Mladi sa invaliditetom u domovima uskraćeni za bilo kakav razvoj: Neophodna deinstitucionalizacija
Život osoba sa invaliditetom u rezidencijalnim ustanovama je pun ograničenja i diskriminacije, a iza ovih zidova višestruko se krše ljudska prava.
Foto: Pixabay
Posebno ugrožena grupa jesu devojčice i žene koje žive u tim institucijama.
Zahvaljujući organizacijama poput MDRI - Inicijativi za prava osoba sa mentalnim invaliditetom, koja skoro 15 godina sprovodi monitoringe i uspeva da dođe do svedočenja korisnica, vidljivost ovog problema se povećava, što je prvi korak u borbi za njihova prava. Oni su ukazivali na to da sam boravak u ustanovama socijalne zaštite predstavlja sistemsko nasilje, gde su žene i devojčice neretko višestruko diskriminisane.
Inicijativa MDRI objavila je novi izveštaj o položaju osoba sa invaliditetom za vreme i posle pandemije, sa posebnim osvrtom na osobe koje žive u domovima. Sadržaj izveštaja obuhvata najvažnije oblasti društvenog života, te se bavi pitanjima ostvarivanja neotuđivih i osnovnih ljudskih prava.
Snežana Lazarević iz MDRI koja je učestvovala u istraživanju objašnjava koliko je nova okolnost poput kovida dodatno otežala već težak položaj ovih ljudi koji žive u domovima, sa posebnim osvrtom na mlade.
U Srbiji postoje različite ustanove za smeštaj. Jedno su ustanove za smeštaj dece i mladih bez roditeljskog staranja, kojih imamo deset i sa smetnjama u razvoju, kojih trenutno ima šest. Imamo 16 ustanova za smeštaj osoba sa invaliditetom, većinom su tamo smeštene osobe sa mentalnim invaliditetom ili intelektualnim poteškoćama.
Tokom trajanja pandemije, u ovim ustanovama su se primenjivale mere koje su bile znatno strože nego za druge građane.
"Mnogo duže su trajale, jer u domovima živi veliki broj ljudi u malom prostoru, te se virus mnogo brže širi i veća je opasonst da će se ljudi zaraziti. Međutim, nekako mi se čini da su mere bile isključivo usmerene na pokušaj očuvanja fizičkog zdravlja i zanemarivanje mentalnog. Nije se obraćala pažnja na njihov osećaj isključenosti i zatvorenosti. Oni inače žive poprilično siromašnim životom", navodi Lazarević.
Kao posebno problematično naša sagovornica vidi to što u domovima žive zajedno mladi, deca, odrasli i stariji ljudi.
"Postoji velika opasnost od nasilja i zlostavljanja kada zajedno žive dece od šest, sedam godina i stariji ljudi od 65 godina, to nikako nije dobro", ističe ona.
Snežana Lazarević objašnjava do kakvih još problema dolazi zato što korisnici pojedinih domova žive u izmešanim starosnim grupama.
"Zamislite da imate jednu obrazovnu ustanovu koja je istovremeno i vrtić, osnovna škola, srednja škola, fakultet i dom za stare. Dakle, ustanove za odrasle i mlade sa smetnjama u razvoju su kod nas takve da tamo osim mladih, žive i stariji. Ranije je bila praksa da kada dete postane punoletno, premešta se u neku drugu ustanovu za odrasle. Vremenom se od te prakse odustalo, a s obzirom na to da je izlazak iz doma veoma redak, kako neko odrasta, vremenom ostari i ceo život provede u istoj ustanovi. Tu imate onda i razne organizacione probleme jer su te ustanove inicijalno opremane kao ustanove za decu i mlade, pa je takav i nameštaj. Postoje ustanove gde odrasla osoba spava u dečijem krevecu. Nisu svi domovi takvi, ali tu postoji mnogo problema kada u jednoj ustanovi žive izmešano mladi i stari", kaže Lazarević.
Tokom pademije jedan od problema bio je i to što deca sa smetnjama u razvoju nisu mogla da pohađaju nastavu, već su se zaposleni "snalazili", zbog restriktivnih mera u domovima. Naša sagovornica kaže da su tokom pandemije mladi u domovima tretirani kao lica koja su lišena slobode.
Kako uopšte izgleda život mladih u domovima, od obrazovanja, socijalne brige, ravnopravnosti pred zakonom i koja je verovatnoća izlaska iz institucija, pitali smo Snežanu Lazarević.
"Postoje domovi u kojima se deca uopšte ne upisuju u škole, ne idu u vrtiće, njihov život bude vrlo jednoličan. Svodi se na hranjenje, presvlačenje, eventualni izlazak u dvorište i igranje u okviru dnevnog boravka i to veoma utiče na njihov razvoj. Ako nemaju kontakt sa ljudima van ustanove, nemaju priliku da nešto nauče i onda nažalost samo propadaju. Postoji očigledna razlika između ustanova za decu bez roditeljskog staranja i ustanova za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Te su ustanove manje, imaju manje korisnika, ali sva deca koja tu žive, bez obzira na to da li imaju smetnje u razvoju ili ne, idu u škole. Strašna je činjenica da vi zavisite od toga u kom domu završite i kakva je praksa te ustanove. Da li će to dete ostvariti pravo da se obrazuje i stekne veštine za dalji život ili će biti u potpunosti lišeno bilo kakvih aktivnosti", navodi naša sagovornica.
Još jedan problem je i to što se mladi sa smetnjama u razvoju koji žive u domovima gotovo ne zapošljavaju, objašnjava naša sagovornica.
Na koji način je moguće sprečiti da deca i mladi sa invaliditetom uopšte dođu do domova? Snežana Lazarević u tome vidi veliku ulogu države i smatra da je prevencija institucionalizacije veoma važna.
"Dobra stvar je to što je Srbija početkom ove godine donela strategiju deinstitucionalizacije, država se makar formalno opredelila da će krenuti u tom prvacu", dodaje ona.
Prvo i najvažnije je da moramo da se pozabavimo prevencijom deinstitucionalizacije, smatra Lazarević.
"Kada neko dete ili čovek živi u domu 10, 20 il i 30 godina, u uslovima bez obrazovanja, bez kontakata sa drugim ljudima, ne upoznaje život van ustanove, jako je teško takvu osobu izvesti van doma. Mnogo je važno da biološka porodica čim se sazna da dete ima smetnje u razvoju, dobije podršku koja je neophodna. Često se to dešava po rođenju, još uvek se kod nas bebe smeštaju u domove, iako je po Zakonu o socijalnoj zaštiti zabranjeno smeštanje dece mlađe od tri godine. Jedna od kriznih situacija je kada dete treba da krene u školu, uđe u pubertet ili roditelji ostare - tako da biološka porodica treba da ima intenzivnu podršku kako bi zadržala decu uz sebe. Ukoliko to nije moguće, jer dete nema roditelje, ili oni nemaju kapaciteta da se bave detetom, onda su tu opcije hraniteljskih porodica, da li su to srodničke hraniteljske porodice ili hranitelji, usvojitelji, najvažnije je da se dete razvija i živi u porodičnom okruženju", napominje ona.
Srbija nema visoku stopu institucionalizacije - u domovima živi oko 500 dece, te Lazarević smatra da država može uspešno da ih izmesti iz domova. Ona ističe da je mnogo lakše sprečiti da neko dospe u dom dok je još dete. Lazarević napominje da bi država morala da obezbedi svu vrstu podrške hraniteljskim porodicama koje bi usvojile decu sa smetnjama u razvoju.
MDRI u poslednjem izveštaju analizira postojeća zakonska rešenja, izveštaje državnih organa i ostalih relevantnih, kako domaćih, tako i inostranih organizacija. Ceo izveštaj možete pročitati na njihovom sajtu, na OVOM LINKU.
Šta je još naša sagovornica rekla na ovu temu, poslušajte u emisiji u nastavku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Lajčak: Sledeće nedelje nastavak razgovora Beograda i Prištine
18.04.2024.•
0
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je da je bio domaćin niza bilateralnih sastanaka sa glavnim pregovaračima Kosova i Srbije.
Sahranjen zastavnik Mijodrag Tošković koji je stradao tokom vežbe
18.04.2024.•
1
Zastavnik Vojske Srbije, Mijodrag Tošković, pripadnik 72. brigade za specijalne operacije, sahranjen je danas, uz vojne počasti, u Staroj Pazovi.
Automobili na graničnim prelazima bez zadržavanja, kamioni čekaju od sat do tri sata
18.04.2024.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) saopštio je da automobili na prelazima prolaze bez zadržavanja, dok kamioni čekaju od sat do tri sata.
Vučić primio akreditive novih ambasadora UAE i Malteških vitezova
18.04.2024.•
1
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je primio akreditivna pisma ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Ahmeda Almenhalija i Suverenog Vojnog Malteškog Reda Frančeska Marije Amorusa.
Naloženo veštačenje predmeta iz automobila kojim je udarena devojčica Danka Ilić
18.04.2024.•
3
Više javno tužilaštvo u Zaječaru izdalo je nalog da se veštače tragovi pronađeni u automobilu, kojim su kako se sumnja D.D. i S. J. udarili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić.
