Evo šta se dešava sa našim mozgom kada odemo u penziju
Izazov je ostati mentalno svež i zdrav tokom velike tranzicije koju donosi odlazak u penziju. Pažljivo planiranje i to pre odlaska je ključno, naglašavaju stručnjaci.
Za milione ljudi koji svake godine odlaze u penziju, prekid radnog odnosa može izgledati kao zasluženi odmor. Ali to takođe može izazvati velike promene mentalnog zdravlja, uključujući povećan rizik od kognitivnog pada i depresije, piše RTS.
Dok ste u radnom odnosu ustajete ujutru, družite se sa kolegama i nosite se sa mentalnim izazovima svog posla. Odjednom, posle 40 godina gubite tu rutinu. Zato telo i mozak treba da se prilagode kada više nisu potrebni. I tada se javljaju pogoršanja kao prirodan odgovor na neaktivnost.
Ali penzionisanje takođe može biti prilika za poboljšanje kognitivnog i mentalnog zdravlja, sa novootkrivenim vremenom za druženje i bavljenje hobijima. Čak i ako je počelo da dolazi do nekog pada, postoje jaki dokazi da se mozak može oporaviti od perioda neaktivnosti, čak i u starijoj dobi.
Pad kognitivnih sposobnosti i raspoloženja
Jedna analiza više od 8.000 penzionera u Evropi otkrila je da je verbalno pamćenje ljudi (sposobnost da se prisete niza reči nakon određenog vremena) generalno opadala brže nakon odlaska u penziju, u poređenju sa onim kada su još bili radno aktivni. Drugo istraživanje sprovedeno u Engleskoj pokazalo je nagli pad verbalnog pamćenja nakon penzionisanja, iako druge veštine, poput apstraktnog rasuđivanja, nisu bile pogođene.
Istraživanje je takođe otkrilo vezu između penzionisanja i pojave depresije. Iznenadni prelazak sa užurbanog radnog života na nedostatak angažovanja može da pogorša osećanje bezvrednosti, lošeg raspoloženja, tuge, kao i teške simptome depresije i gubitak pamćenja, upozoravaju naučnici.
Čini se da priroda posla - i način na koji doživljavamo svoj posao - utiče na rizik od pada. Na primer, istraživači smatraju da oni koji su radili na poslovima višeg ranga pokazuju strmiji pad od drugih, verovatno zato što su njihovi identiteti bili snažnije vezani za njihovu karijeru.
Studija u Evropi je takođe otkrila da su ljudi koji su prestali da rade ranije od standardne starosne granice za penzionisanje pokazali manji pad od onih koji su prestali da rade kasnije. To bi moglo biti zato što ljudi koji su ranije otišli u penziju možda nisu imali toliko mentalno zahtevne poslove, što je rezultiralo postepenijim opadanjem nakon što su se penzionisali.
Ljudi koji su primorani da odu u penziju zbog zdravstvenih problema ili nekih drugih razloga, ili koji se suočavaju sa finansijskim izazovima u penziji, mogu trpeti teže posledice.
Takođe, manja je verovatnoća da će žene doživeti nagli mentalni ili kognitivni pad, potencijalno zato što je veća verovatnoća da će one nastaviti da se druže i provode vreme sa porodicom nakon što odu u penziju.
Vrednost posedovanja plana
Odlazak u penziju može biti povod za rast umesto za pad, kažu stručnjaci. Ključ je da se unapred postavi neka osnova.
Ne čekajte penziju da biste planirali penziju
Plan ne može biti: "Toliko sam naporno radio toliko dugo da ću prvo dobro da se odmorim, a onda ću da smislim šta ću da radim", naglašava dr Ros Andel profesor na Državnom univerzitetu Arizone.
U idealnom slučaju, trebalo bi da uvedete nove mentalno i fizički angažovane rutine nekoliko godina pre nego što prestanete da radite, savetuje dr Alison Mur, šefica odeljenja za gerijatriju, gerontologiju i palijativno zbrinjavanje na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.
Čak i ako ih ne započnete odmah, trebalo bi da napravite plan unapred. Odlaganje tih odluka - na primer, da li ćete pola godine provesti putujući - sve dok ne odete u penziju otežava preduzimanje koraka.
Cilj je da se prebaci sa jedne vrste svakodnevnog života na drugu. Otvorenost za nova iskustva pre nego što nastupi ova velika životna promena može nekako da nas pripremi.
Pronađite novi osećaj svrhe
"Ljudi su možda osećali da je njihova svrha da doprinose radom, a kada im se to oduzme, moraju da izmisle nešto drugo da zauzme to mesto", napominje Džon Berd, profesor produktivnog starenja u Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija. Studije ukazuju da ljudi sa osećajem svrhe uglavnom diživljavaju manji pad kognitivnih sposobnosti povezan sa godinama.
Volonterski rad posebno može pomoći. Istraživanja su otkrila da ljudi koji redovno volontiraju u penziji pokazuju sporije stope biološkog starenja i da mogu da spreče kognitivni pad tako što će ostati aktivni i angažovani (bez stresa koji nosi posao sa punim radnim vremenom).
Nastojte da ostanete društveni
Uobičajeno je da ljudi izgube društvene veze posle penzionisanja. Postoje prilično čvrsti dokazi da se najpre smanjuje broj društvenih kontakata, a zatim i kognitivnih sposobnosti.
Da bi sprečili depresiju, pad kognitivnih sposobnosti i ranu smrtnost do koje može doći sa socijalnom izolacijom, preporuka je da penzioneri zamene druženje na radnom mestu redovnim ličnim ili virtuelnim okupljanjima.
Nisu sva druženja jednaka. Najbolje aktivnosti su one koje izazivaju vaš um i podstiču smislene diskusije sa drugima. Slušanje radija, gledanje televizije nije isto, upozoravaju neurolozi i psiholozi.
Probajte nove stvari
Raditi nešto kreativno i novo može vam dati osećaj svrhe i održati vaš mozak britkim. Istraživanja pokazuju da se kreativnost može vežbati kao bilo koja druga veština. To može da bude pisanje nekoliko minuta svakog dana ili pokušaj da se smisli originalan recept za večeru.
Redovno vežbanje je kritično za zdravlje mozga kako starite, tako da biste takođe mogli da razmislite o isprobavanju nove vrste časova fitnesa.
Kreativnost takođe može da podstakne čovekov osećaj smisla u životu što pruža veliko lično zadovoljstvo.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
U Tokiju završen rekordni niz od 37 dana sa pljuskovima
04.10.2026.•
0
Rekordni niz kišnih dana u centralnom Tokiju završen je u subotu nakon 37 dana pljuskova, saopštila je Japanska meteorološka agencija.
Na današnji dan: Sud poništio izbore na kojima je pobedio Koštunica, građani krenuli ka Beogradu
04.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 4. oktobar.
Na današnji dan: Proglašena Kraljevina Jugoslavija, Nemačka se ujedinila, ustanovljen SOS signal
03.10.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 3. oktobra, kako kod nas tako i u svetu.
Na današnji dan: Počeo Treći krstaški rat, Zrenjanin dobio ime, rođen Gandi
02.10.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 2. oktobra, kako kod nas tako i u svetu.
Nakon što je izbačen sa Ed Širanove turneje, Meklmor rasprodao svoju
01.10.2026.•
0
Nakon što je uklonjen sa turneje Eda Širana zbog svojih propalestinskih stavova, reper Meklmor objavio je da je njegova turneja "Free Palestine" u potpunosti rasprodana.
Na današnji dan: Radio Beograd počeo da emituje program, umro Pavle Vuisić
01.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. oktobar.
Kopilot izbo pilota na letu ka Tel Avivu, avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju
30.09.2026.•
2
Kopilot putničkog aviona je danas tokom lete od Dubaija do Tel Aviva nožem izbo pilota zbog čega je avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljena anestezija za vađenje zuba
30.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 30. septembar.
Na današnji dan: Počeo talas štrajkova zbog pokradenih izbora, umro Bris Taton
29.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. septembar.
Na današnji dan: Umrli Mokranjac, Ejdus, Paster i Zola
28.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 28. septembar.
U Čileu zaplenjeno više od 200 fosila amonita
27.09.2026.•
0
Carinici u Čileu otkrili su i zaplenili više od 200 fosila mekušaca amonita u transportnom kontejneru iz Madagaskara, saopštili su zvaničnici.
Na današnji dan: DOS proglasio pobedu, osnovan Informbiro
27.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 27. septembar.
Na današnji dan: Prvi TV duel Kenedija i Niksona, Marička bitka, sporazum o vraćanju Hongkonga Kini
26.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Pale cene karata za Širanove koncerte i pored izvinjenja
25.09.2026.•
0
Problemi Eda Širana zbog izbacivanja Meklmora sa turneje "Loop" još nisu završeni.
Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put, rođen Šostakovič, umrli Štraus Stariji i Remark
25.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
5
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Komentari 1
Jaa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar