Pad pošumljavanja, a rast seče drveća u Srbiji

U Srbiji je u 2018. godini pošumljeno 1.547 hektara zemljišta, što je pad od 22 odsto u odnosu na 2017, kada su pošumljena 1.984 hektara, navodi se u izveštaju Rapubličkog zavoda za statistiku.
Pad pošumljavanja, a rast seče drveća u Srbiji
Foto: 021.rs
U 2018. pošumljeno je 493 hektara manje nego prethodne godine u samim šumama, dok je izvan šuma pošumljeno 56 hektara više nego 2017.
 
Ovo predstavlja godišnji pad pošumljavanja od 22 odsto. Istovremeno, seča drveća porasla je u 2018. za oko 50.000 kubnih metara, navodi se u izveštaju.
 
Prethodne godine posečena su 3,2 miliona kubnih metara drva, a najveći porast seče bio je na površini Beograda, gde je posečeno milion kubnih metara, odnosno 19 odsto više nego 2017. Seča je umanjena jedino u regionu Vojvodine, i to, samo za dva odsto, što je zanemarljivo kada se uzme u obzir to da je Vojvodina među najmanje pošumljenim regijama Evrope. 
 
Polovina ukupne zapremine posečenog drveta, oko 1,6 miliona kubnih metara, upotrebljeno je za ogrev, dok je ostatak bilo industrijsko i tehničko drvo i otpadak.
 
Od ukupne količine drveta u državnim šumama i van šuma posečeno je oko 2,3 miliona kubnih metara, a u privatnim šumama i van šuma oko 921.000, a srazmera je bila gotovo identična i 2017. godine.
 
U Vojvodini je van šuma posečeno nešto više od 19 odsto drveća van šuma od ukupne količine na teritoriji Srbije. Poređenja radi, teritorija Beograda i okoline u ukupnom broju učestvuje sa tri odsto.
 
Mada pad od 22 odsto u 2018. godini izgleda velik, 2017. godine je zabeležen ogroman skok pošumljavanja od 55 odsto u odnosu na 2016. godinu.
 
Srbija, međutim, ima horničan problem sa pošumljavanjem zemljišta. Proklamovani cilj je da 41 odsto teritorije bude pod šumom, a trenutno je pošumljeno samo 27 odsto, prema podacima koje je u decembru izneo ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.
 
Najveći problem je u Vojvodini, gde je samo 6,5 odsto teritorije pošumljeno, dok bi po evropskim standardima trebalo da pod šumom bude bar duplo toliko.
 
Međutim, JP "Vojvodinašume" ne raspolaže slobodnim površinama u sopstvenom sistemu, te da bi se sproveo ambiciozan plan pošumljavanja u njemu moraju učestvovati i lokalne samouprave.
 
Inače, kako je najavljeno u martu ove godine iz Budžetskog fonda za šume Vojvodine biće dodeljeno 153 miliona dinara kako bi se povećala šumovitost, izgradili i rekonstruisali šumski putevi i nabavila oprema za proizvodnju šumskog sadnog materijala u rasadnicima.
  • lala4ever

    30.05.2019 01:28
    Samo tučane peći vrede!
    Najveći problem sa grejanjem na drva u Srbiji je nedovoljna energetska efikasnost ogromne većine peći i šporeta koji se prodaju na domaćem tržištu (ispod 350 evra).

    Jedine dovoljno efikasne peći i šporeti na čvrsta goriva po zapadnim standardima (efikasnost 70-80%) su TUČANE (a.k.a. gusane, liveno gvožđe, cast-iron), ali su one oduvek bile najskuplje (između 350 i 800 evra, a one luksuzne i do 4000 evra).

    Moji roditelji u Banatu (penzioneri) preguraju zimu sa ne više od pet paleta (10 kubika) drva uz tri tučana grejna tela (dve norveške peći + hrvatski šporet), i to u neizolovanoj i nefasadiranoj spratnoj kući od cigle s kraja '80-ih sa starom slovenačkom drvenom stolarijom.
  • Mile

    29.05.2019 22:50
    Kad pogledam Koviljski rit šta rade,to je nenormalno i žalosno...
  • E, moj Dušane...

    29.05.2019 21:58
    @Dušan
    U Srbiji su čuli za to u Brazilu.

    Onda su odlučili da poseku 2 miliona stabala i da ništa ne pošumljavaju.

    Takođe su odlučili da izlove ili otruju što je moguće više životinjskih vrsta.

    Takođe su odlučili da nateraju seljake da seju GMO vrste, tako što će istrebiti i potrovati sve pčele u Srbiji.

    I tako je Srbija zaslužila sva izmenjena imena, a Srbi kao narod sve što trenutno kusaju, ćutke.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija