
U Novom Sadu prošle godine 49 dečijih brakova: Od siromaštva do potpune besperspektivnosti
Od svih centara za socijalni rad u Srbiji koji su podneli izveštaje o deci žrtvama dečijih brakova, novosadski je prijavio najviše takvih slučajeva.

Foto: 021.rs (ilustracija)
Kako se navodi u izveštaju koji je objavio Republički zavod za socijalnu zaštitu u 2023. godini 47 centara za socijalni rad (27,6 odsto) imali su na svojoj evidenciji decu žrtve dečijeg braka. Najviše slučajeva prijavio je Centar u Novom Sadu.
CSR u Novom Sadu registrovao je 49 štićenika, žrtava dečjeg braka. Kod ostalih, sem u Staroj Pazovi i Leskovcu, taj broj je jednocifren.
U izveštaju se napominje da Centar za socijalni rad Novi Bečej nije dostavio podatke niti za jedno dete, što se ocenjuje kao zabrinjavajuće, imajući u vidu broj Roma koji živi na toj teritoriji i posebno što na tom području deluju organizacije civilnog društva koje tvrde suprotno.
Slična je situacija i u Beogradu, gde su samo tri odeljenja prijavila slučajeve.
Podaci Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu pokazuju da je ukupno prošle godine identifikovano 182 dece koji su bili žrtve dečjeg braka, a da je u više od 93 odsto slučajeva reč o devojčicama.
U izveštaju se ističe da znatno veći broj devojčica žrtava ukazuje jasno da se radi o rodno zasnovanom vidu nasilja.
Podaci o nacionalnoj pripadnosti ukazuju da dečiji brak postoji u mnogim zajednicama na teritoriji Srbije, ali da je najrasprostranjeniji među decom romske nacionalnosti.
Među identifikovanom decom dominira uzrast od 16 i 17 godina, ali nije zanemarljiv ni procenat od 25 odsto dece mlađe od 16 godina. Sva deca ovog uzrasta su devojčice.
"U ovoj grupaciji dece u posebnom fokusu treba da budu zdravstveni rizici koje nosi rano stupanje u intimne odnose, a pre svega trudnoće koje idu uz dečije brakove", navodi se u izveštaju.
Od ukupnog broja dece žrtava dečijeg braka, samo 13,2 odsto bilo je bez roditeljskog staranja, dok ostali imaju jednog ili oba roditelja.
"S obzirom na to da je u posmatranom petogodišnjem periodu, udeo dece pod roditeljskim staranjem kontinuirano visok, jasno je da su roditelji odgovorni za sklapanje dečijeg braka, odnosno da podstiču, podržavaju ili, u najmanju ruku, imaju pozitivan stav u odnosu na ovu pojavu", piše u izveštaju.
Zato se preporučuje savetodavni rad sa roditeljima, ali i primena mera porodično-pravne zaštite.
Obrazovni status dece žrtava je uglavnom završeno osnovnoškolsko obrazovanje, ali 15 identifikovanih žrtava nije pohađalo osnovnu školu, dok dva deteta nikad nisu bila uključena u obrazovni proces.
Posmatrano u petogodišnjem periodu, dobija se još nepovoljnija slika obrazovnog statusa romske dece, pa je prosečan udeo romske dece koja ne pohađaju osnovnu školu u ukupnom broju dece koja ne pohađaju osnovnu školu 82,5 odsto. Prosečan udeo romske dece koja nikada nisu išla u školu u ukupnom broju dece koja nikada nisu išla u škollu je 66,7 odsto.
"Neintegrisanost porodice u lokalnu zajednicu, život u izolovanim i neuslovnim naseljima, su veoma značajni faktori za pojavu i održavanje dečijeg braka, a posebno pogađaju romsku decu koja žive u ovakvim naseljima", naglašeno je u izveštaju.
Međutim, podaci za 2023 godinu ukazuju da samo 22 deteta koja su bila žrtve dečijih brakova potiču iz porodica koje su živele u podstandardnim naseljima.
Prikupljeni su i podaci o roditeljima dece identifikovanih žrtava, posebno o majkama. Najveći broj majki ima nezavršenu osnovnu školu, sa srednjoškolskim obrazovanjem je tek 14. Najviše očeva ima završenu osnovnu školu.
Većina roditelja dece žrtava je nezaposlena, i taj udeo iznosi između 44 i 49 odsto.
Takođe, 18 majki nema baš nikakva novčana primanja, ni materijalnu pomoć, što "ukazuje na podređen i ekonomski zavisan položaj žene koji je jedan od faktora očuvanja dečijeg braka kao ostatka patrijarhalnog modela organizacije porodice, nezavisno od nacionalne pripadnosti".
Veoma važan pokazatelj rizika od dečijeg braka predstavlja iskustvo roditelja, odnosno kada su roditelji, drugi članovi porodice ili bliski srodnici stupili u brak, a posebno majke. U 2023. godini za 107 dece neko od bliskih srodnika je imao iskustvo dečijeg braka, i to u većini slučajeva majke. Udeo romskih roditelja sa iskustvom dečijeg braka je visok i iznosi u proseku nešto više od 74 odsto.
"Poznavanje običaja i obrazaca vezanih za rano sklapanje partnerskih zajednica u širem okruženju u kojem porodica živi od velikog je značaja za blagovremenu intervenciju i delovanje na umanjenje rizika kroz preventivni rad, pojedinačan ili na nivou zajednice", objašnjava se u izveštaju koji je sačinio Republički zavod za socijalnu zaštitu.
Centri za socijalni rad najčešće su dečije brakove otkrivali preko policije, domova zdravlja, roditelja i sudova (prilikom zahteva za saglasnost za stupanje maloletnika u bračnu zajednicu).
"I dalje niti jedna prijava nije došla od službi i pojedinaca koji su na izvoru podataka, odnosno u situaciji su da mogu da blagovremeno uoče rizik, a to su zdravstvene medijatorke i pedagoški asistenti", piše u izveštaju.
Centri za socijalni rad su samo u osam slučajeva primenili nadzor nad vršenjem roditeljskog prava, a samo u dva pokrenuli krivične prijave protiv odgovornih lica za trgovinu ljudima. Njihova uloga se najčešće svodi na savetovanje i informisanje deteta i porodice na temu štetnosti dečijeg braka.
"Međutim, treba imati u vidu da centar veoma retko uoči rizik od dečijeg braka blagovremeno, te za primenu nadzora nad vršenjem roditeljskog prava bude kasno, odnosno dete se već nalazi van roditeljske porodice i celishodnije je primeniti neke druge mere", objašnjava se u izveštaju.
U 36 slučajeva, od kojih se u 24 slučaja radi o romskoj deci, centri su dali nalaz i mišljenje po zahtevu suda za formalno sklapanje braka, a oni su uglavnom bili u prilog sklapanja bračne zajednice, iako se radi o deci ispod 18 godina starosti. To ukazuje na, uglavnom, formalan pristup stručnjaka ovom pitanju.
"Iako je za očekivati da deca žrtve dečijeg braka lako postanu žrtve trgovine ljudima, Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima prijavljuje svega šest slučajeva identifikovanih tokom 2023. godine, i to šest devojčica, od kojih su pet uzrasta ispod 15 godina", ističe se u izveštaju.
U svih šest slučajeva je ostvarena saradnja sa nadležnim centrima za socijalni rad. Podrška za povratak u obrazovni proces pružena je u slučaju jednog detata, pomoć u ostvarivanju zdravstvene zaštite za dva deteta, obezbeđivanje psihoterapije za dva detata i podrška u sudskim postupcima za jedno dete. Smeštaj je obezbeđen za tri deteta.
Podaci i dalje kontinuirano ukazuju na to da je u romskoj populaciji najveći broj dečijih brakova i da su romska deca u znatno nepovoljnijoj situaciji koja proističe iz lošijeg materijalnog i obrazovnog statusa njihovih roditelja, kao i njihovog statusa zaposlenosti, iskustva dečijeg braka u porodici porekla, kao i prisustva rizičnih ponašanja u porodici i neposrednom okruženju.
Zavod postavlja pitanje i da li bi obaveznost pohađanja srednje škole doprinela smanjenju broja dečijih brakova. Preporučuje se i nacionalna strategija sa jasno definisanim aktivnostima, kao i aktivno učešće lokalnih samouprava u smislu socijalne zaštite. Ovo podrazumeva i izdvajanje sredstava. Paralelno sa ovim aktivnostima preporučuje se obuka svih stručnjaka iz relevantnih službi kao što su škole, centri za socijalni rad, policija, sudije, tužioci...
Prema Udruženju građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja Atina, dečiji brakovi predstavljaju problematičnu praksu u okviru koje dete prisilno stupa u bračnu zajednicu sa drugim detetom ili sa odraslom osobom.
"Ogromne su i teške posledice koje dečji brakovi ostavljaju na decu koja stupe u njega. Od hroničnog siromaštva i nepismenosti, preko ranog roditeljstva do potpune besperspektivnosti za ikakav lični razvoj, ova praksa potpuno opredmećuje decu i osuđuje ih da do kraja žive na mučan i besmislen način", navodi Atina.
To se, kako navode u ovoj organizaciji, dešava svuda gde maloletnički brakovi postoje, pa i u Srbiji.
"Da bi se zaštitila prava deteta i omogućilo valjano detinjstvo svoj deci, a posebno onoj iz ranjivih grupa, u Srbiji u prvom redu Romima, neophodno je da nadležne institucije uvek i bez odlaganja reaguju na pojavu dečjeg braka i nađu način da to dete zaštite. Nijedna tradicija ne može da se opravda ako je njom ugrožen život deteta, i zato je potrebno osmisliti dobre i održive programe za zajednice unutar kojih je ova praksa raširena, kako bi sama zajednica uvidela štetnost prakse i uključila se u njeno suzbijanje, a svako dete oslobodilo straha da je patnja njegova jedina izvesna budućnost", ističe Atina.
Za devojčice, navodi se u Atininom izveštaju, rano materinstvo kao posledica dečijeg braka može da dovede do zdravstvenih problema, pa i povećanog rizika od smrti.
Trenutno važeće zakonodavstvo u Srbiji zabranjuje ovakve brakove, ali praksa njihovog sklapanja i dalje postoji, uz posebne sudske odluke ili prepoznavanje vanbračnih zajednica sa decom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Advokat osumnjičenog za napad na Kobre u Novom Sadu: Nezakonito je praćen i sniman
18.09.2025.•
0
Zaposleni na Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici bio je nezakonito praćen i sniman, tvrdi njegov advokat. Zbog produžetka pritvora pokrenuta je i peticija kako bi se on branio sa slobode.
Novosađani, sutra počinju prijave za subvencije za bicikle: Do 12.000 dinara za nabavku dvotočkaša
18.09.2025.•
2
Do 1.500 Novosađana ove godine imaće priliku da dobije subvenciju u iznosu od 12.000 dinara za kupovinu novog bicikla u okviru akcije "Biciklom za zeleni Novi Sad".
Protest ispred novosadskog suda danas od 11.30h: "Pravda za Bogdana je pravda za sve nas"
18.09.2025.•
0
Studenti u blokadi organizuju danas, 18. septembra ispred zgrade suda protest uz zahtev da se student Fakulteta tehničkih nauka Bogdan Jovičić pusti na slobodu.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 14 beba, među njima i blizanci
18.09.2025.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 14 beba.
Danas u Novom Sadu sunčano i svežije
18.09.2025.•
0
Danas će u Novom Sadu biti nešto svežije i sunčano.
FOTO, VIDEO: Završen protest podrške studentu Bogdanu Jovičiću, blokada Varadinskog mosta kao "uvertira"
17.09.2025.•
9
Protest podrške pritvorenom studentu Fakulteta tehničkih nauka Bogdanu Jovičiću, koji je zbog štrajka glađu prebačen u zatvorsku bolnicu u Beogradu završen je blokadom Varadinskog mosta.
Zbog incidenta na protestu: Tri meseca kućnog pritvora za četvoricu poljoprivrednika
17.09.2025.•
4
Nakon saslušanja, mera kućnog pritvora u trajanju od 90 dana određena je četvorici poljoprivrednika uhapšenih posle protesta u ponedeljak, 15. septembra, u Novom Sadu.
Belić: Analiza studenata nedvosmisleno pokazala da je policija koristila zabranjeni CN gas
17.09.2025.•
15
Profesorka PMF-a Sanja Belić izjavila je da analiza studenata nedvosmisleno pokazuje da je policija u kampusu Univerziteta na protestu 5. septembra "trovala građane, profesore i studente zabranjenim CN gasom".
Novosađani, stiže nam četvrtak: Pripremite se
17.09.2025.•
0
Četvrtak je iza ugla, a Novosađanima donosi svašta lepo i zanimljivo.
Uprava: Student Bogdan Jovičić prebačen u zatvorsku bolnicu
17.09.2025.•
6
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je potvrdila da je student Bogdan Jovičić "kasno popodne" prebačen u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu.
Advokat Kovačević: Sudija potpisao uput za prebacivanje Bogdana u zatvorsku bolnicu u Beogradu
17.09.2025.•
1
Sudija za prethodni postupak potpisala je uput za prebacivanje studenta koji štrajkuje glađu Bogdana Jovičića iz pritvorske jedinice u Novom Sadu u zatvorsku bolnicu u Beogradu.
DS pisao Evropskom sudu za ljudska prava: Život studenta ugrožen, istina o njegovom stanju skrivena
17.09.2025.•
3
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević najavio je da će sutra u Briselu preneti evropskim zvaničnicima da student Bogdan Jovičić u Srbiji štrajkuje glađu i pod kojim uslovima je u pritvoru.
Zborovi i studenti pozivaju večeras na protest podrške studentu Bogdanu Jovičiću
17.09.2025.•
4
Zborovi građana Novog Sada i studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu pozvali su na protest podrške pritvorenom studentu FTN-a Bogdanu Jovičiću koji štrajkuje glađu, večeras u 20 časova u kampusu.
"Informatika" šalje opomene zbog dugovanja: Moguća otplata duga i na rate
17.09.2025.•
1
Javno komunalno preduzeće "Informatika" saopštilo je da je korisnicima svojih usluga poslalo opomene za neizmirene obaveze po osnovu komunalno-stambenih usluga.
Žalbe na račun direktorke policijske škole u Kamenici, ona kaže da sve radi po zakonu
17.09.2025.•
1
Grupa profesora Srednje škole unutrašnjih poslova "Jakov Nenadović" se u otvorenom pismu požalila na stanje u školi. Nasuprot tome, direktorka škole tvrdi da je sve radila po zakonu.
Lanci na nogama studenta tokom sahrane: Neprimereno okolnostima
17.09.2025.•
7
"Biti na sahrani sa lisicama na nogama je nešto što predstavlja ponižavajuće postupanje u odnosu na to lice", smatra advokat i nekadašnji zamenik zaštitnika građana Miloš Janković.
Održana komemoracija povodom smrti Slavka Obadova
17.09.2025.•
0
Komemoracija povodom smrti džudiste i olimpijska Slavka Obadova održana je u amfiteatru Spensa.
Akademski plenum: Vesić bez lisica i pritvora, student okovan na sahrani oca
17.09.2025.•
5
Fotografije studenta FTN-a koji je sa lancima na nogama doveden na sahranu oca šokirale su javnost, ali i još jednom pokazale pravo lice ove vlasti, poručuju iz Akademskog plenuma.
Student Bogdan Jovičić još nije prebačen u zatvorsku bolnicu u Beogradu, najavljen protest za sutra
17.09.2025.•
8
Student iz Novog Sada Bogdan Jovičić, koji u pritvoru štrajkuje glađu, još uvek nije prevezen u Specijalnu zatvorsku bolnicu Centralnog zatvora u Beogradu. Prvobitna informacija je bila da je prevezen.
"Pravda za Bogdana je pravda za sve nas": Protest u četvrtak ispred zgrade novosadskog suda
17.09.2025.•
3
Studenti u blokadi organizuju protest u četvrtak, 18. septembra, ispred zgrade suda zahtevajući puštanje na slobodu studenta FTN-a Bogdana Jovičića.
Apel dela zaposlenih FTN: Pustiti studenta Jovičića da se brani sa slobode
17.09.2025.•
2
Deo zaposlenih na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu poslao je apel u vezi sa studentom Bogdanom Ilićem koji štrajkuje glađu, a koji je potpisao preko 150 zaposlenih FTN-a.
Komentari 7
novosadjanka
kako je ispisuješ iz škole i udaješ. Zamisli devojčicu od 14 godina, koja radja svoje drugo dete? Ja sam takvo dete od 14 godina srela u porodilištu.
Brak nije samo seksanje i radjanje dece. Osoba u braku treba da vodi samostalan život odrasle osobe - da radi. zaradjuje, obavlja kućne poslove, snalazi se u životu.
Sve to sa 12-13 godina?
A telo i kosti tek rastu i razvijaju se. U Africi je najveća stopa smrtnosti porodilja kod majki tinejdžerki.
Bojana
Sasa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar