju i faktori u stvarnosti koji utičnu na to, od naftnih kriza, političkih procesa... U nekim vremenima su čak i kratkoročne projekcije veoma diskutabilne i podležu promenama", rekao je Drašković za Betu.
Istakao je da nije jasno na osnovu čega MMF projektuje privredni rast Srbije od 3,5 odsto. Političari, kako je naveo, takve prognoze prikazuju kao stabilnu veličinu jer na tome baziraju političku poziciju.
"Ako je takav rast predviđen zbog ekstremnog uticaja organizovanja međunarodne izložbe Ekspo, zbog koje su povećane investicije na bazi kreditnog zaduživanja, to će u kratkom vremenskom periodu dati neki efekat, ali će biti nezdrav udar na rast, koji će registrovati statistika kao rast", naveo je Drašković.
Dodao je da je jedan "ekstrem" u ekonomiji, kao investicija u Ekspo, ograničen i uticaće na privredni rast u 2027, ali nije dugoročan i stabilan jer se bazira na pozamljenim sredstvima i nije produktivno ulaganje.
Od organizovanja Ekspa ostvariće se, prema njegovim rečima, neki efekti od turizma, ali samo u toj godini i posle toga će ta izložba imati marginalan, čak nikakav uticaj na rast narednih godina.
"Sledeći problem projekcije MMF-a je poređenje privrednog rasta proseka EU od 1,2 do 1,4 odsto i privrednog rasta Srbije od 3,5 odsto. Bitno je od kog nivoa rasta kreće poređenje jer je zakonitost da razvijene i zrelije ekonomije imaju sporiji, čak nulti rast, zavisno od okolnosti, ekonomske krize, carinskih ratova...Manje razvijene zemlje imaju veći rast, ali i dalje ostaju nerazvijene", rekao je Drašković.
Istakao je da čak i da Srbija ima rast od oko 3,5 do četiri odsto godišnje, a sve i da sve druge zemlje stoje u mestu u naredne tri-četiri decenije, Srbija ne bi dostigla njihov nivo razvoja.
Postoje, kako je rekao i drugi parametri da bi se posmatralo stanje ekonomije jedne zemlje, a to je siromaštvo, dohodak po glavi stanovnika.
"Po dohotku po glavi stanovnika Srbija se svrstva na četvrto-peto mesto od dna tabele, pa se ne može porediti, ne samo sa evropskim zemljama, nego ni sa nekim zemljama bivše Jugoslavije, a potrošačke cene su manje-više izjednačene", rekao Drašković i dodao da je projekcija MMF samo okvir i ne odražava stanje ekonomije Srbije.
Ako se, prema njegovim rečima, smanji priliv stranih direktnih investicija zbog krize u Evropi, a dospeju obaveze za kredite Srbija će imati manje stope rasta.
"Model ekonomskog rasta, zasnovan na stranim direktnim investicijama i zduživanju je iscrpljen, a nema potencijala domaće akumulacije. Osim toga danas je suštinsko pitanje i tehnološkog rasta", rekao je Drašković.
Na pitanje da li je racionalno zaduživati se za gradnju velikog broja puteva Drašković je rekao da se efekti "ulaganja u dugoročnu, društveno rentabilnu infrastrukturu ne pokazuje u kratkom intervalu".
Naglasio je da je problem što postoje indicije da se vlast u Srbiji pri gradnji infrastrukture ponaša kao "pijani milioner", uzimajući kredite i trošeći besomučno novac više nego što bi trebalo.
"Ima i nerentabilnih investicija kao što je Nacionalni stadion, a pitanje rentabilnosti može se postaviti i za ceo Ekspo. Izgradnja puteva je uvek racionalna, ali ne na ovakav način kako radi vlast. Putevi su pretplaćeni i zbog toga na dugi rok nerentabilni", istakao je Drašković.
Dodao je da se izvođači radova ne biraju na tenderu već preko međudržavnih tajnih ugovora što je je neracionalna investicija sa mogućnošću da je koruptivna, jer ako nema tendera nema ni indikatora stvarne cene.
Srbija se, prema njegovim rečima, manje oslanja na sredstva evropskih investicionih fondova za infrastrukturne projekte, a izvođači se biraju međudržavnim aranžmanima da bi se "nameštali biznisi".
"Ako neka zemlja, na primer Kina, daje određena sredstva za investiciju uslovljava da će njihova firma raditi objekat i ne zanima je da li je to rentabilno za Srbiju, već da li im obezbeđuje profit. Takav put je manje rentabilan nego što bi trebalo da bude", rekao je Drašković.
Na pitanje gde će predsednik Srbije Aleksandar Vučić naći novac da, kako je rekao, "obraduje sve punoletne građane" Drašković je rekao da, ukoliko novac dolazi iz budžeta, onda je morao biti planiran ranije ili obezbeđen iz budžetskih rezervi.
Istakao je da takva podela novca predstavlja "podmićivanje i trgovinu uticajem", što bi, kako je naveo trebalo da bude sankcionisano.
Drašković je naglasio da Vučić treba da objasni odakle je taj novac, ako neće, kako je rekao, biti uzet iz budžeta.
Prema njegovim rečima "u normalnom društvu" postoji socijalna politika sa jasno planiranim budžetskim sredstvima za pomoć najugroženijim građanima. "Ad hok davanja predstavljaju, de fakto, socijalno podmićivanje", istakao je Drašković.
Na pitanje može li neka institucija u Srbiji da spreči zloupotrebu vlasti da podmićuje za glas na izborima Drašković je rekao da takva institucija ne postoji jer su sve pod vlašću Vučića.
"Da li treba očekivati da na zloupotrebu reaguje Fiskalni savet ili Agencija za borbu protiv korupcije? Naravno da ne, jer njima upravlja Vučić", rekao je Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
0
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
30
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Komentari 8
Jug Bogdan
Miodrag
Ahil
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar