
Život pape Franje: "Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih"
Papa Franja preminuo je u 89. godini. Njegov život obeležilo je putovanje od Buenos Ajresa do Vatikana.
Uprkos njegovom rezervisanom karakteru — njegova zvanična biografija sastoji se od samo nekoliko redova, barem do njegovog imenovanja za nadbiskupa Buenos Ajresa — postao je referentna tačka zbog snažnih stavova koje je zauzeo tokom dramatične finansijske krize koja je zahvatila zemlju 2001. godine.
Rođen je u Buenos Ajresu 17. decembra 1936. godine, kao sin italijanskih imigranata.
Njegov otac Mario bio je računovođa zaposlen na železnici, a majka Regina Sivori bila je posvećena supruga koja je brinula o njihovih petoro dece. Diplomirao je kao hemijski tehničar, a zatim je izabrao put sveštenstva.
Studije humanističkih nauka završio je u Čileu, a u Argentinu se vratio 1963. godine i diplomirao filozofiju. Od 1964. do 1965. predavao je književnost i psihologiju na Koledžu Bezgrešnog Začeća u Santa Feu, a 1966. godine iste predmete predavao je u Buenos Ajresu. Od 1967. do 1970. studirao je i diplomirao teologiju.
Trinaestog decembra 1969. godine za sveštenika ga je zaredio nadbiskup Ramon Hose Kasteljano. Obuku je nastavio između 1970. i 1971. godine na Univerzitetu Alkala de Enares u Španiji, a 22. aprila 1973. godine položio je svoje doživotne zavete kod jezuita. Po povratku u Argentinu, bio je magistar novaka u Vilja Barilariju u San Migelu; profesor na Teološkom fakultetu u San Migelu; konsultant Provincije Družbe Isusove i rektor Kolehio Maksimo Teološko-filozofskog fakulteta.
Do 1979. godine bio je provincijal jezuita u Argentini, a zatim se vratio radu u univerzitetskom sektoru i od 1980. do 1986. godine ponovo je bio rektor Kolehio de San Hose, kao i paroh, ponovo u San Migelu. U martu 1986. godine otišao je u Nemačku da završi doktorsku tezu; njegovi pretpostavljeni su ga zatim poslali u Kolehio del Salvador u Buenos Ajresu, a potom u jezuitsku crkvu u gradu Kordobi kao duhovnika i ispovednika.
Kardinal Antonio Kvaracino ga je želeo za bliskog saradnika, te ga je papa Jovan Pavle II 1992. godine imenovao pomoćnim biskupom Buenos Ajresa. Za svoje biskupsko geslo izabrao je miserando atque eligendo (milošću i izborom), a na svoj grb je stavio simbol Družbe Isusove, IHS.
Nakom smrti kardinala Kvaracina, 1998. godine postao je nadbiskup, primas Argentine. Tri godine kasnije, na konzistoriju 21. februara 2001. godine, Jovan Pavle II ga je imenovao kardinalom. Zamolio je vernike da ne dolaze u Rim da proslave njegovo imenovanje za kardinala, već da ono što bi potrošili na putovanje doniraju siromašnima.
U oktobru 2001. godine imenovan je generalnim relatorom na 10. redovnoj generalnoj skupštini Biskupske sinode o biskupskoj službi. Ovaj zadatak mu je poveren u poslednjem trenutku kao zamena za kardinala Edvarda Majkla Egana, nadbiskupa Njujorka, koji je bio primoran da ostane u svojoj domovini zbog terorističkih napada 11. septembra. Na Sinodi je posebno naglasio "proročku misiju biskupa", njegovo biće "proroka pravde", njegovu dužnost da "neprestano propoveda" socijalni nauk Crkve i da "izrazi autentičan sud u pitanjima vere i morala".
U međuvremenu, kardinal Bergoljo je postajao sve popularniji u Latinskoj Americi. Uprkos tome, nikada nije napustio svoj trezven pristup niti strog način života, koji su neki definisali kao gotovo "asketski". U tom duhu siromaštva, odbio je da bude imenovan za predsednika Argentinske biskupske konferencije 2002. godine, ali je tri godine kasnije izabran, a zatim 2008. godine ponovo potvrđen na još jedan trogodišnji mandat. U međuvremenu, u aprilu 2005. godine učestvovao je na konklavi na kojoj je izabran papa Benedikt XVI.
Kao nadbiskup Buenos Ajresa — dijeceze sa više od tri miliona stanovnika — osmislio je misionarski projekat zasnovan na zajedništvu i evangelizaciji. Imao je četiri glavna cilja: otvorene i bratske zajednice, informisane laike koji igraju vodeću ulogu, napore evangelizacije usmerene na svakog stanovnika grada i pomoć siromašnima i bolesnima. Cilj mu je bio reevangelizacija Buenos Ajresa, "uzimajući u obzir one koji tamo žive, njegovu strukturu i istoriju". Tražio je od sveštenika i laika da rade zajedno.
U septembru 2009. godine pokrenuo je kampanju solidarnosti povodom dvestogodišnjice nezavisnosti zemlje. Do 2016. godine trebalo je da se osnuje dvesta dobrotvornih agencija. Na kontinentalnom nivou, mnogo je očekivao od uticaja poruke Konferencije u Aparecidi 2007. godine, do te mere da ju je opisao kao "Evangelii Nuntiandi Latinske Amerike".
"Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih", rekao je više puta, objašnjavajući svoju odluku da živi u stanu i sam sebi kuva večeru. Uvek je savetovao svoje sveštenike da pokazuju milosrđe i apostolsku hrabrost i da drže svoja vrata otvorena za sve. Najgore što se može dogoditi Crkvi, rekao je u nekoliko navrata, "jeste ono što je de Lubak nazvao duhovnom svetskošću", što znači "biti usredsređen na sebe". A kada govori o socijalnoj pravdi, pre svega poziva ljude da uzmu Katehizam, da ponovo otkriju Deset Božjih zapovesti i Blaženstva. Njegov projekat je jednostavan: ako sledite Hrista, shvatate da je "gaženje ljudskog dostojanstva ozbiljan greh".
Papa Franja je preduzeo niz značajnih koraka ka modernizaciji Katoličke crkve. Njegova enciklika "Laudato si'" (Hvaljen budi) iz 2015. godine predstavlja snažan poziv na zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promena, pozivajući na "ekološko obraćenje". Takođe, aktivno se bavi pitanjima migracija, siromaštva i socijalne nejednakosti, pozivajući na solidarnost i pravdu. Njegovi diplomatski napori su bili ključni u obnovi odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube.
Međutim, njegov pontifikat nije prošao bez izazova. Suočio se sa kritikama zbog načina na koji se Crkva nosi sa slučajevima seksualnog zlostavljanja, kao i sa unutrašnjim podelama unutar Vatikana. Njegovi napori za reformu vatikanske birokratije nailazili su na otpor. Uprkos tome, papa Franja nastavlja da inspiriše milione ljudi širom sveta svojom skromnošću, duhovnošću i posvećenošću socijalnoj pravdi. Njegovi govori i akcije često odražavaju duboko razumevanje savremenih globalnih izazova, pozivajući na dijalog i saradnju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Dalaj Lama potvrdio: Nakon njegove smrti biće imenovan naslednik
02.07.2025.•
0
Duhovni vođa tibetanskih budista, Dalaj Lama, potvrdio je da će nakon njegove smrti biti imenovan njegov naslednik.
Francuska zbog vrućina zatvorila više od 2.200 škola
02.07.2025.•
0
Četiri departmana u Francuskoj i dalje su u stanju crvene pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, što znači da je na snazi "apsolutna budnost", saopštila je francuska meteorološka služba Meteo-Frans.
Holandija zabranila vatromet i petarde - primena počinje krajem 2026.
02.07.2025.•
1
Gornji dom holandskog parlamenta, Senat, izglasao je zabranu upotrebe vatrometa i petardi, koja bi trebalo da stupi na snagu na prelazu iz 2026. u 2027. godinu.
Iran zabranjuje Starlink Ilona Maska, ko ne poštuje - prete mu zatvor i bičevanje
02.07.2025.•
0
Iranski parlament izglasao je zabranu neovlašćene upotrebe telekomunikacione opreme, uključujući Starlink, satelitsku internet uslugu kojom upravlja kompanija SpaceX Ilona Maska.
Poljska privremeno vraća kontrole na granice sa Nemačkom i Litvanijom
01.07.2025.•
0
Poljska od 7. jula vraća privremeno kontrole na granice sa Nemačkom i Litvanijom, saopštio je danas poljski premijer Donald Tusk.
Gruzija: Jedan od vođa opozicije osuđen na osam meseci zatvora
01.07.2025.•
1
Funkcioner najveće opozicione političke partije u Gruziji Nika Gvaramija osuđen je danas na osam meseci zatvora uz zabranu obavljanja javne funkcije na dve godine.
Senat jedva usvojio Trampov najvažniji zakon
01.07.2025.•
0
Republikanci u Senatu američkog Kongresa na jedvite jade su danas, nakon krupnih izmena i razvlačenja procedure, uspeli da usvoje paket velikih poreskih olakšica i smanjenenja troškova.
Marta Kos: Zapadni Balkan mi je mnogo drag, postoji konsenzus za proširenje EU
01.07.2025.•
4
Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos izjavila je u Skoplju da Evropa ne može da bude ujedinjena bez Zapadnog Balkana.
Poginulo više od 70 Palestinaca: Izraelska vojska gađala kafić i put za hranu
01.07.2025.•
0
Izraelske snage su u ponedeljak ubile najmanje 74 osobe u Gazi u vazdušnim napadima.
Danska i zvanično preuzela predsedavanje Savetom EU
01.07.2025.•
0
Danska je danas zvanično preuzela šestomesečno rotirajuće predsedavanje Savetom Evropske unije, istakavši bezbednost i konkurentnost kao ključne prioritete, preneli su mediji.
Više od 30 mrtvih u požaru u fabrici farmaceutskih proizvoda u Indiji
01.07.2025.•
1
Broj žrtava nakon eksplozije i požara u fabrici farmaceutskih proizvoda u južnoj indijskoj državi Telangana porastao je na 36, dok je više desetina ljudi povređeno, saopštile su lokalne vlasti.
EU pokreće novu platformu za zapošljavanje radnika van Unije: Tinder za nezaposlene
30.06.2025.•
4
Baza talenata Evropske unije, platforma za zapošljavanje koja spaja poslodavce sa sedištem u EU i državljane zemalja koje nisu članice, ušla je u dalje pregovore sa evropskim zakonodavcima.
Potpuna zabrana kretanja šumama u Makedoniji zbog rizika od požara
30.06.2025.•
0
U Severnoj Makedoniji će od sutra do kraja avgusta građanima biti zabranjeno kretanje šumama.
Evropska komisija: Krediti za klimatske ciljeve i za siromašne zemlje
30.06.2025.•
0
Evropska komisija će dozvoliti zemljama članicama Evropske unije da od 2036. godine deo svojih klimatskih ciljeva ostvaruju i u siromašnijim zemljama, navodi briselski portal Politiko.
Pucnjava u Ajdahu: Napadač ubio dva vatrogasca
30.06.2025.•
0
Čovek naoružan puškom podmetnuo je sinoć požar i zatim pucao na vatrogasce u severnom planinskom delu američke savezne države Ajdaho.
Hapšenja u Istanbulu zbog Parade ponosa: "Grupe koje promovišu događaj deluju nezakonito"
29.06.2025.•
2
Turska policija uhapsila je u centru Istanbula najmanje 30 ljudi koji su pokušali da učestvuju u Paradi ponosa.
Iran zatražio od UN da prizna da su Izrael i SAD odgovorne za rat
29.06.2025.•
4
Iranske vlasti zatražile su danas od UN da prizna Izrael i SAD kao odgovorne za 12-dnevni rat protiv Irana, koji je završen 24. juna prekidom vatre.
VIDEO: Sveta stolica kuburi sa novcem: Papa pozvao vernike da doniraju
29.06.2025.•
5
Poglavar Rimokatoličke crkve Lav XIV proslavio je poseban praznik kojim ta crkva tradicionalno prikuplja donacije od vernika.
Ukrajina saopštila da je Rusija izvela do sada najveći vazdušni napad na njenu teritoriju
29.06.2025.•
3
Rusija je izvela noćas najveći vazdušni napad na ukrajinsku teritoriju tokom koje je lansirano 537 napada, uključujući 477 dronova i 60 raketa, izjavio je danas zvaničnik u Kijevu.
Izrael bombardovao zatvor Evin u Teheranu, poginula 71 osoba
29.06.2025.•
3
U izraelskom udaru na zatvor Evin u Teheranu, u jeku izraelskog rata protiv Irana, poginula je 71 osoba, saopštile su iranske sudske vlasti.
Merc: Učiniću sve da gasovod Severni tok 2 ne bude ponovo pušten u rad
29.06.2025.•
5
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi osigurao da Severni tok 2 ne bude ponovo pušten u rad, prenosi danas briselski portal Politiko.
Komentari 6
Н
Bezveze
21.04.2025 • 14:24
Bezveze komentar. Isto tako je trebao Maradoni da odgovori: "Što ne predate pare za kokain (kvalitetni) i prostitutke siromašnima, kada tako brinete za nih?". Da ne kažem da i fudbal dođe kao neki anestetik za siromašne mase. Bogati idu da putuju i uživaju u komforu.
Maradoni nije smetalo što je deo "hleba i igara" za siromašne.
Svašta bih imao da kažem za sve religije i njihove vođe, ali mislim da ovo nije mesto, niti je vreme prikladno za to.
Čovek je zaista bio neki fin. Onaj prethodni mi se uopšte nije sviđao. Da ne kažem, ni jedan pre njega. Zaista veliki gubitak za sve.
Н
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar