
Život pape Franje: "Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih"
Papa Franja preminuo je u 89. godini. Njegov život obeležilo je putovanje od Buenos Ajresa do Vatikana.
Uprkos njegovom rezervisanom karakteru — njegova zvanična biografija sastoji se od samo nekoliko redova, barem do njegovog imenovanja za nadbiskupa Buenos Ajresa — postao je referentna tačka zbog snažnih stavova koje je zauzeo tokom dramatične finansijske krize koja je zahvatila zemlju 2001. godine.
Rođen je u Buenos Ajresu 17. decembra 1936. godine, kao sin italijanskih imigranata.
Njegov otac Mario bio je računovođa zaposlen na železnici, a majka Regina Sivori bila je posvećena supruga koja je brinula o njihovih petoro dece. Diplomirao je kao hemijski tehničar, a zatim je izabrao put sveštenstva.
Studije humanističkih nauka završio je u Čileu, a u Argentinu se vratio 1963. godine i diplomirao filozofiju. Od 1964. do 1965. predavao je književnost i psihologiju na Koledžu Bezgrešnog Začeća u Santa Feu, a 1966. godine iste predmete predavao je u Buenos Ajresu. Od 1967. do 1970. studirao je i diplomirao teologiju.
Trinaestog decembra 1969. godine za sveštenika ga je zaredio nadbiskup Ramon Hose Kasteljano. Obuku je nastavio između 1970. i 1971. godine na Univerzitetu Alkala de Enares u Španiji, a 22. aprila 1973. godine položio je svoje doživotne zavete kod jezuita. Po povratku u Argentinu, bio je magistar novaka u Vilja Barilariju u San Migelu; profesor na Teološkom fakultetu u San Migelu; konsultant Provincije Družbe Isusove i rektor Kolehio Maksimo Teološko-filozofskog fakulteta.
Do 1979. godine bio je provincijal jezuita u Argentini, a zatim se vratio radu u univerzitetskom sektoru i od 1980. do 1986. godine ponovo je bio rektor Kolehio de San Hose, kao i paroh, ponovo u San Migelu. U martu 1986. godine otišao je u Nemačku da završi doktorsku tezu; njegovi pretpostavljeni su ga zatim poslali u Kolehio del Salvador u Buenos Ajresu, a potom u jezuitsku crkvu u gradu Kordobi kao duhovnika i ispovednika.
Kardinal Antonio Kvaracino ga je želeo za bliskog saradnika, te ga je papa Jovan Pavle II 1992. godine imenovao pomoćnim biskupom Buenos Ajresa. Za svoje biskupsko geslo izabrao je miserando atque eligendo (milošću i izborom), a na svoj grb je stavio simbol Družbe Isusove, IHS.
Nakom smrti kardinala Kvaracina, 1998. godine postao je nadbiskup, primas Argentine. Tri godine kasnije, na konzistoriju 21. februara 2001. godine, Jovan Pavle II ga je imenovao kardinalom. Zamolio je vernike da ne dolaze u Rim da proslave njegovo imenovanje za kardinala, već da ono što bi potrošili na putovanje doniraju siromašnima.
U oktobru 2001. godine imenovan je generalnim relatorom na 10. redovnoj generalnoj skupštini Biskupske sinode o biskupskoj službi. Ovaj zadatak mu je poveren u poslednjem trenutku kao zamena za kardinala Edvarda Majkla Egana, nadbiskupa Njujorka, koji je bio primoran da ostane u svojoj domovini zbog terorističkih napada 11. septembra. Na Sinodi je posebno naglasio "proročku misiju biskupa", njegovo biće "proroka pravde", njegovu dužnost da "neprestano propoveda" socijalni nauk Crkve i da "izrazi autentičan sud u pitanjima vere i morala".
U međuvremenu, kardinal Bergoljo je postajao sve popularniji u Latinskoj Americi. Uprkos tome, nikada nije napustio svoj trezven pristup niti strog način života, koji su neki definisali kao gotovo "asketski". U tom duhu siromaštva, odbio je da bude imenovan za predsednika Argentinske biskupske konferencije 2002. godine, ali je tri godine kasnije izabran, a zatim 2008. godine ponovo potvrđen na još jedan trogodišnji mandat. U međuvremenu, u aprilu 2005. godine učestvovao je na konklavi na kojoj je izabran papa Benedikt XVI.
Kao nadbiskup Buenos Ajresa — dijeceze sa više od tri miliona stanovnika — osmislio je misionarski projekat zasnovan na zajedništvu i evangelizaciji. Imao je četiri glavna cilja: otvorene i bratske zajednice, informisane laike koji igraju vodeću ulogu, napore evangelizacije usmerene na svakog stanovnika grada i pomoć siromašnima i bolesnima. Cilj mu je bio reevangelizacija Buenos Ajresa, "uzimajući u obzir one koji tamo žive, njegovu strukturu i istoriju". Tražio je od sveštenika i laika da rade zajedno.
U septembru 2009. godine pokrenuo je kampanju solidarnosti povodom dvestogodišnjice nezavisnosti zemlje. Do 2016. godine trebalo je da se osnuje dvesta dobrotvornih agencija. Na kontinentalnom nivou, mnogo je očekivao od uticaja poruke Konferencije u Aparecidi 2007. godine, do te mere da ju je opisao kao "Evangelii Nuntiandi Latinske Amerike".
"Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih", rekao je više puta, objašnjavajući svoju odluku da živi u stanu i sam sebi kuva večeru. Uvek je savetovao svoje sveštenike da pokazuju milosrđe i apostolsku hrabrost i da drže svoja vrata otvorena za sve. Najgore što se može dogoditi Crkvi, rekao je u nekoliko navrata, "jeste ono što je de Lubak nazvao duhovnom svetskošću", što znači "biti usredsređen na sebe". A kada govori o socijalnoj pravdi, pre svega poziva ljude da uzmu Katehizam, da ponovo otkriju Deset Božjih zapovesti i Blaženstva. Njegov projekat je jednostavan: ako sledite Hrista, shvatate da je "gaženje ljudskog dostojanstva ozbiljan greh".
Papa Franja je preduzeo niz značajnih koraka ka modernizaciji Katoličke crkve. Njegova enciklika "Laudato si'" (Hvaljen budi) iz 2015. godine predstavlja snažan poziv na zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promena, pozivajući na "ekološko obraćenje". Takođe, aktivno se bavi pitanjima migracija, siromaštva i socijalne nejednakosti, pozivajući na solidarnost i pravdu. Njegovi diplomatski napori su bili ključni u obnovi odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube.
Međutim, njegov pontifikat nije prošao bez izazova. Suočio se sa kritikama zbog načina na koji se Crkva nosi sa slučajevima seksualnog zlostavljanja, kao i sa unutrašnjim podelama unutar Vatikana. Njegovi napori za reformu vatikanske birokratije nailazili su na otpor. Uprkos tome, papa Franja nastavlja da inspiriše milione ljudi širom sveta svojom skromnošću, duhovnošću i posvećenošću socijalnoj pravdi. Njegovi govori i akcije često odražavaju duboko razumevanje savremenih globalnih izazova, pozivajući na dijalog i saradnju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Ukrajina sa SAD potpisala ugovor o mineralima, Zelenski ga nazvao "istorijskim"
01.05.2025.•
1
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski izjavio je da potpisivanje sporazuma o mineralima sa SAD predviđa saradnju pod fer uslovima, što ga, kako je naveo, "čini istorijskim".
SZO: Tela i um dece Gaze se razaraju, mi smo saučesnici
01.05.2025.•
1
Tela i um dece u Gazi se uništavaju zbog dvomesečne blokade humanitarne pomoći i obnovljenih izraelskih napada.
Prvomajski protesti u Turskoj: Uhapšeno više od 400 građana
01.05.2025.•
0
Više od 400 ljudi uhapšeno je danas u Istanbulu tokom demonstracija povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada, javilo je tamošnje udruženje advokata.
Preminula najstarija osoba na svetu: 116 godina i 326 dana
01.05.2025.•
0
Brazilka koja je proglašena za najstariju osobu na svetu, Ina Kanabaro Lukas, preminula je u 117. godini.
Potpisan sporazum: Amerika će imati pristup ukrajinskim prirodnim resursima
01.05.2025.•
5
Ministarstvo finansija SAD je noćas saopštilo da su Vašington i Kijev potpisali sporazum o uspostavljanju "investicionog fonda za rekonstrukciju" Ukrajine.
Tužilac: Istraga o požaru u Kočanima mora da se završi do 17. juna, obuhvatiće i državne organe
01.05.2025.•
0
Istraga požara u diskoteci u Kočanima mora biti završena u zakonski predviđenom roku od 90 dana, odnosno do 16, 17. juna, izjavio je državni tužilac Severne Makedonije Ljupčo Kocevski.
Švedski novinar osuđen u Turskoj zbog vređanja Erdogana, čeka ga još jedno suđenje
01.05.2025.•
2
Švedski novinar Joakim Medin, uhapšen krajem marta po dolasku u Tursku, osuđen je na 11 meseci zatvora uslovno zbog "vređanja" predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.
Tramp: Voleo bih da budem papa
30.04.2025.•
9
Predsednik SAD Donald Tramp zna koga želi za narednog papu o čemu će odlučiti predstojeća konklava u Vatikanu: želi sebe.
Od kako je Tramp počeo mandat: Meksiko primio skoro 39.000 deportovanih osoba iz SAD-a
30.04.2025.•
1
Meksiko je primio skoro 39.000 imigranata deportovanih iz SAD od početka mandata američkog predsednika Donalda Trampa, od kojih su 33.000 Meksikanci, izjavila je meksička predsednica Klaudija Šejnbaum
Pucnjava u Upsali, ubijene tri osobe
29.04.2025.•
2
Tri osobe poginule su danas u pucnjavi u Upsali u Švedskoj, objavila je švedska policija.
Zemljotres magnitude 6,2 na Novom Zelandu
29.04.2025.•
0
Zemljotres magnitude 6,2 pogodio je zapadnu obalu Novog Zelanda.
Koji svetski lideri idu 9. maja u Moskvu: Vučić, Dodik, Fico, Lukašenko...
29.04.2025.•
19
Na 80. godišnjicu pobede u Drugom svetskom ratu 9. maja u Moskvi, očekuje se prisustvo lidera iz 19 zemalja, dok su još dvojica lidera dobili pozivnice, ali još nisu potvrdili svoj dolazak.
Francuski zatvorenici će plaćati troškove svog robijanja
29.04.2025.•
6
Francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je novu meru - zatvorenici će sami snositi deo troškova svog boravka iza rešetaka.
Karnijeva Liberalna partija osvojila najviše poslaničkih mandata na izborima u Kanadi
29.04.2025.•
1
Liberalna partija premijera Marka Karnija osvojila je najviše poslaničkih mandata na parlamentarnim izborima u Kanadi.
Nakon masovnog nestanka struje u Španiji i Portugalu: Polako se stanje normalizuje
29.04.2025.•
1
Španski operator Red Elektrika saopštio je danas da je do pet časova po lokalnom vremenu više od 92 odsto potrošača snabdeveno električnom energijom, kao i da su sve trafostanice pod naponom.
FOTO U violini tokom popravke otkrivena skrivena poruka: Instrument napravio robijaš u logoru Dahau
29.04.2025.•
2
Nakon što su trgovci umetninama u Mađarskoj poslali na popravku violinu koju su godinama čuvali, otkriveno je da je taj instrument napravio jevrejski zatvorenik unutar logora Dahau.
Američki avion od 70 miliona dolara se otkotrljao sa palube nosača i pao u more
29.04.2025.•
2
Borbeni avion F/A-18 otkotrljao se sa palube nosača aviona "USS Harry S. Truman" i potonuo na dno Crvenog mora, saopštila je američka mornarica.
Ponovo ispitana 101-godišnja splitska partizanka o ubistvu sveštenika u Širokom Brijegu 1945. godine
28.04.2025.•
2
Istražni sudija u Splitu saslušao je 101-godišnju partizanku Vjeru Andrijić u okviru istrage o ubistvu 12 sveštenika fratara u Širokom Brijegu u BiH na kraju Drugog svetskog rata.
Tragovi hemijskog oružja i nakon 50 godina od Vijetnamskog rata: Milioni ljudi osećaju "Oranž"
28.04.2025.•
1
Vijetnamski rat završen je 30. aprila 1975, kada je južnovijetnamski glavni grad Sajgon pao u ruke komunista, ali milioni ljudi se i dalje suočavaju sa posledicama hemijskog ratovanja agensom "Oranž".
Ministar odbrane BiH zatražio smenu ambasadora u Srbiji Aleksandra Vranješa
28.04.2025.•
3
Bosanski ministar odbrane Zukan Helez pozvao je Predsedništvo BiH da hitno pokrene proceduru za smenu ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, zbog "skandaloznih izjava i uvreda na račun države".
Mađarska optužena za ilegalne subvencije provladinim medijima
28.04.2025.•
0
Vlada premijera Mađarske Viktora Orbana optužena je da je provladinim medijima nezakonito dodelila vše od milijardu evra subvencija.
Komentari 6
Н
Bezveze
21.04.2025 • 14:24
Bezveze komentar. Isto tako je trebao Maradoni da odgovori: "Što ne predate pare za kokain (kvalitetni) i prostitutke siromašnima, kada tako brinete za nih?". Da ne kažem da i fudbal dođe kao neki anestetik za siromašne mase. Bogati idu da putuju i uživaju u komforu.
Maradoni nije smetalo što je deo "hleba i igara" za siromašne.
Svašta bih imao da kažem za sve religije i njihove vođe, ali mislim da ovo nije mesto, niti je vreme prikladno za to.
Čovek je zaista bio neki fin. Onaj prethodni mi se uopšte nije sviđao. Da ne kažem, ni jedan pre njega. Zaista veliki gubitak za sve.
Н
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar