
Mladi sa invaliditetom u domovima uskraćeni za bilo kakav razvoj: Neophodna deinstitucionalizacija
Život osoba sa invaliditetom u rezidencijalnim ustanovama je pun ograničenja i diskriminacije, a iza ovih zidova višestruko se krše ljudska prava.

Foto: Pixabay
Posebno ugrožena grupa jesu devojčice i žene koje žive u tim institucijama.
Zahvaljujući organizacijama poput MDRI - Inicijativi za prava osoba sa mentalnim invaliditetom, koja skoro 15 godina sprovodi monitoringe i uspeva da dođe do svedočenja korisnica, vidljivost ovog problema se povećava, što je prvi korak u borbi za njihova prava. Oni su ukazivali na to da sam boravak u ustanovama socijalne zaštite predstavlja sistemsko nasilje, gde su žene i devojčice neretko višestruko diskriminisane.
Inicijativa MDRI objavila je novi izveštaj o položaju osoba sa invaliditetom za vreme i posle pandemije, sa posebnim osvrtom na osobe koje žive u domovima. Sadržaj izveštaja obuhvata najvažnije oblasti društvenog života, te se bavi pitanjima ostvarivanja neotuđivih i osnovnih ljudskih prava.
Snežana Lazarević iz MDRI koja je učestvovala u istraživanju objašnjava koliko je nova okolnost poput kovida dodatno otežala već težak položaj ovih ljudi koji žive u domovima, sa posebnim osvrtom na mlade.
U Srbiji postoje različite ustanove za smeštaj. Jedno su ustanove za smeštaj dece i mladih bez roditeljskog staranja, kojih imamo deset i sa smetnjama u razvoju, kojih trenutno ima šest. Imamo 16 ustanova za smeštaj osoba sa invaliditetom, većinom su tamo smeštene osobe sa mentalnim invaliditetom ili intelektualnim poteškoćama.
Tokom trajanja pandemije, u ovim ustanovama su se primenjivale mere koje su bile znatno strože nego za druge građane.
"Mnogo duže su trajale, jer u domovima živi veliki broj ljudi u malom prostoru, te se virus mnogo brže širi i veća je opasonst da će se ljudi zaraziti. Međutim, nekako mi se čini da su mere bile isključivo usmerene na pokušaj očuvanja fizičkog zdravlja i zanemarivanje mentalnog. Nije se obraćala pažnja na njihov osećaj isključenosti i zatvorenosti. Oni inače žive poprilično siromašnim životom", navodi Lazarević.
Kao posebno problematično naša sagovornica vidi to što u domovima žive zajedno mladi, deca, odrasli i stariji ljudi.
"Postoji velika opasnost od nasilja i zlostavljanja kada zajedno žive dece od šest, sedam godina i stariji ljudi od 65 godina, to nikako nije dobro", ističe ona.
Snežana Lazarević objašnjava do kakvih još problema dolazi zato što korisnici pojedinih domova žive u izmešanim starosnim grupama.
"Zamislite da imate jednu obrazovnu ustanovu koja je istovremeno i vrtić, osnovna škola, srednja škola, fakultet i dom za stare. Dakle, ustanove za odrasle i mlade sa smetnjama u razvoju su kod nas takve da tamo osim mladih, žive i stariji. Ranije je bila praksa da kada dete postane punoletno, premešta se u neku drugu ustanovu za odrasle. Vremenom se od te prakse odustalo, a s obzirom na to da je izlazak iz doma veoma redak, kako neko odrasta, vremenom ostari i ceo život provede u istoj ustanovi. Tu imate onda i razne organizacione probleme jer su te ustanove inicijalno opremane kao ustanove za decu i mlade, pa je takav i nameštaj. Postoje ustanove gde odrasla osoba spava u dečijem krevecu. Nisu svi domovi takvi, ali tu postoji mnogo problema kada u jednoj ustanovi žive izmešano mladi i stari", kaže Lazarević.
Tokom pademije jedan od problema bio je i to što deca sa smetnjama u razvoju nisu mogla da pohađaju nastavu, već su se zaposleni "snalazili", zbog restriktivnih mera u domovima. Naša sagovornica kaže da su tokom pandemije mladi u domovima tretirani kao lica koja su lišena slobode.
Kako uopšte izgleda život mladih u domovima, od obrazovanja, socijalne brige, ravnopravnosti pred zakonom i koja je verovatnoća izlaska iz institucija, pitali smo Snežanu Lazarević.
