
Evo šta se dešava sa našim mozgom kada odemo u penziju
Izazov je ostati mentalno svež i zdrav tokom velike tranzicije koju donosi odlazak u penziju. Pažljivo planiranje i to pre odlaska je ključno, naglašavaju stručnjaci.

Foto: Pixabay
Za milione ljudi koji svake godine odlaze u penziju, prekid radnog odnosa može izgledati kao zasluženi odmor. Ali to takođe može izazvati velike promene mentalnog zdravlja, uključujući povećan rizik od kognitivnog pada i depresije, piše RTS.
Dok ste u radnom odnosu ustajete ujutru, družite se sa kolegama i nosite se sa mentalnim izazovima svog posla. Odjednom, posle 40 godina gubite tu rutinu. Zato telo i mozak treba da se prilagode kada više nisu potrebni. I tada se javljaju pogoršanja kao prirodan odgovor na neaktivnost.
Ali penzionisanje takođe može biti prilika za poboljšanje kognitivnog i mentalnog zdravlja, sa novootkrivenim vremenom za druženje i bavljenje hobijima. Čak i ako je počelo da dolazi do nekog pada, postoje jaki dokazi da se mozak može oporaviti od perioda neaktivnosti, čak i u starijoj dobi.
Pad kognitivnih sposobnosti i raspoloženja
Jedna analiza više od 8.000 penzionera u Evropi otkrila je da je verbalno pamćenje ljudi (sposobnost da se prisete niza reči nakon određenog vremena) generalno opadala brže nakon odlaska u penziju, u poređenju sa onim kada su još bili radno aktivni. Drugo istraživanje sprovedeno u Engleskoj pokazalo je nagli pad verbalnog pamćenja nakon penzionisanja, iako druge veštine, poput apstraktnog rasuđivanja, nisu bile pogođene.
Istraživanje je takođe otkrilo vezu između penzionisanja i pojave depresije. Iznenadni prelazak sa užurbanog radnog života na nedostatak angažovanja može da pogorša osećanje bezvrednosti, lošeg raspoloženja, tuge, kao i teške simptome depresije i gubitak pamćenja, upozoravaju naučnici.
Čini se da priroda posla - i način na koji doživljavamo svoj posao - utiče na rizik od pada. Na primer, istraživači smatraju da oni koji su radili na poslovima višeg ranga pokazuju strmiji pad od drugih, verovatno zato što su njihovi identiteti bili snažnije vezani za njihovu karijeru.
Studija u Evropi je takođe otkrila da su ljudi koji su prestali da rade ranije od standardne starosne granice za penzionisanje pokazali manji pad od onih koji su prestali da rade kasnije. To bi moglo biti zato što ljudi koji su ranije otišli u penziju možda nisu imali toliko mentalno zahtevne poslove, što je rezultiralo postepenijim opadanjem nakon što su se penzionisali.
Ljudi koji su primorani da odu u penziju zbog zdravstvenih problema ili nekih drugih razloga, ili koji se suočavaju sa finansijskim izazovima u penziji, mogu trpeti teže posledice.
Takođe, manja je verovatnoća da će žene doživeti nagli mentalni ili kognitivni pad, potencijalno zato što je veća verovatnoća da će one nastaviti da se druže i provode vreme sa porodicom nakon što odu u penziju.
Vrednost posedovanja plana
Odlazak u penziju može biti povod za rast umesto za pad, kažu stručnjaci. Ključ je da se unapred postavi neka osnova.
Ne čekajte penziju da biste planirali penziju
Plan ne može biti: "Toliko sam naporno radio toliko dugo da ću prvo dobro da se odmorim, a onda ću da smislim šta ću da radim", naglašava dr Ros Andel profesor na Državnom univerzitetu Arizone.
U idealnom slučaju, trebalo bi da uvedete nove mentalno i fizički angažovane rutine nekoliko godina pre nego što prestanete da radite, savetuje dr Alison Mur, šefica odeljenja za gerijatriju, gerontologiju i palijativno zbrinjavanje na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.
Čak i ako ih ne započnete odmah, trebalo bi da napravite plan unapred. Odlaganje tih odluka - na primer, da li ćete pola godine provesti putujući - sve dok ne odete u penziju otežava preduzimanje koraka.
Cilj je da se prebaci sa jedne vrste svakodnevnog života na drugu. Otvorenost za nova iskustva pre nego što nastupi ova velika životna promena može nekako da nas pripremi.
Pronađite novi osećaj svrhe
"Ljudi su možda osećali da je njihova svrha da doprinose radom, a kada im se to oduzme, moraju da izmisle nešto drugo da zauzme to mesto", napominje Džon Berd, profesor produktivnog starenja u Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija. Studije ukazuju da ljudi sa osećajem svrhe uglavnom diživljavaju manji pad kognitivnih sposobnosti povezan sa godinama.
Volonterski rad posebno može pomoći. Istraživanja su otkrila da ljudi koji redovno volontiraju u penziji pokazuju sporije stope biološkog starenja i da mogu da spreče kognitivni pad tako što će ostati aktivni i angažovani (bez stresa koji nosi posao sa punim radnim vremenom).
Nastojte da ostanete društveni
Uobičajeno je da ljudi izgube društvene veze posle penzionisanja. Postoje prilično čvrsti dokazi da se najpre smanjuje broj društvenih kontakata, a zatim i kognitivnih sposobnosti.
Da bi sprečili depresiju, pad kognitivnih sposobnosti i ranu smrtnost do koje može doći sa socijalnom izolacijom, preporuka je da penzioneri zamene druženje na radnom mestu redovnim ličnim ili virtuelnim okupljanjima.
Nisu sva druženja jednaka. Najbolje aktivnosti su one koje izazivaju vaš um i podstiču smislene diskusije sa drugima. Slušanje radija, gledanje televizije nije isto, upozoravaju neurolozi i psiholozi.
Probajte nove stvari
Raditi nešto kreativno i novo može vam dati osećaj svrhe i održati vaš mozak britkim. Istraživanja pokazuju da se kreativnost može vežbati kao bilo koja druga veština. To može da bude pisanje nekoliko minuta svakog dana ili pokušaj da se smisli originalan recept za večeru.
Redovno vežbanje je kritično za zdravlje mozga kako starite, tako da biste takođe mogli da razmislite o isprobavanju nove vrste časova fitnesa.
Kreativnost takođe može da podstakne čovekov osećaj smisla u životu što pruža veliko lično zadovoljstvo.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Veliki radnički štrajk u Čikagu, ubio se Gebels, poginuo Sena
01.05.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 1. maj.
Telo deteta koga je majka ispustila u Savu u Zagrebu pronađeno u Beogradu
30.04.2025.•
0
Beogradski Interpol obavestio je hrvatski MUP da je u Savi kod Beograda pronađeno telo deteta koje je majka ispustila u Savu u Zagrebu u januaru ove godine, saopštila je zagrebačka policija.
Na današnji dan: Ubili se Hitler i Eva Braun, umro Serđo Leone, NATO pogodio Generalštab
30.04.2025.•
3
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 30. april.
Na današnji dan: Rođen Djuk Elington, umro Stepa Stepanović, oslobođen Dahau
29.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. april.
Na današnji dan: Umro Gavrilo Princip, Jugoslavija tužila NATO zbog bombardovanja
28.04.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 28. april.
Akademici sa Oksforda pili iz pehara napravljenog od lobanje roba
27.04.2025.•
3
Članovi akademske zajednice na britanskom Voster koledžu u Okfordu decenijama su za piće koristili pehar napravljen od ljudske lobanje, otkrila je najnovija knjiga profesora Dena Hiksa.
Na današnji dan: Proglašena Savezna Republika Jugoslavija, ubijen Magelan, rođeni Morze i Grant
27.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 27. april.
Komplet prvih izdanja Šekspirovih drama na aukciji
26.04.2025.•
0
Komplet prva četiri izdanja sabranih dela Vilijama Šekspira mogao bi biti prodat za do 4,5 miliona funti (oko šest miliona dolara) na aukciji u maju.
U Švedskoj zatvoren poslednji kazino
26.04.2025.•
4
Zatvoren je i poslednji kazino u Švedskoj, "Kasino Kosmopol" u Stokholmu.
Na današnji dan: Srušen Žeželjev most, nuklearna katastrofa u Černobilju, rođen Meša Selimović
26.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. april.
Na današnji dan: Počeli bitka na Galipolju i kopanje Sueckog kanala, rođen Filip Višnjić
25.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. april.
FOTO, VIDEO: Pre 50 godina proizvedena poslednja "Ajkula" - automobil koji je promenio sve
24.04.2025.•
2
Pre 50 godina proizvedena je poslednja "ajkula", automobil koji se prvi put pojavio 1955. godine na francuskim ulicama i promenio automobilsku industriju, ali i način života mnogih ljudi.
Na današnji dan: Počeo Drugi srpski ustanak, Milošević rekao "Niko ne sme da vas bije"
24.04.2025.•
4
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. april.
Obeležen Dan bez žurbe: I poznati sat u Pragu stao na 13 minuta
23.04.2025.•
0
Srednjevekovni sat Orloj u Pragu stao je simbolično danas na 13 minuta zbog 148 žrtava prebrze, rizične vožnje tokom prošle godine u Češkoj.
Na današnji dan: Rođen (i umro) Šekspir, u NATO bombardovanju poginulo 16 radnika RTS-a
23.04.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. april.
Na današnji dan: Rođeni Kant, Lenjin i Openhajmer, potpisan Pariski klimatski sporazum
22.04.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. april.
Na današnji dan: Umrli Nina Simon, Prins i Tven, Zelenski postao predsednik Ukrajine
21.04.2025.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 21. april.
Meteorska kiša Lirida noćas donosi oko 18 "zvezda padalica" na sat, sledeća je tek 2283. godine
20.04.2025.•
0
Meteorska kiša Lirida, jedan od najstarijih poznatih prikaza zvezda padalica, već je u toku a očekuje se da će tokom predstojeće noći biti vidljivo oko 18 meteora na sat.
Svemir možda rotira, ali mu je za okret potrebno 500 milijardi godina
20.04.2025.•
1
Nova naučna studija sugeriše da postoji mogućnost rotacije svemira, ali da se to dešava toliko sporo da je za jedan pun okret potrebno oko 500 milijardi godina.
Destinacije koje važe za najatraktivnije za preseljenje
20.04.2025.•
0
Na listi najatraktivnijih zemalja za preseljenje u 2025. godini prema kompaniji Remitly prvo mesto zauzeo je Island.
Jedan od najređih plavih dijamanata na svetu uskoro na aukciji, a cena - sitnica
20.04.2025.•
0
Aukcijska kuća "Kristis" saopštila je da će 14. maja u Ženevi na aukciji "Magnificent Jewels" ponuditi jedan od najređih i najvrednijih dijamanata na svetu - "Golconda Blue".
Komentari 1
Jaa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar