Alergije se smatraju najčešćim poremećajem imunskog sistema. Nastaju kao reakcija rane preosetljivosti koja se javlja kod nekih osoba pri ponovnom susretu sa određenim alergenom.
Foto: Pixabay
Prema trenutnim literaturnim podacima oko 25 odsto svetske populacije pati od nekog oblika alergije, dok u ekonomski razvijenim zemljama taj procenat dostiže i 40 procenata.
Polen različitih biljnih vrsta, uglavnom drveća i korova, smatra se jednim od najčešćih inhalacionih izazivača alergijskih reakcija, pa je broj osoba koji se susreću sa neprijatnim simptomima sezonske (polenske) alergije u stalnom porastu.
Procenjeno je da svaka peta osoba, nezavisno od godina starosti, ima simptome polenske alergije u vidu crvenih i suznih očiju, kijanja, curenja vodenog sekreta iz nosa i natečenost nosne sluznice, nadražajnog suvog kašlja ili otežanog disanja.
Period polinacije (ili oprašivanja) biljaka zavisi od vrste i klimatskih uslova. Iako kalendar cvetanja biljaka obuhvata period od sredine januara do kraja oktobra, suva i topla prolećna jutra se karakterišu velikom koncentracijom polena i zadaju velike probleme osobama sklonim alergijama.
Izbegavanje okidača koji doprinose nastanku alergije (alergeni), primena antihistaminika, nazalnih ili sistemskih dekongestiva predstavlja najčešću terapijsku opciju za lečenje polenske alergije. Simptomi senzonske alergije su često uporni, dosadni, iscrpljujući, mogu trajati danima i nedeljama, pa dugotrajna primena antihistaminika i/ili nazalnih dekongestiva u vidu kapi/sprejeva za "otpušivanje nosa" može doprineti nastaku pratećih neželjenih efekata (pospanost, glavobolja, zamor i suva usta tokom primene antihistaminika, dok bi primena kapi/sprejeva trebala biti ograničena na od tri do pet dana u cilju izbegavanja nastanka nadražaja i pojačanog otoka sluzokože nosa).
U poslednje vreme velika pažnja se poklanja primeni aktivnih principa iz hrane biljnog porekla, koji posredstvom imunomodulatnog i antiinflamatornim delovanja mogu ublažiti simptome polenske alergije. Kvercetin je najproučavaniji i najzastupljeniji flavonoid u našoj svakodnevnoj ishrani. Prisutan je u pojednom voću i povrću, uključujući: luk, kapar, jabuke, bobičasto voće, crni i zeleni čaj, itd.
Važno je istaći da se kvrcertin vrlo slabo rastvara u vodi, ima kratko polu-vreme eliminacije i intenzivan efekat prvog prolaza kroz jetru, što finalno rezultuje niskom biorasploživošću. Ovakve karaktistike značajno ograničavaju primenu suplemenata koji u svom sastavu sadrže kvercetin.
Kako bi se prevazišla prepreka niske bioraspoloživosti i kako bi se omogućila bolja iskoristljivost, prednost se daje formulacijama kvercetina u vidu fitozoma. Dodatno, kompleksiranje sa fosfolipidima poboljšava rastvorljivost i resorpciju iz gastointestinalnog trakta. Finalno, dijetetski suplementi koji u svom sastavu sadrže kvercetin komleksiran sa fosfolipidima u fitozomalnom obliku omogućavaju i do 20 puta veću bioraspoloživost, a samim tim i veću terapijsku efikasnost.
Kvercetin pokazuje značajna antioksidativna i antiinflamatorna svojstva koja su potvrđena brojnim istraživanjima. Važno je napomenuti da kvrcetin ima i antialergijski potencjal koji ostavruje inhibicijom enzima i inflamatornih medijatora. Inhibicuju aktivacije mastocita kvercetin omogućava putem inhibicije oslobađanja histamina, leukotrijena i prostaglanida, što poslednično dovodi do ublažavanja simptoma alergije.
Kvercetin se smatra odličnim kandidatom iz grupe dijetetskih suplemenata koji se može suprotstaviti upornim simptomima polenske alergije. Savetuje se profilaktička primena kvercetina pre izlaganja alergenima. Imajući u vidu da se radi o bioflavonoidu sa vrlo bezbednim profilom i retkim neželjenim efektima, pored profilaktičke primene preporučuje se primena kvercitina u dozi od 250 do 500 miligrama tokom cele sezone alergija. Oprez je potreban tokom istovreme primene sa hinolonskim antibioticima i varfarinom.
Smrt dve osobe i više od 100 hospitalizacija u Japanu dovodi se u vezu sa konzumiranjem dijetetskih suplemenata crvenog kvasnog pirinča farmaceutske kompanije "Kobajaši".
Udruženje Centar za obolele od epilepsije navodi da je epilepsija četvrti najčešći neurološki poremećaj i da u Srbiji ima oko 70.000 osoba obolelih od te bolesti, dok ih u svetu ima oko 50 miliona.
Sve više mladih osoba pije lekove za smirenje, a mnogi od njih to rade mimo lekarskih recepata, uz mešanje sa alkoholom, što može potencijalno da bude opasno, upozoravaju stručnjaci.
Američki lekari objavili su danas da su presadili bubreg genetski modifikovanje svinje 62-ogodišnjem čoveku, što je prvi put da je tako nešto urađeno na živom pacijentu.
Vodeći lanac švedskih apoteka uvodi starosna ograničenja za negu kože protiv starenja usred sve veće zabrinutosti širom Evrope zbog potencijalno štetnih efekata na kožu dece.
Oni koji upražnjavaju dijetu periodičnog gladovanja tzv. "intermittent fasting" i koje dnevno konzumiraju hranu samo u intervalu od 8h imaju 91 odsto veće šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti.
Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.
Neurolog Jelena Drulović izjavila je da je lečenje obolelelih od multiple skleroze (MS) izuzetno unapređeno i da se danas leči skoro pet puta više ljudi nego ranije.
Globalna statistika i podaci onkologa i naučnika širom sveta ukazuju na zabrinjavajući trend porasta obolevanja od malignih bolesti osoba starih između 35 i 50 godina.
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je lek Madrigal Pharmaceuticalsa za lečenje bolesti masne jetre, poznate kao nealkoholni steatohepatitis (NASH).
Rana dijagnoza Alchajmerove bolesti je ključna, jer kasna dijagnoza znači da će oboleli imati manje vremena za kontrolu bolesti i donošenje životnih odluka.
Usred jednog od najprometnijih i najbučnijih kvartova Meksiko Sitija, oko 200 ljudi je organizovalo kolektivnu dremku, nasred ulice, kako bi proslavili Svetski dan spavanja.
Dobar i kvalitetan san može smanjiti rizik od razvoja sindroma iritabilnog creva (IBS), a zdrav način života može doprineti da se sindrom nikada ne razvije.
Savet Evropske unije i Evropski parlament doneli su odluku o zabrani amalgamskih zubnih plombi koje sadrže živu, a koja će stupiti na snagu 1. januara 2025. godine.
Jedna osoba iz Novog Meksika je preminula od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).