"Postoje domovi u kojima se deca uopšte ne upisuju u škole, ne idu u vrtiće, njihov život bude vrlo jednoličan. Svodi se na hranjenje, presvlačenje, eventualni izlazak u dvorište i igranje u okviru dnevnog boravka i to veoma utiče na njihov razvoj. Ako nemaju kontakt sa ljudima van ustanove, nemaju priliku da nešto nauče i onda nažalost samo propadaju. Postoji očigledna razlika između ustanova za decu bez roditeljskog staranja i ustanova za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Te su ustanove manje, imaju manje korisnika, ali sva deca koja tu žive, bez obzira na to da li imaju smetnje u razvoju ili ne, idu u škole. Strašna je činjenica da vi zavisite od toga u kom domu završite i kakva je praksa te ustanove. Da li će to dete ostvariti pravo da se obrazuje i stekne veštine za dalji život ili će biti u potpunosti lišeno bilo kakvih aktivnosti", navodi naša sagovornica.
Još jedan problem je i to što se mladi sa smetnjama u razvoju koji žive u domovima gotovo ne zapošljavaju, objašnjava naša sagovornica.
Na koji način je moguće sprečiti da deca i mladi sa invaliditetom uopšte dođu do domova? Snežana Lazarević u tome vidi veliku ulogu države i smatra da je prevencija institucionalizacije veoma važna.
"Dobra stvar je to što je Srbija početkom ove godine donela strategiju deinstitucionalizacije, država se makar formalno opredelila da će krenuti u tom prvacu", dodaje ona.
Prvo i najvažnije je da moramo da se pozabavimo prevencijom deinstitucionalizacije, smatra Lazarević.
"Kada neko dete ili čovek živi u domu 10, 20 il i 30 godina, u uslovima bez obrazovanja, bez kontakata sa drugim ljudima, ne upoznaje život van ustanove, jako je teško takvu osobu izvesti van doma. Mnogo je važno da biološka porodica čim se sazna da dete ima smetnje u razvoju, dobije podršku koja je neophodna. Često se to dešava po rođenju, još uvek se kod nas bebe smeštaju u domove, iako je po Zakonu o socijalnoj zaštiti zabranjeno smeštanje dece mlađe od tri godine. Jedna od kriznih situacija je kada dete treba da krene u školu, uđe u pubertet ili roditelji ostare - tako da biološka porodica treba da ima intenzivnu podršku kako bi zadržala decu uz sebe. Ukoliko to nije moguće, jer dete nema roditelje, ili oni nemaju kapaciteta da se bave detetom, onda su tu opcije hraniteljskih porodica, da li su to srodničke hraniteljske porodice ili hranitelji, usvojitelji, najvažnije je da se dete razvija i živi u porodičnom okruženju", napominje ona.
Srbija nema visoku stopu institucionalizacije - u domovima živi oko 500 dece, te Lazarević smatra da država može uspešno da ih izmesti iz domova. Ona ističe da je mnogo lakše sprečiti da neko dospe u dom dok je još dete. Lazarević napominje da bi država morala da obezbedi svu vrstu podrške hraniteljskim porodicama koje bi usvojile decu sa smetnjama u razvoju.
MDRI u poslednjem izveštaju analizira postojeća zakonska rešenja, izveštaje državnih organa i ostalih relevantnih, kako domaćih, tako i inostranih organizacija. Ceo izveštaj možete pročitati na njihovom sajtu, na OVOM LINKU.
Šta je još naša sagovornica rekla na ovu temu, poslušajte u emisiji u nastavku.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Servisi APR na meti hakera
27.03.2023.•
0
Veb-servisi Agencije za privredne registre su tokom jučerašnjeg i današnjeg dana bili meta sajber napada, navela je ova institucija.
FOTO: Carina u Beogradu prodaje 16 automobila, dva skutera, kvad...
27.03.2023.•
0
Carinarnica Beograd 3. aprila organizuje aukciju trajno oduzetih vozila.
Pretukao ženu i osmogodišnju ćerku, pa pobegao od policije
27.03.2023.•
1
Beogradska policija traga za muškarcem U. P. zbog sumnje da je brutalno tukao suprugu i zlostavljao osmogodišnju ćerku.
Ministar Žigmanov: Odredbe o rodno osetljivom jeziku se moraju sprovesti
27.03.2023.•
0
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov izjavio je da je neophodno sprovesti zakon koji uvodi "rodno osetljivi jezik".
Za četiri dana kontrole iz saobraćaja isključeno više od 1.200 alkoholisanih i 60 drogiranih vozača
27.03.2023.•
0
Policija je tokom četvorodnevne pojačane kontrole na teritoriji čitave zemlje isključila iz saobraćaja 1.235 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i 60 vozača koji su bili drogirani.
U školi u Smederevu pronađena bomba, evakuisani đaci i osoblje
27.03.2023.•
1
U Osnovnoj školi "Branislav Nušić" u Smederevu pronađena je eksplozivna naprava, potvrđeno je RTS-u u Policijskoj upravi Smederevo.
Dačić ponovio uslov za uvođenje sankcija Rusiji i dodao: Ova vlast neće dovesti Srbiju u izolaciju
27.03.2023.•
11
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da juče nije rekao ništa novo kada je izjavio da je Srbija ostavila otvorenu mogućnost uvođenja sankcija Rusiji.
TAG uređaji od danas i na šalterima pošta
27.03.2023.•
22
TAG uređaj za elektronsko plaćanje putarine u Srbiji od danas, 27. marta će moći da se kupi na šalterima "Pošta Srbije".
Ristić: Univerzitet će reagovati na odluku o doktoratu Malog
27.03.2023.•
7
Prorektor Univerziteta u Beogradu Ratko Ristić rekao je da će taj univerzitet "sigurno reagovati" na to što je Upravni sud poništio odluku kojom je doktorat Siniše Malog proglašen plagijatom.
Ko je kriv što se urušio zid na tek rekonstruisanom putu: "Odavno se zna da tu ima klizišta"
27.03.2023.•
22
Scena urušavanja potpornog zida na putu od Prijepolja ka Crnoj Gori nije previše iznenadila meštane sela Gračanica jer, kako kažu, od davnina se zna da na tom putu ima klizišta.
Priča o vraćanju cenzusa na pet odsto: Probni balon ili realnost?
26.03.2023.•
13
Novi - stari cenzus, a možda i novi izbori?
Maloletnik nožem izbo dvojicu momaka, određen mu pritvor
26.03.2023.•
1
Maloletniku (16) iz okoline Knića određen je pritvor do 30 dana, zbog sumnje da je nožem teško povredio dvojicu sedamnaestogodišnjaka, saopšteno je večeras.
Korona u Srbiji: Novozaraženih 487, preminulo šest osoba
26.03.2023.•
0
U poslednja 24 sata preminulo je šest osoba od posledica korona virusa u Srbiji, objavljeno je na sajtu Ministarstva zdravlja covid19.rs.
FOTO: Četvoro planinara iz Srbije spaseno u Albaniji, jedan prebačen u bolnicu
26.03.2023.•
3
Četvoro planinara iz Srbije je spaseno nakon potrage na planinskoj stazi između Valbone i Teta, javljaju albanski mediji.
Tomica Milosavljević: Najbolji ministar kog smo imali ili čovek odgovoran za slom zdravstva?
26.03.2023.•
9
"Zdravstveni sistem jedna je od boljih oblasti koje Srbija ima, ali umesto za ponos uvek je služio kao poligon za političke obračune."
Vojska Srbije formira novu specijalnu jedinicu - "Orlove"
26.03.2023.•
19
Vojska Srbije uskoro će dobiti novu specijalnu elitnu jedinicu, ranga bataljona, koja će funkcionisati pod nazivom "Orlovi", piše danas portal Balkanska bezbednosna mreža.
Trojica vozača u Beogradu za volanom drogirani: Vozili na kanabisu i kokainu
26.03.2023.•
0
Policija u Beogradu isključila je iz saobraćaja trojicu vozača automobila koji su upravljali vozilima pod dejstvom droga.
Trojac uhapšen zbog pranja 18 miliona dinara, policija traga za njihovim saučesnikom
26.03.2023.•
1
B. M. (46) iz Ćićevca i N. F. (54) iz Ćuprije uhapšeni su zbog pranja novca, dok je A. D. (24), odgovorno lice firme "Hemik internacional" doo Beograd, uhapšen zbog pomaganja u pranju novca.
FOTO: Širom Kraljeva poruke Vučiću pred miting - "AoVde nisi dobrošao" i "Plaćaš da te vole"
26.03.2023.•
24
Na svim kraljevačkim mostovima i po celom gradu od jutros stoje poruke o najavljenoj poseti Aleksandra Vučića Kraljevu sledećeg petka, 31. marta.
Sloga: Podatak o prosečnoj plati je manipulacija koja ne prikazuje pravo stanje radnika
26.03.2023.•
4
Podatak o prosečnoj januarskoj neto plati u Srbiji od 82.769 dinara još je jedna manipuacija koja ne prikazuje pravo stanje i ekonomsku situaciju radnika, ocenili su Udruženi sindikati Srbije Sloga.
Vučić: Mislio sam da viču "Vučiću, pederu" jer navijam za Zvezdu, ali to je više kao neki folklor
26.03.2023.•
21
"Mislio sam da uvrede "Vučiću, pederu" imaju veze sa sportom, što ne krijem da navijam za Zvezdu, ali sam shvatio da to nije to i da je povezano sa kriminalom i optužnicama protiv određenih lica."
Komentari 3
T
Nema skole, nema doktora ima samo sljakanje za “staratelje”!
Peđa
Purela, Rumunija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar