Evo šta se dešava sa našim mozgom kada odemo u penziju
Izazov je ostati mentalno svež i zdrav tokom velike tranzicije koju donosi odlazak u penziju. Pažljivo planiranje i to pre odlaska je ključno, naglašavaju stručnjaci.
Foto: Pixabay
Za milione ljudi koji svake godine odlaze u penziju, prekid radnog odnosa može izgledati kao zasluženi odmor. Ali to takođe može izazvati velike promene mentalnog zdravlja, uključujući povećan rizik od kognitivnog pada i depresije, piše RTS.
Dok ste u radnom odnosu ustajete ujutru, družite se sa kolegama i nosite se sa mentalnim izazovima svog posla. Odjednom, posle 40 godina gubite tu rutinu. Zato telo i mozak treba da se prilagode kada više nisu potrebni. I tada se javljaju pogoršanja kao prirodan odgovor na neaktivnost.
Ali penzionisanje takođe može biti prilika za poboljšanje kognitivnog i mentalnog zdravlja, sa novootkrivenim vremenom za druženje i bavljenje hobijima. Čak i ako je počelo da dolazi do nekog pada, postoje jaki dokazi da se mozak može oporaviti od perioda neaktivnosti, čak i u starijoj dobi.
Pad kognitivnih sposobnosti i raspoloženja
Jedna analiza više od 8.000 penzionera u Evropi otkrila je da je verbalno pamćenje ljudi (sposobnost da se prisete niza reči nakon određenog vremena) generalno opadala brže nakon odlaska u penziju, u poređenju sa onim kada su još bili radno aktivni. Drugo istraživanje sprovedeno u Engleskoj pokazalo je nagli pad verbalnog pamćenja nakon penzionisanja, iako druge veštine, poput apstraktnog rasuđivanja, nisu bile pogođene.
Istraživanje je takođe otkrilo vezu između penzionisanja i pojave depresije. Iznenadni prelazak sa užurbanog radnog života na nedostatak angažovanja može da pogorša osećanje bezvrednosti, lošeg raspoloženja, tuge, kao i teške simptome depresije i gubitak pamćenja, upozoravaju naučnici.
Čini se da priroda posla - i način na koji doživljavamo svoj posao - utiče na rizik od pada. Na primer, istraživači smatraju da oni koji su radili na poslovima višeg ranga pokazuju strmiji pad od drugih, verovatno zato što su njihovi identiteti bili snažnije vezani za njihovu karijeru.
Studija u Evropi je takođe otkrila da su ljudi koji su prestali da rade ranije od standardne starosne granice za penzionisanje pokazali manji pad od onih koji su prestali da rade kasnije. To bi moglo biti zato što ljudi koji su ranije otišli u penziju možda nisu imali toliko mentalno zahtevne poslove, što je rezultiralo postepenijim opadanjem nakon što su se penzionisali.
Ljudi koji su primorani da odu u penziju zbog zdravstvenih problema ili nekih drugih razloga, ili koji se suočavaju sa finansijskim izazovima u penziji, mogu trpeti teže posledice.
Takođe, manja je verovatnoća da će žene doživeti nagli mentalni ili kognitivni pad, potencijalno zato što je veća verovatnoća da će one nastaviti da se druže i provode vreme sa porodicom nakon što odu u penziju.
Vrednost posedovanja plana
Odlazak u penziju može biti povod za rast umesto za pad, kažu stručnjaci. Ključ je da se unapred postavi neka osnova.
Ne čekajte penziju da biste planirali penziju
Plan ne može biti: "Toliko sam naporno radio toliko dugo da ću prvo dobro da se odmorim, a onda ću da smislim šta ću da radim", naglašava dr Ros Andel profesor na Državnom univerzitetu Arizone.
U idealnom slučaju, trebalo bi da uvedete nove mentalno i fizički angažovane rutine nekoliko godina pre nego što prestanete da radite, savetuje dr Alison Mur, šefica odeljenja za gerijatriju, gerontologiju i palijativno zbrinjavanje na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.
Čak i ako ih ne započnete odmah, trebalo bi da napravite plan unapred. Odlaganje tih odluka - na primer, da li ćete pola godine provesti putujući - sve dok ne odete u penziju otežava preduzimanje koraka.
Cilj je da se prebaci sa jedne vrste svakodnevnog života na drugu. Otvorenost za nova iskustva pre nego što nastupi ova velika životna promena može nekako da nas pripremi.
Pronađite novi osećaj svrhe
"Ljudi su možda osećali da je njihova svrha da doprinose radom, a kada im se to oduzme, moraju da izmisle nešto drugo da zauzme to mesto", napominje Džon Berd, profesor produktivnog starenja u Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija. Studije ukazuju da ljudi sa osećajem svrhe uglavnom diživljavaju manji pad kognitivnih sposobnosti povezan sa godinama.
Volonterski rad posebno može pomoći. Istraživanja su otkrila da ljudi koji redovno volontiraju u penziji pokazuju sporije stope biološkog starenja i da mogu da spreče kognitivni pad tako što će ostati aktivni i angažovani (bez stresa koji nosi posao sa punim radnim vremenom).
Nastojte da ostanete društveni
Uobičajeno je da ljudi izgube društvene veze posle penzionisanja. Postoje prilično čvrsti dokazi da se najpre smanjuje broj društvenih kontakata, a zatim i kognitivnih sposobnosti.
Da bi sprečili depresiju, pad kognitivnih sposobnosti i ranu smrtnost do koje može doći sa socijalnom izolacijom, preporuka je da penzioneri zamene druženje na radnom mestu redovnim ličnim ili virtuelnim okupljanjima.
Nisu sva druženja jednaka. Najbolje aktivnosti su one koje izazivaju vaš um i podstiču smislene diskusije sa drugima. Slušanje radija, gledanje televizije nije isto, upozoravaju neurolozi i psiholozi.
Probajte nove stvari
Raditi nešto kreativno i novo može vam dati osećaj svrhe i održati vaš mozak britkim. Istraživanja pokazuju da se kreativnost može vežbati kao bilo koja druga veština. To može da bude pisanje nekoliko minuta svakog dana ili pokušaj da se smisli originalan recept za večeru.
Redovno vežbanje je kritično za zdravlje mozga kako starite, tako da biste takođe mogli da razmislite o isprobavanju nove vrste časova fitnesa.
Kreativnost takođe može da podstakne čovekov osećaj smisla u životu što pruža veliko lično zadovoljstvo.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Hrvatska uvodi novi sistem naplate putarina: Bez čekanja u redovima i kućica za naplatu
01.02.2026.•
0
Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam jedna od ekonomskih okosnica godinama je na udaru kritika zbog zastarelog i neefikasnog sistema naplate putarina koji uzrokuje velike gužve.
Upozoravanje drugih vozača na saobraćajne kamere kažnjivo u delovima Evrope: Jedna žena strogo kažnjena
01.02.2026.•
1
Prošlog leta, 2025. godine, 60-godišnja žena podelila je objavu na Fejsbuku.
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Cirih na vrhu liste najskupljih gradova za život u 2026. godini
27.01.2026.•
2
Prema najnovijoj rang-listi platforme Nambijo, Cirih je najskuplji grad za život na svetu.
Naučnici identifikovali moždane talase koji određuju granice "tebe"
27.01.2026.•
0
U kom trenutku "ti" prestaješ, a spoljašnji svet počinje?
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Zašto su Lego kockice tako skupe?
27.01.2026.•
8
Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Muzej Luvr zatvoren četvrti put od početka štrajka dela osoblja
26.01.2026.•
0
Muzej Luvr ostao je danas zatvoren po četvrti put od sredine decembra, kada je počeo štrajk dela osoblja koje traži bolje radne uslove, saopštilo je pariski muzej.
Na današnji dan: Otkriven Brazil, potpisan Karlovački mir, umrla Ava Gardner, poginuo Kobi Brajant
26.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. januar, u svetu i kod nas.
Skijaš preminuo nakon sudara na stazi u Austriji
25.01.2026.•
0
Austrijski skijaš star 49 godina preminuo je nakon sudara sa 14-godišnjim irskim tinejdžerom skijašem u Cel am Zeu u Austriji, javili su austrijski mediji.
Komentari 1
Jaa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar