Nestašica lekova širom Evrope - više razloga zašto se može preliti i na Srbiju

Nemačka, Italija, Austrija, ali i druge evropske zemlje već nekoliko meseci suočavaju se sa nestašicom lekova, posebno onih namenjenih deci.
Nestašica lekova širom Evrope - više razloga zašto se može preliti i na Srbiju
Foto: 021.rs
Najteža je situacija sa antibioticima i lekovima za ublažavanje bolova i snižavanje temperature. Srbija nije izolovano ostrvo, bilo je povremenih nestašica odreženih antibiotika za decu, ali je mogla da se nađe zamena. Apotekari kažu da ono što se dešava u Evropi može dodatno da eskalira i da se prelije i na Srbiju, jer većina lekova stiže iz uvoza, piše Euronews Srbija.
Problemi u lancu snabdevanja antibioticima u Evropi, pre svega amoksicilina, primorali su vlasti širom kontinenta da preduzmu vanredne mere kako bi obezbedile dovoljne količine lekova za sve pacijente. Najveći problem je u snabdevanju amoksicilinom, koji se koristi u lečenju niza bakterijskih oboljenja kod dece. 
Miodrag Milanović, član gripacije apoteka u Privrednoj komori Srbije, kaže da nestašica lekova u Evropi može da se prelije i na Srbiju, zapravo da se to već dešava. 
 
"Puno toga nema u apotekama. To se možda toliko ne primećuje jer ima paralela. Uvek imaju lekari zamene, paralele. Mi kada dobijamo lekove, dobijamo na kašičicu", priča Milanović.
 
Podseća da se cene lekova u Srbiji koriguju nekoliko puta godišnje i to tako što se kao referentne vrednosti uzimaju prosečne cene lekova u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, a nedavno je pridodata i Rumunija.
 
"U Srbiji se cene formiraju tako što se uzme 80 odsto od prosečne cene u tim zemljama. Cene sada rastu, dok su prethodnih godina padale", kaže Milanović za Euronews Srbija.
 
Napominje da je globalni problem što su najveći proizvođači sirovina za lekove Indija, Kina i Pakistan i što je Evropa dislocirala proizvodnju u te zemlje. 
 
"U koroni smo videli da je najveći proizvođač paracetamola u svetu Indija. U jeku epidemije nikom nisu isporučivali paracetamol. Sada se polako ta bazna industrija seli u Evropu, ali za to je potrebno vreme. Zapravo, važna je proizvodnja sirovina", naveo je Milanović.
 
Napominje da je problem svake zemlje, uključujući i Srbiju, ako domaći proizvođači lekova ne proizvode sirovine već isključivo zavise od uvoza. U kriznim situacijama, poput ovih izazvanih koronom i ratom u Ukrajini, to se odražava na snadbevanje tržišta lekovima.
 
Veledrogerije: Neophodno da država reaguje
 
Za stabiliciju tržišta neophodno je da države reaguju. Predstavnik grupacije veledrogerija u Privrednoj komori Srbije Momir Nikolić rekao je ranije za Euronews Srbija da su danas deficitarni jeftini lekovi, koji koštaju evro-dva.
 
Smatra da država što pre mora da reaguje i pregovara sa proizvođačima kako problem ne bi eskalirao. A razgovori su već inicirani.
 
"Sve je poskupelo - sirovine, energenti, radna snaga, što se automatski reflektuje i na cenu finalnog proizvoda. Međutim, svuda u svetu su ograničene maksimalne cene lekova. Paracetamol, određeni antibiotici spadaju u grupu jeftinih lekova i proizvođačima se ne isplati da ih proizvode. Poremećaj je nastao na svetskom nivou, a mi nismo izuzeti iz svega toga. Mi smo zemlja sa najnižim cenama lekova. Veliki proizvođači generičkih lekova traže povećanje cena, a države to nerado čine i upozoravaju da oni nemaju resurse u svojim fondovima. Mislim da je neophodan razgovor", rekao je Nikolić.
 
U Apoteci "Beograd" za Euronews Srbija kažu da situacija nije alarmantna i da su u prethodnih desetak dana dobili antibiotske sirupe za decu i da je normalizovano snadbevanje.
 
"Nestašica se u našim apotekama nije toliko osetila, jer smo mi u našim apotekama pripremali za svakog pacijenta sirup po receptu lekara. Mi smo u mogućnosti da ga proizvedemo. To se nije osetilo kao neka nestašica. Sada je normalizovano i snadbevanje paracetamolom. Međutim, i taj lek spada u grupu preparata koji može da se pripremi u apoteci. Što se tiče amoksicilina, trenutno smo se snadbeli i 'ospamoks' je stigao u naše apoteke. Za sada je stabilno snadbevanje u svim apotekama", kaže za Euronews Srbija upravnica apoteke "1. maj" Nataša Damjanović
Navodi da nije bilo nestašice antibiotika za odrasle i da su sve oblike antibiotika u kapsulama i tablema imali non stop. 
 
"Osetili smo samo blagu nestašicu sirupa za decu. To je bilo krajem decembra i početkom januara, ali mi smo to kompenzovali magistralnom izradom. Potražnja nije sada velika, imamo ih dovoljno na rafovima", navela je ona.
  • xqt

    06.02.2023 08:10
    Zlatno doba
    Imali smo mi fabrike lekova, u prošlosti. Sad imamo vrdalamu.
  • Mama

    06.02.2023 07:56
    @x
    Ti beži. Takvi kao ti nam ne trebaju u drušvu.
    Kad ne razumeš da je nestašica antibiotika za decu.
    Decu koja imaju bakterijsku upalu uha i mogu trajno da izgube sluh.
    Decu sa teperaturom preko 40 koja traje danima i upalom pluća od koje ne mogu da dišu.
    Očigledno je tvoj mozak u procesu starenja izgubio deo za empatiju.
  • Gnjezdo

    06.02.2023 00:46
    Još se nije desila ta nestašica koje kod nas nije bilo. Ekonomski tigar jbg

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.