Evo šta se dešava sa našim mozgom kada odemo u penziju
Izazov je ostati mentalno svež i zdrav tokom velike tranzicije koju donosi odlazak u penziju. Pažljivo planiranje i to pre odlaska je ključno, naglašavaju stručnjaci.
Foto: Pixabay
Za milione ljudi koji svake godine odlaze u penziju, prekid radnog odnosa može izgledati kao zasluženi odmor. Ali to takođe može izazvati velike promene mentalnog zdravlja, uključujući povećan rizik od kognitivnog pada i depresije, piše RTS.
Dok ste u radnom odnosu ustajete ujutru, družite se sa kolegama i nosite se sa mentalnim izazovima svog posla. Odjednom, posle 40 godina gubite tu rutinu. Zato telo i mozak treba da se prilagode kada više nisu potrebni. I tada se javljaju pogoršanja kao prirodan odgovor na neaktivnost.
Ali penzionisanje takođe može biti prilika za poboljšanje kognitivnog i mentalnog zdravlja, sa novootkrivenim vremenom za druženje i bavljenje hobijima. Čak i ako je počelo da dolazi do nekog pada, postoje jaki dokazi da se mozak može oporaviti od perioda neaktivnosti, čak i u starijoj dobi.
Pad kognitivnih sposobnosti i raspoloženja
Jedna analiza više od 8.000 penzionera u Evropi otkrila je da je verbalno pamćenje ljudi (sposobnost da se prisete niza reči nakon određenog vremena) generalno opadala brže nakon odlaska u penziju, u poređenju sa onim kada su još bili radno aktivni. Drugo istraživanje sprovedeno u Engleskoj pokazalo je nagli pad verbalnog pamćenja nakon penzionisanja, iako druge veštine, poput apstraktnog rasuđivanja, nisu bile pogođene.
Istraživanje je takođe otkrilo vezu između penzionisanja i pojave depresije. Iznenadni prelazak sa užurbanog radnog života na nedostatak angažovanja može da pogorša osećanje bezvrednosti, lošeg raspoloženja, tuge, kao i teške simptome depresije i gubitak pamćenja, upozoravaju naučnici.
Čini se da priroda posla - i način na koji doživljavamo svoj posao - utiče na rizik od pada. Na primer, istraživači smatraju da oni koji su radili na poslovima višeg ranga pokazuju strmiji pad od drugih, verovatno zato što su njihovi identiteti bili snažnije vezani za njihovu karijeru.
Studija u Evropi je takođe otkrila da su ljudi koji su prestali da rade ranije od standardne starosne granice za penzionisanje pokazali manji pad od onih koji su prestali da rade kasnije. To bi moglo biti zato što ljudi koji su ranije otišli u penziju možda nisu imali toliko mentalno zahtevne poslove, što je rezultiralo postepenijim opadanjem nakon što su se penzionisali.
Ljudi koji su primorani da odu u penziju zbog zdravstvenih problema ili nekih drugih razloga, ili koji se suočavaju sa finansijskim izazovima u penziji, mogu trpeti teže posledice.
Takođe, manja je verovatnoća da će žene doživeti nagli mentalni ili kognitivni pad, potencijalno zato što je veća verovatnoća da će one nastaviti da se druže i provode vreme sa porodicom nakon što odu u penziju.
Vrednost posedovanja plana
Odlazak u penziju može biti povod za rast umesto za pad, kažu stručnjaci. Ključ je da se unapred postavi neka osnova.
Ne čekajte penziju da biste planirali penziju
Plan ne može biti: "Toliko sam naporno radio toliko dugo da ću prvo dobro da se odmorim, a onda ću da smislim šta ću da radim", naglašava dr Ros Andel profesor na Državnom univerzitetu Arizone.
U idealnom slučaju, trebalo bi da uvedete nove mentalno i fizički angažovane rutine nekoliko godina pre nego što prestanete da radite, savetuje dr Alison Mur, šefica odeljenja za gerijatriju, gerontologiju i palijativno zbrinjavanje na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.
Čak i ako ih ne započnete odmah, trebalo bi da napravite plan unapred. Odlaganje tih odluka - na primer, da li ćete pola godine provesti putujući - sve dok ne odete u penziju otežava preduzimanje koraka.
Cilj je da se prebaci sa jedne vrste svakodnevnog života na drugu. Otvorenost za nova iskustva pre nego što nastupi ova velika životna promena može nekako da nas pripremi.
Pronađite novi osećaj svrhe
"Ljudi su možda osećali da je njihova svrha da doprinose radom, a kada im se to oduzme, moraju da izmisle nešto drugo da zauzme to mesto", napominje Džon Berd, profesor produktivnog starenja u Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija. Studije ukazuju da ljudi sa osećajem svrhe uglavnom diživljavaju manji pad kognitivnih sposobnosti povezan sa godinama.
Volonterski rad posebno može pomoći. Istraživanja su otkrila da ljudi koji redovno volontiraju u penziji pokazuju sporije stope biološkog starenja i da mogu da spreče kognitivni pad tako što će ostati aktivni i angažovani (bez stresa koji nosi posao sa punim radnim vremenom).
Nastojte da ostanete društveni
Uobičajeno je da ljudi izgube društvene veze posle penzionisanja. Postoje prilično čvrsti dokazi da se najpre smanjuje broj društvenih kontakata, a zatim i kognitivnih sposobnosti.
Da bi sprečili depresiju, pad kognitivnih sposobnosti i ranu smrtnost do koje može doći sa socijalnom izolacijom, preporuka je da penzioneri zamene druženje na radnom mestu redovnim ličnim ili virtuelnim okupljanjima.
Nisu sva druženja jednaka. Najbolje aktivnosti su one koje izazivaju vaš um i podstiču smislene diskusije sa drugima. Slušanje radija, gledanje televizije nije isto, upozoravaju neurolozi i psiholozi.
Probajte nove stvari
Raditi nešto kreativno i novo može vam dati osećaj svrhe i održati vaš mozak britkim. Istraživanja pokazuju da se kreativnost može vežbati kao bilo koja druga veština. To može da bude pisanje nekoliko minuta svakog dana ili pokušaj da se smisli originalan recept za večeru.
Redovno vežbanje je kritično za zdravlje mozga kako starite, tako da biste takođe mogli da razmislite o isprobavanju nove vrste časova fitnesa.
Kreativnost takođe može da podstakne čovekov osećaj smisla u životu što pruža veliko lično zadovoljstvo.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Istraživanje utvrdilo: Hod ljudi jasno pokazuje koje emocije osećaju
18.03.2026.•
0
Način na koji ljudi hodaju može da otkrije njihove emocije, pokazala je nova studija istraživača iz Japana.
Ponovo aktuelne prevare po šablonu "nigerijski princ": Napad na Iran pokrenuo novi talas spamovanja
18.03.2026.•
0
Prevaranti koriste sukob između Izraela, SAD i Irana nudeći ogromne isplate u zamenu za pomoć navodno zarobljenim veteranima ili šansu za fantastične "investicione prilike" povezane sa ratom.
Na današnji dan: Uhapšen Šarić, rođen Miloš Obrenović, umrli Stern, From i Klark, napad na Sarajevo
18.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. mart.
Naučnici sa Stanforda predvideli životni vek na osnovu ponašanja
17.03.2026.•
1
Nakon što su napravili eksperiment nalik Trumanovom šouu, naučnici su uspeli da predvide životni vek svojih 81 ispitanika.
Na današnji dan: Umro Marko Aurelije, EU zatvorila granice zbog korone
17.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 17. mart.
Na današnji dan: U Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog korone, umro Bata Stojković
16.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. mart.
U najvećem jezeru u Severnoj Irskoj otkrivene superbakterije otporne na antibiotike
15.03.2026.•
0
Geni sposobni da stvore superbakterije otporne na antibiotike otkriveni su u najvećem jezeru u Ujedinjenom Kraljevstvu koje snabdeva pijaćom vodom oko 40 odsto stanovništva u Severnoj Irskoj.
Vrednost nekretnina u Dubaiju pala za 30 odsto zbog rata na Bliskom istoku
15.03.2026.•
3
Eskalacija rata na Bliskom istoku počela je snažno da pogađa finansijska tržišta u regiji, a jedan od najupečatljivijih pokazatelja je nagli pad indeksa nekretnina u Dubaiju.
Glečeri u austrijskim Alpima se raspadaju i dezintegrišu zbog klimatskih promena
15.03.2026.•
0
Glečeri u austrijskim Alpima ne samo da se smanjuju, već se zbog klimatskih promena dezintegrišu i raspadaju, upozorili su naučnici u najnovijoj studiji, preneo je BBC.
Britanski muzeji čuvaju više od 260.000 ljudskih ostataka iz celog sveta
15.03.2026.•
0
Muzeji u Velikoj Britaniji čuvaju više od 263.000 različitih delova ljudskih ostataka iz celog sveta, što poslanici i arheolozi opisuju kao neprijatno nasleđe kolonijalne prošlosti zemlje.
Na današnji dan: Rođen Branko Radičević, ubijen Cezar, umro Moša Pijade
15.03.2026.•
1
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 15. mart.
Preminuo filozof Jirgen Habermas
14.03.2026.•
3
Nemački filozof Jirgen Habermas, jedan od najpoznatijih nemačkih intelektualaca, preminuo je u 96. godini, saopštio je danas njegov izdavač.
Na današnji dan: Rođeni Ajnštajn i Mika Antić, umro Marks
14.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. mart.
Kako da pronađete svoj lični stil: Evo nekoliko saveta
13.03.2026.•
1
Pravi stil nije u jurnjavi za trendovima, kažu stručnjaci. Umesto toga, reč je o oblačenju na način koji otkriva vašu autentičnu ličnost i "verziju vas koja deluje najiskrenije i najživlje".
Na današnji dan: Preminuli Ivo Andrić i Mija Aleksić
13.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 13. marta.
Španija uvodi "otisak mržnje": Novi sistem za praćenje govora mržnje na mrežama
12.03.2026.•
2
Premijer Španije Pedro Sančez najavio je pokretanje sistema za merenje polarizacije i govora mržnje na društvenim mrežama pod nazivom "HODIO", takozvani "otisak mržnje".
Na današnji dan: Ubijen Đinđić, rođeni Dis i vojvoda Stepa, Austrija pripojena Trećem rajhu
12.03.2026.•
1
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. mart.
Kompanija nudi 735 evra dnevno zaposlenom koji će ceo dan da maltretira AI
11.03.2026.•
1
Ako vam je AI četbot ikada testirao strpljenje, ovaj posao vam može doneti 800 dolara (oko 735 evra) da izbacite iz sebe svu tu frustraciju.
Na današnji dan: Umrli Dragan Nikolić i Slobodan Milošević, Krim proglasio nezavisnost
11.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. mart.
Italija za 30 miliona evra otkupila delo Karavađa
10.03.2026.•
0
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je danas italijansko Ministarstvo kulture.
Britanski poslanici odbacili predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina
10.03.2026.•
1
Poslanici u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva odbacili su predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Komentari 1
Jaa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar