Putnička dijareja predstavlja prilično neprijatnog ali, nažalost, veoma čestog pratioca na našim putovanjima.
Podrazumeva skup neprijatnih tegoba koji umnogome remete kvalitet odmora putnicima. Iako se sreće i zimi, još češća je leti, kada njena učestalost varira između 30 i 70 odsto.
Izazivači putničke dijareje su crevni patogeni i/ili njihovi toksini sa kojima se na putovanjima susrećemo. Među njima dominiraju bakterije, koje su odgovorne za 80-90 odsto svih putničkih dijareja, praćene virusima (5-15 odsto) i u malom procentu crevnim parazitima.
Putnici se najčešće žale na učestale neformirane stolice (dva do pet puta dnevno) praćene bolovima u trbuhu i potrebom za hitnim pražnjenjem, a ponekad i povišenom telesnom temperaturom, mučninom i povraćanjem. Ako navedene tegobe potraju i pacijenti nisu adekvatno lečeni, klinička slika se može zakomplikovati opštom slabošću i malaksalošću, ali i dehidratacijom koja može zahtevati čak i hospitalizaciju pacijenta.
U prošlosti se prevencija putničkih dijareja svodila na adekvatno održavanje higijene, naročito ruku, izbegavanje sirove hrane i konzumiranje isključivo oljuštenog voća i povrća, kao i korišćenje flaširane vode.
Međutim, u poslednjih nekoliko decenija dobili smo moćnog saveznika u borbi protiv putničke dijareje, a to su probiotici. Postoji veliki broj studija koje pokazuju da, osim što predstavljaju moćno oružje u lečenju putničke dijareje, preventivna primena probiotika značajno smanjuje rizik od toga da do ovog neprijatnog događaja dođe.
Probiotici ostvaruju svoje blagotvorno dejstvo na nivou creva, tako što naseljavaju crevnu sluznicu "dobrim" i na taj način uskraćuju hranu i "prostor" patogenim mikroorganizmima sa kojima se susrećemo u toku putovanja. Međutim, oni rade i više od toga - doprinose otpornosti i ishranjenosti sluznice creva, kao i adekvatnom funkcionisanju imunog sistema na nivou digestivnog trakta kako bismo bili otporniji na infekcije.
Zbog svega toga, potrebno je sa preventivnom primenom probiotika početi pre putovanja, kako bi oni imali vremena da ostvare svoj blagotvorni uticaj. Ne postoji apsolutna saglasnost među stručnjacima koji period primene probiotika pre putovanja je dovoljan kako bi oni imali maksimalno preventivno dejstvo, ali savetuje se primena od najmanje pet dana pre puta, uz svakodnevnu primenu dok smo na putu.
U moru dostupnih probiotika nije lako odabrati pravi. Međutim, ono što pre donošenja takve odluke moramo znati je da nije svaki probiotik podjednako efikasan u svim situacijama.
Ako govorimo o putničkim dijarejama, preporuka je da to bude probiotik koji u sebi sadrži dovoljan broj probiotskih kultura gljivice Saccharomyces boulardii za koju postoji veliki broj validnih naučnih dokaza da efikasno sprečava pojavu putničke dijareje. Takav probiotik je sigurno i Bulardi, kompanije Abela Pharm, koji zadovoljava visoke kriterijume u pogledu stabilnosti i efikasnosti probiotskog preparata.
Kompanija Abela Pharm je od prošle godine osnivač jedinstvenog naučno-istraživačkog centra za probiotike, Probiotic Excellence Centra, koji je usmeren na razvoj probiotika i novih probiotskih sojeva za primenu u različitim terapeutskim oblastima. Dugogodišnje iskustvo kao i najsavremenije procedure u procesu proizvodnje čine Probiotic Excellence Centar jedinstvenim u ovom delu Evrope.
Savetuje: ass. dr sci. med. Nikola Panić, gastroenterohepatolog
Više od 60 procenata svetske populacije veruje vakcinama i spremno je da se ponovo vakciniše protiv kovida 19, kao i protiv drugih rasprostranjenih bolesti.
Danska vlada saopštila je da ublažava ograničenja za abortus prvi put u poslednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umesto kao do sada do 12. nedelje.
Demencija je pogubna dijagnoza kako za obolelu osobu tako i za članove porodice i prijatelje. To je stanje koji dolazi sa grupom simptoma koji utiču na kontinuirano slabljenje funkcija mozga.
Generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv buducih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku.
U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.
Hirurzi u Beču od početka godine pacijente operišu pomoću mašine za minimalno invazivnu hirurgiju "Da Vinči". Ovakav robot u Srbiji i dalje ne postoji.
Institut "Batut" upozorio je danas građane koji poste da i nakon posta moraju voditi računa i biti umereni kako se ne bi javile mučnina, nadutost i bol u stomaku.
Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?
Na teritoriji Srbije registrovano je 68 slučajeva mаlih bоginjа (morbila) zaključno sa 26. aprilom, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, od početka godine, prijavljeno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus tokom tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure.
Okružni sudija u Ljubljani je presudio da je osnovana tužba muškarca kome je u mladosti nepotrebno odstranjen testis, pošto tumor na njemu nije bio maligan.
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" i desetak svetskih kompanija učestvuju u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.