Nacistički glavni grad sveta bio je plod umova Adolfa Hitlera i Alberta Špera.
Projekat je započet 1937. godine. Napravljena je neviđeno velika maketa, a čitavi delovi Berlina su uklonjeni.
Hitler je viziju svoje nacističke distopije hteo da nazove "Welthauptstadt Germania" (metropola sveta Germanija) i trebalo je, u teoriji, da bude gotova do 1950. godine.
Šper je Hitlera već impresionirao svojim radom u Nirnbergu, gde je namerno reinterpretirao klasičnu arhitekturu u masivne i vrlo nacističke građevine osmišljene da uplaše i pojačaju utisak moći. Hitlerova i Šperova ideja bila je uzeti sve monumentalne zgrade, bulevare ili skulpture koje Evropa ima i napraviti kopiju, samo nekoliko puta veću. Većina tih lepota bila bi niz jednog sedam kilometara dugog bulevara koji bi najbolje ilustrovao veličinu i moć nacističke Nemačke.
Na jugu bi se nalazila trijumfalna kapija, poput pariske, samo šest puta veća. Na severu, bulevar bi se otvorio prema ledini za održavanje parada koja se pak pruža prema ogromnim "Hitlerovim dvorovima".
Njegove "dvorove" inspirisale su elegantne građevine rimskog Panteona i Bazilike sv. Petra, ali Hitleru je od elegancije bila važnija veličina. Neki kažu da je ozbiljno kompenzovao. Trebalo da je budu površine 99.000 kvadratnih metara i da budu nadsvođene s 200.000 tona materijala. Bio bi to centar nacističkog kulta, srce velegrada i najveća zatvorena zgrada na svetu koja bi mogla da primi 180.000 ljudi. Samo bi dah tih ljudi stvarao kišu jer bi se vlaga hvatala na plafone i kapala.
Samo je šačica zgrada izgrađena, a Hitlerova kancelarija uništena je u bombardovanju Berlina 1945. godine. Desetak kilometara od centra napravljen je stadion za berlinsku Olimpijadu koja je organizovana 1936. godine. To je bio najveći stadion u Evropi, sličan rimskom Koloseumu, samo 200 metara duža. Nakon uspeha igara Hitler je zaključio da mu treba masivnija arena, ali ona je sagrađena samo do pola.
Ostatak Germanije bio bi premrežen putevima, železnicom, tunelima i prostorima za stanovanje. Sam okolina ne bi bila humana prema stanovnicima jer bi po gradu morali da se kreću komplikovanim tunelima ispod zemlje da ne naruše lepotu i sklad spoljašnjosti.
Sa zemljom su sravnjeni čitavi Berlinski kvartovi, oduzeto je više od 60.000 stanova, i više od 100.000 Nemaca je ostalo bez krova nad glavom. Od Javreja je preoteto 25.000 stanova. Izbačeni su, poslati u getoe, pa u logore smrti, a Nemci bez domova su nagurani u njihove kuće. Jedno vreme Jevreji su bili radnici. Šper je navodno rekao da "su Jevrejčad naučila da prave cigle u egipatskom ropstvu".
Upravo je to i početak Holokausta. Gros-Rozen, Buhenvald, i Mauthauzen logori smrti sagrađeni su kraj kamenoloma, dok je Zahsenhauzen napravljen kraj ciglane. Šper je i potpisao ugovor sa SS-om da sve cigle treba da idu na izgradnju Germanije.
Desetine hiljada ljud umrlo je od neprekidnog rada na hladnoći. Radnu snagu od 130.000 ljudi nisu činili samo Jevreji nego i ratni zarobljenici, a uskoro su počeli da skupljaju i Rome, Sinte, homoseksualce i prosjake kako bi se pojačala proizvodnja.
Ipak, imao je Hitler svoje unutrašnje kritičare. Šperov saradnik Hans Stefan nacrtao je niz karikatura kroz koje je parodirao megalomaniju. Smatrao je i da su ovi planovi u kontrastu s istorijom i kulturom Nemačke i zbog toga uvredljivi, a Hitlerovo pomeranje spomenika i nadogradnje svetogrđem. To je pokazivao kroz svoje radove.
Gradnja je stala kako je rat napredovao. Šper je bio toliko uveren u nacističku pobedu da se veselio bombardovanju Berlina jer je mislio da će se tako sve sravniti sa zemljom i onda može da počne prava izgradnja. Na kraju je zapravo imao sreće. Dok je Hitler počinio samoubistvo i nije išao na sud, Šper je u Nirnbergu tvrdio kako nije imao pojma o Holokaustu i nije ubijen. Sledećih 20 godina proveo je u zatvoru Spandau.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Na najgledanijem TV programu u Kini, Prolećnoj gala večeri, roboti koje je razvila kompanija "Unitree Robotics" pojavili su se zajedno sa učenicima iz škole borilačkih veština Henan Tagou.
Žizel Peliko (73), Francuskinja koja je preživela mnogobrojna silovanja dok je bila bez svesti, objavila je memoare u kojima opisuje pretrpljenu traumu i razloge zbog kojih je odlučila da javno istupi.
Nakon prvog telefonskog razgovora u istoriji prošlo je 150 godina i nikada nije bilo lakše pozvati nekoga, ali za neke ljude podizanje slušalice i dalje je veoma teška stvar.
Prosečna starost građana Evropske unije bila je 1. januara ove godine 44,9 godina, i taj medijalni prosek je bio 2,1 godinu veći nego 2015. godine, kada je iznosio 42,8 godina.
Italija se suočava sa ozbiljnom demografskom krizom koja drastično ugrožava standard budućih generacija, a današnji mladi su osuđeni na starost u siromaštvu zbog sve manjeg broja radnika koji će uplaćivati doprinose.
Članovi posade kompanije Britiš ervejz navodno su doživeli "osećaj odvojenosti od tela" nakon što su nehotice pojeli gumene bombone sa kanabisom koje im je poklonio putnik.
Parisko tužilaštvo saopštilo je danas da je devet ljudi uhapšeno u okviru istrage o, kako se sumnja, prevari od 10 miliona evra oko ulaznca za Luvr koja je trajala deceniju.
Redovi tegli sa očuvanim primercima sa čuvene Darvinove ekspedicije na Galapagos stajali su, neotvoreni, u arhivama Prirodnjačkog muzeja u Londonu (NHM) 200 godina. Sada su laseri omogućili pogled unutra.
Evropska komisija je usvojila mere kojima se sprečava uništavanje neprodate odeće, modnih dodataka i obuće kako bi se podstaklo recikliranje i smanjila šteta po životnu sredinu.
Duhovni vođa budizma, 14. Dalaj Lama Tenzin Gjaco, nikada se nije sastao sa osuđenim američkim finansijerom i seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, saopštila je danas njegova kancelarija.
Komentari 5
AlexB
Mile zlojeb
Vlada
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar