Deset najsmrtonosnijih bolesti

Uprkos napretku, stručnjaci ni danas ne znaju kako da zaustave neke od ovih bolesti.
Ljudi su oduvek morali da se bore sa smrtonosnim i strašnim bolestima. Donosimo pregled deset bolesti koje su odnele najviše života.
 
10. Boginje
 
Ova infektivna bolest harala je čovečanstvom u razdoblju od čak 10.000 godina, a od nje je umrlo stotine miliona ljudi. Računa se da je samo u 20. veku od nje umrlo oko 400 miliona ljudi, a nakon razvoja vakcine i modernih lekova, boginje su gotovo u potpunosti iskorenjene, a njeni se uzorci čuvaju u laboratorijima.
 
9. Moždani udar
 
On pripada u kategoriju cerebralno-vaskularnih bolesti, a sve je češća bolest modernog doba zbog dužeg životnog veka kao i ishrane bogate masnoćama koje uzrokuju krvne ugruške. Samo u SAD-u ovo je uzrok smrti više od 140 hiljada ljudi na godišnjem nivou.
 
8. Morbile (Male boginje)
 
Iako se danas ne doživljavaju kao bolest koja ugrožava život velikom broju ljudi, morbile su bile velik zdravstveni problem, naročito domorocima na području SAD-a kojima su bolest doneli evropski kolonisti. Kako nisu imali razvijen imunitet na morbile, ova vrlo zarazna bolest ubila je milione njih. Prvi put ih je dijagnostikovao jedan arapski lekar u 9. veku. Organizovana vakcinacija je smanjila njihovu učestalost, ali podaci iz 2011. govore da su odgovorne za smrt više od 150 hiljada ljudi širom sveta samo u toj godini.
 
7. Malarija
 
Izaziva oticanje mozga, neurološke napade i komu. Prenose je paraziti svojim ugrizom, a najčešća je u tropskim područjima. Svaki minut u svetu od malarije umre jedno dete. Svake godine od malarije oboli između 300 i 500 miliona ljudi, a od nje umre oko milion ljudi godišnje.
 
6. Tuberkuloza
 
Ova bakterijska bolest nekada je bila veliki ubica, ali i danas ubija ljude. Samo u 2012. oko 1,3 miliona je umrlo od nje, dok je prijavljenih slučajeva infekcije u svetu bilo oko 8,5 miliona, najčešće u manje razvijenim zemljama sveta. 
 
5. HIV
 
Virus koji napada imunitet, pa organizam nije u stanju dase brani i od najmanjih infekcija. Pretpostavlja se da danas na svetu s HIV-om živi oko 35 miliona ljudi. Svake godine od posledica te bolesti umre oko 1,5 miliona ljudi. 
 
4. Tifus
 
Bakterijska bolest tifus samo u Rusiji ubila je tri miliona ljudi u razdoblju od nekoliko godina na početku 20. veka. I danas hara, najčešće u područjima sveta gde su ugroženi izvori pitke vode ili postoji njen manjak. Još se naziva i bolest prljavih ruku.
 
3. Rak
 
Naučnici su tragove ove maligne bolesti pronašli čak i na rebrima neandertalaca. Danas se rak navodi kao uzrok smrti oko 7,6 miliona ljudi godišnje, a njegova učestalost je u stalnom porastu. 
 
2. Kuga
 
Jedna od najpoznatijih pandemija ljudskog roda upravo je bila ona koju je uzrokovala kuga. Bolest koja se naziva još i crna smrt, prenosi se s glodara na ljude ugrizom inficirane buve, a najpoznatija je po srednjovekovnoj epidemiji u kojoj je ubila više od 75 miliona ljudi. Izrazito je smrtonosna - od nje umire oko 70 odsto žrtava.
 
1. Španska groznica
 
U kratkom razdoblju od 1918. do 1919. godine od ove vrlo zarazne bolesti umrlo je od 50 do 60 miliona ljudi, što čini veći broj žrtava nego onih stradalih u Prvom svetskom ratu.  

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.