Preminuo novinar Milivoje Miša Pantović
18.04.2024.•
0
Novinar Milivoje Miša Pantović preminuo je iznenada u Crnoj Gori u 45. godini života.
Poražavajući rezultati testiranja đaka: Za probleme znamo 30 godina, ali ne i kako da ih promenimo
18.04.2024.•
10
Đaci iz Srbije pokazali su manju funkcionalnu pismenost od proseka vršnjaka na PISA testiranju 2022. godine koje je obuhvatilo 80 zemalja.
Petković: Bez dogovora sa Prištinom, naredna runda pregovora sledeće nedelje
18.04.2024.•
1
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da u Briselu nije bilo trilateralnog sastanka Srbije, Kosova i EU.
Saopšteno da će beogradski i drugi lokalni izbori biti istog dana: Ovo je reakcija opozicije
18.04.2024.•
28
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić saopštila je da će se i beogradski i drugi lokalni izbori održati 2. juna, a opozicija je različito reagovala na ovu odluku.
Istraživanje: U Srbiji opada podrška članstvu u EU
18.04.2024.•
13
Podrška članstvu u EU opada u Srbiji, a više od trećine građana smatra da bi zemlja u spoljnoj politici trebalo da bude uglavnom ili potpuno okrenuta Rusiji.
Možda uopšte ne bude bagremovog meda
18.04.2024.•
4
Naglo zahlađenje i veoma niske temperature nepovoljno su se odrazile na pčelarstvo, a od prve bagremove paše praktično neće biti nikakvog prinosa meda.
Kako se određuje cena đačkih ekskurzija i ko bira gde se putuje?
18.04.2024.•
6
Dečji izleti i ekskurzije se, kao i redovna nastava, planiraju na početku školske godine, a roditelji se pitaju da li su njihove cene opravdane.
Kamionom usmrtio stariju ženu u Zaječaru
18.04.2024.•
0
Policija u Zaječaru saopštila je da će podneti krivičnu prijavu protiv muškarca (44) iz tog grada, zbog sumnje da je kamionom udario 73-godišnju ženu.
Brnabić saopštila: Svi izbori 2. juna
18.04.2024.•
50
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je donela odluku da se prihvati zahtev stranaka opozicije da svi lokalni izbori budu održani zajedno sa beogradskim, 2. juna.
Uhvaćen pas koji je izujedao učenike kod Niša
18.04.2024.•
4
Radnici niške Zoo higijene JKP "Mediana" uspeli su da u toku prepodneva uhvate psa, koji je juče u dvorištu OŠ "Branko Radičević" ujeo devojčicu (10) i dečaka (12), učenike te škole.
Pajtić o rezoluciji o Srebrenici: Oni koji su i devedesetih bili na vlasti svaljuju krivicu na narod
18.04.2024.•
9
Niko ne optužuje Srbe da su genocidni narod, niti Srbiju da je genocidna država, izjavio je profesor prava Bojan Pajtić za nedeljnik Radar.
Vujić: Šanse ravne nuli da Srbija uskoro izgradi nuklearnu elektranu
18.04.2024.•
18
Direktorka Centra za nuklearna istraživanja Jasmina Vujić izjavila je danas za su šanse "ravne nuli" da Srbija u dogledno vreme izgradi "bilo veliku, bilo malu" nuklearnu elektranu.
Grbović: Opciju bojkota nismo sklonili sa stola, ali je to poslednje - iznuđeno rešenje
18.04.2024.•
3
Opciju bojkota izbora smatramo poslednjom, najgorom i iznuđenom, ukoliko ništa drugo ne može da donese rezultat, izjavio je za NIN predsednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović.
Nele i Oki poručuju "Struju štedi": Evo u čemu je ključ za osvajanje "fiće"
18.04.2024.•
0
Fondacija Mozzart i Ministarstvo rudarstva i energetike vas nagrađuju za štednju električne energije.
Kako je Draža Mihailović predstavljen u pojedinim školskim udžbenicima?
18.04.2024.•
23
Đaci u Srbiji uče iz udžbenika različitih izdavača, te se neretko dešava da lekcija koja je kod jednog izdavača među prvim temama, kod drugog bude na sredini knjige ili čak poslednja.
Evropski političari kada ih optuže za plagijate daju ostavku, srpski - još i napreduju
18.04.2024.•
13
Samo od početka ove godine dve norveške ministarke podnele su ostavke nakon optužbi da su plagirale svoje magistarske radove.
Komentari 3
T
Nema skole, nema doktora ima samo sljakanje za “staratelje”!
Peđa
Purela, Rumunija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar