Astronomi pronašli planete koje su pufnaste poput šećerne vate

Nijedna planeta u Sunčevom sistemu nije ista, ali naučnici ipak mogu grubo da ih kategorišu. Tako imamo stenovite svetove poput Zemlje, Venere, Merkura i Marsa; gasne džinove Saturn i Jupiter; ledene divove Neptun i Uran i patuljaste planete, poput Plutona i Cerere.
Koliko god ova podela zvuči raznovrsno, astronomi su nedavno detaljno analizirali jednu novootkrivenu kategoriju planeta koje postoje u svemiru – super pufnaste svetove (eng. super-puff planets).
 
Od svih egzoplaneta koje smo do sada otkrili, samo ih je nekolicina, manje od 15 njih, prozračna. Astronomi su proučavali tri mlade prozračne planete koja orbitiraju oko zvezde koja je od nas udaljena oko 2.600 svetlosnih godina. Te planete su velike skoro kao naša najveća planeta Jupiter, ali imaju manje od jedan odsto njegove mase.
 
To znači da imaju neverovatno malu gustinu, toliko su lagane da su ih astronomi uporedili sa šećernom vatom, piše "Science Alert".
 
Tri spomenute pufnaste planete kruže oko zvezde Kepler 51. Otkrivene su 2012. godine, ali je tek 2014. godine uočena njihova neobično mala gustina. A sada su naučnici, pomoću svemirskog teleskopa Habla, otkrili šta se dešava u atmosferi ovakvih neobičnih planeta.
 
Astronomi su neko vreme analizirali podatke o sastavu atmosfera planeta Kepler 51 b i Kepler 51 d, a kada su dobili konačne rezultate, shvatili su da njihovu atmosferu krije neprozirni sloj koji se nalazi na visokoj nadmorskoj visini tih planeta.
 
"Nismo odmah shvatali šta se tu dešava. Očekivali smo da ćemo pronaći vodu, ali na kraju nismo mogli da uočimo trag ni jednog molekula", rekla je naučnica Džesika Libi-Roberts sa Univerziteta Kolorado Bolder (UC Boulder).
 
Odgovor su potražili u simulacijama koje su prikazivale kakvi su atmosferski uslovi mogući na pufnastim planetama vrlo male gustine koje prekriva neproziran sloj. Rezultati su ukazivali na atmosferu vodonika i helijuma, s visokim nadmorskim slojem metana.
 
Naučnici su već videli nešto poput tog metanskog sloja na Saturnovom mesecu Titanu. Zbog gustog sloja metana koji okružuje taj mesec, nismo znali kako tačno izgleda njegova površina sve dok do njega nije 2004. godine stigla svemirska letelica Kasini.
 
"Ako bombardujete metan ultraljubičastim zracima, nastaće maglovit sloj", rekla je Libi-Roberts. "Ukratko, dobićete Titan", dodala je.
 
Naučnici su takođe otkrili da ovaj tip planeta vrlo brzo gubi svoju atmosferu i to je verovatno razlog zašto su prozračne planete tako retke.
 
Budući da su planete oko zvezde Kepler 51 u ranoj fazi razvoja, možda je ovo njihovo stanje koje podseća na šećernu vatu samo privremeno i kasnije će postati mini Neptuni, najčešći tip planeta u galaksiji, kojeg zapravo nema u našem Sunčevom sistemu.
 
Istraživanje pod nazivom "The Featureless Transmission Spectra of Two Super-Puff Planets" biće objavljeno u časopisu "Astronomical Journal".

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija