Kako umanjiti negativne efekte anksioznosti izazvane epidemijom

Kako se nastavilo globalno širenje SARS-CoV-2 virusa i raste broj ljudi kojima je dijagnostikovan COVID-19 i onih koju su borbu sa ovim virusom izgubili, raste i anksioznost kod ljudi.
Kako umanjiti negativne efekte anksioznosti izazvane epidemijom
Foto: Pixabay (ilustracija)
Profesorka psihologije na američkom Univerzitetu Džordžtaun Jelena Kecmanović tvrdi da se svakodnevno susreće sa ljudima koji imaju problem sa anksioznošću zbog novog virusa.
 
"Iako je anksioznost normalna ljudska reakcija na strah, ona može onemogućiti normalne i konstruktivne reakcije u krizi. Ljudi koji pate od anksioznosti i srodnih poremećaja  teško podnose ovu situaciju s koronavirusom", objašnjava ona predlažući šta bi trebalo preduzeti da se ti negativni efekti umanje.
 
Vežbajte kako da tolerišete nesigurnost
 
Ljudi su ranjivi zbog netolerancije na sigurnost. Studija koju su naučnici sproveli tokom pandemije virusa H1N1 pokazala je da su ljudi koji se teško nose s nesigurnošću situacije skloniji anksioznosti.
 
"Rešenje je da se postepeno suočavate s nesigurnostima u svakodnevnom životu tako što ćete ublažiti svoje reakcije i ponašanje. Počnite malim koracima. Na primer, nemojte odmah odgovoriti prijatelju koji vam šalje poruku.Gradite toleranciju na nesigurnost kao što biste gradili mišiće", savetuje profesorka.
 
Rešite paradoks teskobe
 
Teskoba raste proporcionalno nastojanju da se od nje oslobodimo. Borba protiv anksioznosti ima mnogo lica. Ljudi mogu  da pokušaju da se opuste pijući, jedući ili gledajući omiljene serije. Mogu stalno tražiti utehu od prijatelja, članova porodice ili zdravstvenih radnika. Ili mogu opsesivno tražiti vesti u nadi da će čuti da se situacija popravlja. Iako takva ponašanja pomažu trenutno, dugoročno mogu samo pogoršati osećaj teskobe. Izbegavanje teskobe samo će naneti štetu.
 
"Umesto toga, dopustite sebi teskobne misli, osećaje i fizičke reakcije. Prihvatite teskobu kao sastavni deo života. Kad se pojave strahovi vezani za virus korona, zapišite te misli ili ih podelite s drugima, bez osuđivanja. Oduprite se potrebi da bežite i umirujete strah opsesivnim čitanjem vesti. Paradoksalno, suočite se s teskobom kako biste se rešili anksioznosti", predlaže Kecmanovic.
 
Premostite egzistencijalni strah
 
Zdravstvene pretnje stvaraju strah koji je veći od svih drugih vrsta straha, a to je strah od smrti. Kad ste suočeni sa takvim pretnjama, podsećate se na sopstvenu prolaznost. U tim trenucima, ljudi mogu doživeti teskobu vezanu za zdravlje i postati preterano fokusirani na moguće simptome bolesti.
 
"Pokušajte da se fokusirate na smisao svog života bez obzira da li je reč o duhovnom cilju ili odnosu s drugima. Razmišljajte o nečemu što vam je važno i ne odlažite ono što ste planirali da uraditei. Preuzmite odgovornost za sebe i svoj život. Otkrivajući smisao svog postojanja dugoročno ćete se rešiti teskobe", kaže profesorka.
 
Ne potcenjujte ljudsku otpornost
 
Mnogi se boje kako će da se nose s virusom ako se eventualno pojavi u njihovom gradu, školi ili na poslu. Brinu se kako će se nositi sa karantinom, izgubljenim prihodima ili zatvaranjem škola i vrtića. Ljudski um je uvek  spreman da predvidi najgore ishode. Ali istraživanja pokazuju da su ljudi skloni da potcenjuju svoje mogućnosti u negativnih situacijama, a potcenjuju čak i to kako će se sa njima nositi.
 
"Razmišljajte na način da ste otporniji nego što mislite. To će ublažiti anksioznost", tvrdi Kecmanovic.
 
Nemojte precenjivati opasnost
 
Virus korona može biti opasan, i svako će preduzeti ozbiljne mere da se zaštiti od infekcije. Ali ljudi su ponekad skloni preterivanju kad je reč o opasnostima od nepoznate pretnje, naročito ako je upoređuju sa poznatim pretnjama poput sezonskog gripa ili saobraćajne nesreće. Pojedina medijska izveštavanja o koronavirusu doprinose osećaju opasnosti, a to vodi do stvaranja straha i dodatne eskalacije shvatanja opasnosti.
 
"Da biste smanjili teskobu, preporučujem vam da vesti pratite svega 30 minuta na dan. I upamtite da smo teskobniji kad se suočavamo sa situacijama koje nemaju jasne ishode. Anksioznost ipak sve čini još tmurnijim", kaže profesorka.
 
Brinite se o sebi
 
Tokom ovakvog perioda treba se prisetiti isprobanih metoda za borbu protiv anksioznosti. Dobro se naspavajte, vežbajte redovno i provodite vreme u prirodi. U svoj život implementirajte vežbe za opuštanje i relaksaciju, i fokusirajte se na pozitivne misli.
 
Neka vam takva ponašanja postanu prioritet, pogotovo što se ne zna koliko će kriza sa koronavirusom potrajati, a uz ove preporuke ćete osnažiti svoje telo i ojačati imunitet.
  • Laza šljam

    14.03.2020 18:46
    Laza šljam
    To su živci popustili sbog straha od smrti. To je po meni najveća glupost svi ćemo umreti jedno dana. Lek za to nepostoi može preventivno da se čovek zaleči malo oraspoloži i dobija na samopouzdanju. Više se družite sa ljudima,popijete neki alkohol koliko možete ništa na silu neki bensedin po potrebi i sex što više jer je to najbolji prirodni lek. Muzika je isto delotvorna ali ako vam smeta zviždite sami,što manje gledati tv i ako gledate gledajte neke emisije o životinjama ili neke slične emisije. Jer ako se prepustite medijima koji vas bombarduju raznim informacijama onda je gore po vas psihički. Ovo pišem iz iskustva jer sam bio u nekom strahu,depresiji,melanholiji iz nekih privatnih razloga pre 2 godine.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.