Posledice sedenja sve vidljivije: Stručnjaci smatraju da deci treba više časova fizičkog

Osnovci u školi imaju tri puta manje fizičke aktivnosti nego što to savetuje Svetska zdravstvena organizacija, a malo ko uspe da nadoknadi razliku van škole.
Posledice sedenja sve vidljivije: Stručnjaci smatraju da deci treba više časova fizičkog
Foto: Pixabay
Sportovi su skupi, nemaju svi roditelji dovoljno ni vremena ni motiva, a telefon i kompjuter su uvek nadohvat ruke. Posledice su sve očiglednije, kažu lekari, prenosi RTS.
Đaci bi od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole trebalo da imaju sat vremena dnevno umerene do jake fizičke aktivnosti – to je preporuka Svetske zdravstvene organizacije. U našim školama najviše časova fizičkog imaju osnovci i to u proseku tri nedeljno. To je dva sata i 15 minuta.
"Srpski savez profesora fizičkog vaspitanja je podneo inicijativu da se uvede svakodnevno fizičko vaspitanje. Uzimajući u obzir najnovija istraživanja, koronu, bolesti, deformitete kičmenog stuba, stopala smatramo da je neophodno", ističe Miroslav Marković iz Srpskog saveza profesora fizičkog vaspitanja
 
Generalno, zdravstveno stanje dece u osnovnim školama nije dobro, kažu stručnjaci.
 
"Što se tiče njihovih motoričkih sposobnosti i deformiteta, tu nazadujemo. Nama je skoro svako treće dete gojazno, svako drugo ima neki problem sa svodom stopala, a da ne pričam koliko se puta povećao dijabetes, krvni pritisak i kardiovaskularni problemi kod učenika", kaže Marković.
 
Deca najviše vole igre sa loptom, ali sa njima treba raditi sistematično različite vežbe za kompletan fizički razvoj, kažu nastavnici. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Darinka

    07.02.2023 09:50
    */*/*/*
    Na novosdaskom Univerzitetu su časovi fizičkog bili obavezni. Ukinuti su odavno. Kome treba da deca i mladi budu zdravi?!
  • mama

    06.02.2023 12:53
    Devojčice kada uđu u pubertet jako izbegavaju fizičko zbog komentarisanja i zagledanja dečaka pa ga izbegavaju kad god mogu. To je posebno izraženo u 7. i 8. razredu. Nastavnici bi trebalo da budu svesni toga.
  • Roditelj veteran

    06.02.2023 11:44
    Trebalo bi prvo vratiti obavezni lekarski pregled.
    Nekada se rano utvrđivao deformitet i adekvatno tretirao.
    Svaka škola a naročito one sa više od trista đaka treba da imaju sportske sale od cca 1000 m2
    Fizičko je stvar biznisa i nije slučajno najveći broj direktora škola završilo DIF. Zabraniti privatne školice po školama i uvesti klubove sa besplatnim sportom o trošku sportskih saveza i teritorijalne zajednice.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.