
Život pape Franje: "Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih"
Papa Franja preminuo je u 89. godini. Njegov život obeležilo je putovanje od Buenos Ajresa do Vatikana.
Uprkos njegovom rezervisanom karakteru — njegova zvanična biografija sastoji se od samo nekoliko redova, barem do njegovog imenovanja za nadbiskupa Buenos Ajresa — postao je referentna tačka zbog snažnih stavova koje je zauzeo tokom dramatične finansijske krize koja je zahvatila zemlju 2001. godine.
Rođen je u Buenos Ajresu 17. decembra 1936. godine, kao sin italijanskih imigranata.
Njegov otac Mario bio je računovođa zaposlen na železnici, a majka Regina Sivori bila je posvećena supruga koja je brinula o njihovih petoro dece. Diplomirao je kao hemijski tehničar, a zatim je izabrao put sveštenstva.
Studije humanističkih nauka završio je u Čileu, a u Argentinu se vratio 1963. godine i diplomirao filozofiju. Od 1964. do 1965. predavao je književnost i psihologiju na Koledžu Bezgrešnog Začeća u Santa Feu, a 1966. godine iste predmete predavao je u Buenos Ajresu. Od 1967. do 1970. studirao je i diplomirao teologiju.
Trinaestog decembra 1969. godine za sveštenika ga je zaredio nadbiskup Ramon Hose Kasteljano. Obuku je nastavio između 1970. i 1971. godine na Univerzitetu Alkala de Enares u Španiji, a 22. aprila 1973. godine položio je svoje doživotne zavete kod jezuita. Po povratku u Argentinu, bio je magistar novaka u Vilja Barilariju u San Migelu; profesor na Teološkom fakultetu u San Migelu; konsultant Provincije Družbe Isusove i rektor Kolehio Maksimo Teološko-filozofskog fakulteta.
Do 1979. godine bio je provincijal jezuita u Argentini, a zatim se vratio radu u univerzitetskom sektoru i od 1980. do 1986. godine ponovo je bio rektor Kolehio de San Hose, kao i paroh, ponovo u San Migelu. U martu 1986. godine otišao je u Nemačku da završi doktorsku tezu; njegovi pretpostavljeni su ga zatim poslali u Kolehio del Salvador u Buenos Ajresu, a potom u jezuitsku crkvu u gradu Kordobi kao duhovnika i ispovednika.
Kardinal Antonio Kvaracino ga je želeo za bliskog saradnika, te ga je papa Jovan Pavle II 1992. godine imenovao pomoćnim biskupom Buenos Ajresa. Za svoje biskupsko geslo izabrao je miserando atque eligendo (milošću i izborom), a na svoj grb je stavio simbol Družbe Isusove, IHS.
Nakom smrti kardinala Kvaracina, 1998. godine postao je nadbiskup, primas Argentine. Tri godine kasnije, na konzistoriju 21. februara 2001. godine, Jovan Pavle II ga je imenovao kardinalom. Zamolio je vernike da ne dolaze u Rim da proslave njegovo imenovanje za kardinala, već da ono što bi potrošili na putovanje doniraju siromašnima.
U oktobru 2001. godine imenovan je generalnim relatorom na 10. redovnoj generalnoj skupštini Biskupske sinode o biskupskoj službi. Ovaj zadatak mu je poveren u poslednjem trenutku kao zamena za kardinala Edvarda Majkla Egana, nadbiskupa Njujorka, koji je bio primoran da ostane u svojoj domovini zbog terorističkih napada 11. septembra. Na Sinodi je posebno naglasio "proročku misiju biskupa", njegovo biće "proroka pravde", njegovu dužnost da "neprestano propoveda" socijalni nauk Crkve i da "izrazi autentičan sud u pitanjima vere i morala".
U međuvremenu, kardinal Bergoljo je postajao sve popularniji u Latinskoj Americi. Uprkos tome, nikada nije napustio svoj trezven pristup niti strog način života, koji su neki definisali kao gotovo "asketski". U tom duhu siromaštva, odbio je da bude imenovan za predsednika Argentinske biskupske konferencije 2002. godine, ali je tri godine kasnije izabran, a zatim 2008. godine ponovo potvrđen na još jedan trogodišnji mandat. U međuvremenu, u aprilu 2005. godine učestvovao je na konklavi na kojoj je izabran papa Benedikt XVI.
Kao nadbiskup Buenos Ajresa — dijeceze sa više od tri miliona stanovnika — osmislio je misionarski projekat zasnovan na zajedništvu i evangelizaciji. Imao je četiri glavna cilja: otvorene i bratske zajednice, informisane laike koji igraju vodeću ulogu, napore evangelizacije usmerene na svakog stanovnika grada i pomoć siromašnima i bolesnima. Cilj mu je bio reevangelizacija Buenos Ajresa, "uzimajući u obzir one koji tamo žive, njegovu strukturu i istoriju". Tražio je od sveštenika i laika da rade zajedno.
U septembru 2009. godine pokrenuo je kampanju solidarnosti povodom dvestogodišnjice nezavisnosti zemlje. Do 2016. godine trebalo je da se osnuje dvesta dobrotvornih agencija. Na kontinentalnom nivou, mnogo je očekivao od uticaja poruke Konferencije u Aparecidi 2007. godine, do te mere da ju je opisao kao "Evangelii Nuntiandi Latinske Amerike".
"Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih", rekao je više puta, objašnjavajući svoju odluku da živi u stanu i sam sebi kuva večeru. Uvek je savetovao svoje sveštenike da pokazuju milosrđe i apostolsku hrabrost i da drže svoja vrata otvorena za sve. Najgore što se može dogoditi Crkvi, rekao je u nekoliko navrata, "jeste ono što je de Lubak nazvao duhovnom svetskošću", što znači "biti usredsređen na sebe". A kada govori o socijalnoj pravdi, pre svega poziva ljude da uzmu Katehizam, da ponovo otkriju Deset Božjih zapovesti i Blaženstva. Njegov projekat je jednostavan: ako sledite Hrista, shvatate da je "gaženje ljudskog dostojanstva ozbiljan greh".
Papa Franja je preduzeo niz značajnih koraka ka modernizaciji Katoličke crkve. Njegova enciklika "Laudato si'" (Hvaljen budi) iz 2015. godine predstavlja snažan poziv na zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promena, pozivajući na "ekološko obraćenje". Takođe, aktivno se bavi pitanjima migracija, siromaštva i socijalne nejednakosti, pozivajući na solidarnost i pravdu. Njegovi diplomatski napori su bili ključni u obnovi odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube.
Međutim, njegov pontifikat nije prošao bez izazova. Suočio se sa kritikama zbog načina na koji se Crkva nosi sa slučajevima seksualnog zlostavljanja, kao i sa unutrašnjim podelama unutar Vatikana. Njegovi napori za reformu vatikanske birokratije nailazili su na otpor. Uprkos tome, papa Franja nastavlja da inspiriše milione ljudi širom sveta svojom skromnošću, duhovnošću i posvećenošću socijalnoj pravdi. Njegovi govori i akcije često odražavaju duboko razumevanje savremenih globalnih izazova, pozivajući na dijalog i saradnju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Iz Maroka 54 dece doplivalo do španske Seute
26.07.2025.•
0
Grupa migranata, najmanje 54 dece i oko 30 odraslih pokušala je plivajući da pređe iz Maroka do Seute, španske teritorije na severu Afrike, po uzburkanom moru i magli, izvestila je španska televizija RTVE.
Dve devojke iz Lazarevca poginule u udesu u BiH
26.07.2025.•
0
Dve devojke, državljanke Srbije, poginule su jutros u saobraćajnoj nesreći na putu Bileća-Trebinje.
Protest građana zbog najava kopanja litijuma na Majevici
26.07.2025.•
2
Nekoliko stotina građana okupilo se sinoć na centralnom trgu u Loparama, na severoistoku Republike Srpske (RS), na protestnom skupu povodom najava da će se na području te opštine i Majevice kopati litijum.
Civilna odbrana Gaze: 28 mrtvih u današnjim operacijama izraelske vojske
25.07.2025.•
0
Civilna odbrana u Gazi prijavila je još 28 smrtnih slučajeva u novim izraelskim vojnim operacijama na ovoj razorenoj palestinskoj teritoriji.
Greta Tundberg u Severnoj Makedoniji, sutra na blokadi izgradnje male hidroektrane na Došnici
25.07.2025.•
4
Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Severnoj Makedoniji i najavila da će se sutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na reci Došnica, na planini Kožuv.
Evropski regulator odobrio primenu injekcionog leka za virus HIV-a
25.07.2025.•
0
Evropska agencija za lekove preporučila je da se odobri primena leka za prevenciju HIV-a, koji se ubrizgava injekcijom dva puta godišnje i za koji naučnici tvrde da bi mogao da pomogne u sprečavanju širenja ovog virusa.
Brod sa migrantima potonuo kod obala Libije, udavilo se 15 Egipćana
25.07.2025.•
0
Brod pun migranata potonuo je danas blizu obala Libije i njih 15 je poginulo - svi državljani Egipta, saopštili su libijski zvaničnici.
Gradonačelnik Budimpešte biće saslušan u policiji zbog održavanja Parade ponosa
25.07.2025.•
3
Gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj objavio je da je postao osumnjičeni za organizaciju junske Parade ponosa u Budimpešti i da bi naredne nedelje trebalo da bude saslušanu u policiji.
Makron: Francuska će u septembru priznati Palestinu
24.07.2025.•
6
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
Američki univerziteti pod pritiskom Bele kuće: Kolumbija popustila, Harvard na sudu
24.07.2025.•
3
Američki univerziteti ponovo su se našli u središtu političke oluje, jer je administracija Donalda Trampa uvela niz mera koje direktno pogađaju neke od najprestižnijih obrazovnih institucija, među njima i Harvard.
Preminuo legendarni rvač Hulk Hogan
24.07.2025.•
4
Legendarni rvač i ikona pop kulture Hulk Hogan umro je danas u 71. godini od srčanog udara, saopštila je policija na Floridi.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH kupuje od Dodikovog kuma zgradu za 49 miliona evra
24.07.2025.•
3
Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine odlučila je da kupi dve zgrade u Banjaluci od firme "Grand Trade", u vlasništvu Mileta Radišića, kuma predsednika RS Milorada Dodika.
Sukob na granici Kambodže i Tajlanda, povređene tri osobe
24.07.2025.•
0
Tri osobe su povređene danas u sukobima vojski Tajlanda i Kambodže na granici dve zemlje.
VIDEO Srušio se ruski avion: Poginulo svih 49 putnika, među njima petoro dece
24.07.2025.•
3
Svi putnici aviona An-24 su poginuli, objavio je TASS, pozivajući se na preliminarne podatke Službe za vanredne situacije.
Britanija uvela sankcije crnogorskim klanovima i krijumčarima ljudi
24.07.2025.•
1
Velika Britanija uvela je sankcije škaljarskom i kavačkom klanu, kao i većem broju članova tih crnogorskih kriminalnih grupa, saopšteno je iz Ambasade Velike Britanije u Podgorici.
Doživotni zatvor za ubicu četvoro studenata u SAD 2022. godine
23.07.2025.•
0
Amerikanac Stiven Kohberger, diplomac kriminologije koji je 2022. godine u univerzitetskom gradu u Ajdahu nožem ubio četvoro studenata, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora bez prava na pomilovanje.
U Indiji uhapšen lažni ambasador izmišljenih država: Policija zaplenila i "diplomatska" vozila
23.07.2025.•
1
Policija u Indiji uhapsila je muškarca osumnjičenog da je iz iznajmljene kuće u blizini glavnog grada Nju Delhija vodio lažnu ambasadu, a zaplenjena su i vozila sa lažnim diplomatskim tablicama.
SZO: Veliki deo stanovništva Pojasa Gaze umire od gladi
23.07.2025.•
7
Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je da "veliki deo stanovništva u Pojasu Gaze umire od gladi".
Italijanski senat usvojio predlog zakona o femicidu: Predviđen doživotni zatvor za to krivično delo
23.07.2025.•
4
Italijanski Senat jednoglasno je usvojio nacrt zakona kojim se u Krivični zakonik uvodi novo krivično delo femicid, za koje je predviđena kazna doživotnog zatvora.
Raspisana međunarodna poternica za Miletom Ujićem, optuženim za ratne zločine u BiH
23.07.2025.•
2
Apelaciono veće Suda Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za raspisivanje međunarodne poternice za Miletom Ujićem, optuženim za zločine tokom rata u BiH na području Rogatice.
Francuskoj ministarki kulture biće suđeno zbog korupcije
23.07.2025.•
3
Istražne sudije u Parizu naložile su suđenje francuskoj ministarki kulture Rašidi Dati i bivšem izvršnom direktoru Reno-Nisana Karlosu Gonu zbog korupcije i trgovine uticajem, saznaje agencija AFP iz pravosudnih izvora.
Komentari 6
Н
Bezveze
21.04.2025 • 14:24
Bezveze komentar. Isto tako je trebao Maradoni da odgovori: "Što ne predate pare za kokain (kvalitetni) i prostitutke siromašnima, kada tako brinete za nih?". Da ne kažem da i fudbal dođe kao neki anestetik za siromašne mase. Bogati idu da putuju i uživaju u komforu.
Maradoni nije smetalo što je deo "hleba i igara" za siromašne.
Svašta bih imao da kažem za sve religije i njihove vođe, ali mislim da ovo nije mesto, niti je vreme prikladno za to.
Čovek je zaista bio neki fin. Onaj prethodni mi se uopšte nije sviđao. Da ne kažem, ni jedan pre njega. Zaista veliki gubitak za sve.
Н
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar