Srbija u vrhu liste otpornosti bakterija na antibiotike
Srbija je svake godine u vrhu evropske liste po otpornosti bakterija na antibiotike.
Foto: Pixabay
Zbog neracionalne upotrebe tih lekova procenjuje se da će rezistencija na antimikrobne lekove do 2050. godine odneti deset miliona života svake godine u svetu, izjavila je danas mikrobiolog Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu Ivana Ćirković.
"Poslednja istraživanja pokazuju da se u članicama EU osam odsto svih antibiotika za humanu upotrebu konzumira bez recepta, a prema anketi koju je sprovela Svetska zdravstvena organizacija u EU svaka treća osoba uzima antibiotike bez lekarskog recepta, bilo da ih kupuje u apotekama, upotrebljava neiskorišćene od prethodnih terapija ili ih nabavlja od prijatelja i članova porodice", rekla je Ćirković na konferenciji za novinare, povodom Svetske nedelje svesnosti o antimikrobnim lekovima, koja se obeležava od 18. do 24. novembra pod sloganom "Na vreme promenite navike".
Naglasila je da je antimikrobna rezistencija (AMR) jedna od vodećih pretnji ljudskom zdravlju u čitavom svetu i objasnila da se AMR javlja kada bakterije, virusi, gljive i paraziti više ne reaguju na antimikrobne lekove. Kao rezultat otpornosti na lekove, antibiotici i drugi antimikrobni lekovi prestaju da budu efikasni, pa je infekcije teško ili nemoguće lečiti, čime se povećava rizik od širenja bolesti, teškog razvoja bolesti, pa i smrti.
Rukovodilac Klinike za infektivne i tropske bolesti "Prof dr Kosta Todorović" Kliničkog centra Srbije Goran Stevanović upozorio je da bi, ako se nastavi porast AMR, čak i umereno teške infekcije mogle postati ozbiljne po život, a ozbiljne infekcije bi mogle postati gotovo neizlečive.
Ukazao je na to da korišćenje savremene, pre svega mikrobiološke dijagnostike može pomoći pacijentima da dobiju rani i odgovarajući tretman za infekcije izazvane rezistentnim patogenima, čime se spasavaju životi i smanjuju troškovi zdravstvene nege.
Mikrobiolog i rukovodilac Službe za medicinsku mikrobiologiju KCS Snežana Jovanović rekla je da zloupotreba antibiotika može rezultirati pojavom otpornosti bakterija na terapiju antibioticima i da je pre primene antibiotika uvek neophodno potražiti savet lekara.
"Antibiotici leče bakterijske infekcije. Infekcije koje su uzrokovane virusima ili gljivama ne leče se antibioticima, jer se tako uništavaju dobre bakterije, stvara rezistencija i teže ih je lečiti", rekla je Jovanović i ukazala na značaj vakcinacije kao mere prevencije kod virusa.
Svetska nedelja svesnosti o korišćenju antimikrobnih lekova obeležava se na Trgu Republike, gde maskota u obliku Aspergilius gljive deli građanima informativni materijal u vezi važnosti racionalne upotrebe antimikrobnih lekova.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji pola miliona građana ima hroničnu opstruktivnu bolest pluća, a trećina odraslih su pušači
19.11.2025.•
0
Oko pola miliona ljudi u Srbiji boluje od hronične opstruktivne bolesti pluća, dok trećina odraslih i dalje aktivno puši.
Esvatini i Zambija prve u Africi dobile injekciju protiv HIV-a
19.11.2025.•
0
Esvatini je postala prva afrička zemlja koja je dobila lenakapavir, prvu injekciju za prevenciju HIV-a koja se daje dva puta godišnje.
Raste broj pneumokoknih infekcija u Srbiji: Vakcinisano tek 9.000 građana iz rizičnih grupa
18.11.2025.•
0
U Srbiji raste broj pneumokoknih infekcija, s vakcinisano je tek 9.000 građana iz ritzičniuh grupa, saopštili su danas nadležni.
Naučnici razvijaju mikrorobote koji plivaju kroz krv da bi sprečili moždani udar
16.11.2025.•
2
Istraživači Federalnog tehnološkog instituta ETH Cirih napravili su mikrorobote veličine manje od dva milimetra, koji se kreću kroz krvne sudove i isporučuju lekove tamo gde su potrebni kako bi sprečili moždani udar.
Kineski naučnici tvrde da su otkrili lek koji zaustavlja starenje
16.11.2025.•
1
Glavni tehnološki direktor u kineskoj kompaniji "Lonvi biosajensiz" u Šenženu Liu Ćinghua izjavio je da, zahvaljujući rezultatima najnovijih istraživanja, u narednim godinama niko neće patiti od raka.
Identifikovani neuroni u amigdali koji pokreću anksioznost
16.11.2025.•
0
Naučnici su identifikovali specifičnu grupu neurona u amigdali koji direktno pokreću anksioznost, a njihova hiperaktivnost povezana je i s razvojem depresije i poremećaja društvenog ponašanja.
Mikroplastika i mozak: Moguća veza sa demencijom
15.11.2025.•
0
Mikroplastika u ljudskom organizmu mogla bi da ima mnogo dublji uticaj na zdravlje nego što se do sada mislilo.
Trećina stanovnika Srbije puši: Koliko to košta finansijski, a koliko zdravstveno?
14.11.2025.•
2
Novembar je mesec borbe protiv raka pluća od koga godišnje u Srbiji oboli više od 7.000 ljudi, a premine oko 5.000 - a u 90 odsto slučajeva rak pluća uzrokuje udisanje duvanskog dima.
Probleme sa erekcijom mogu da izazovu razne stvari
14.11.2025.•
2
Predviđa se da će do kraja 2025. godine više od 30 miliona muškaraca na svetu imati erektilnu disfunkciju.
Prošle godine preminulo njih 63 čekajući organ: Srbija među zemljama sa najnižom stopom transplantacija
12.11.2025.•
6
Tokom 2024. godine u Srbiji su preminula čak 63 pacijenata koji su čekali na transplantaciju.
Ljudima koji govore više jezika mozak sporije stari i imaju manji rizik od demencije
12.11.2025.•
2
Višejezičnost može odložiti kognitivno starenje i zaštititi od demencije, a efekat se čak povećava s brojem jezika koje govorite, rezultati su istraživanja Univerziteta Triniti u Dablinu.
Lekari iz Škotske i SAD izveli prvu robotsku operaciju moždanog udara na svetu
12.11.2025.•
0
Lekari iz Škotske i SAD izveli su, kako se veruje, prvu robotsku operaciju moždanog udara na svetu, saopštili su stručnjaci s Univerziteta u Dandiju.
Ovo je najbolje vreme za doručak ako želite da živite duže
12.11.2025.•
3
Iako često čujemo da je doručak najvažniji obrok u danu, nova istraživanja pokazuju da vreme kada doručkujemo može igrati značajnu ulogu u dugovečnosti i celokupnom zdravlju, posebno kako starimo.
Previše soli ne škodi samo srcu: Šta pokazuju nova istraživanja?
11.11.2025.•
2
Već više od dve decenije stručnjaci upozoravaju da prekomeran unos soli šteti srcu i krvnim sudovima.
Sezona prehlada u toku: Ovaj prirodni napitak jača imunitet
11.11.2025.•
1
U sezoni prehlada i bolova u grlu mnogi traže prirodan način da ojačaju imunitet i ubrzaju oporavak.
Studija potvrđuje da ne postoji dokazana veza između autizma i uzimanja paracetamola
10.11.2025.•
0
Na osnovu trenutnih naučnih saznanja, ne postoje dokazi koji bi uspostavili vezu između uzimanja paracetamola tokom trudnoće i razvoja poremećaja iz autističnog spektra kod dece.
Napravljen važan korak u mapiranju razvoja ljudskog mozga
09.11.2025.•
0
Naučnici su postigli veliki napredak u projektu mapiranja razvoja ljudskog mozga koji ima za cilj da prikaže kako se različite vrste moždanih ćelija formiraju i sazrevaju od najranijih embrionalnih faza do odraslog doba.
Mokraća zmija mogla bi da otkrije lek protiv gihta i kamena u bubregu
09.11.2025.•
0
Ako nikada niste držali reptila kao ljubimca, možda će vas iznenaditi podatak da mnogi gmizavci zapravo mokre u čvrstom obliku - kao kristali.
Postoje A i B tip virusa sezonskog gripa: Evo koji je opasniji
09.11.2025.•
1
Grip nije samo "obična prehlada" - reč je o virusnoj infekciji koja svake godine pogađa milione ljudi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Ljudi su nekada spavali u dva dela svake noći - ali je to nestalo, evo zašto
09.11.2025.•
2
Neprekidan san je moderna navika, a ne evoluciona konstanta - što objašnjava zašto se mnogi od nas probude u tri sata ujutru i pitaju da li nešto nije u redu.
Studija: Najezde bubašvaba povećavaju rizik od astme i alergija
08.11.2025.•
1
Najezde bubašvaba ne donose samo gadne scene insekata koji mile po zidovima i gmižu po podu – one ispunjavaju domove alergenima i bakterijskim toksinima koji mogu izazvati astmu i alergije.
Komentari 5
Zemlja čudesa
Nena
Bob
Rezultat je to traljavog odnosa lekara prema ovome fenomenu kao i devalorizacija lekarskog zanata koji se spustio na nivo buvlje pijace.
Dokaz tome je jedan površan odnos lekara prema pacijentu, njegovo spuštanje na nivo trgovca sa buvljaka a isto tako i pacijenta koji dolazi sa izguglanom dijagnozom i ispada pametniji od doktora da bi na kraju ćaskanja izlazeći iz ordinacije bio zadovoljan postignutim zahtevom.
Doktor je zadovoljan jer otaljao posao rešeći se spodobe.
Sledeći!!
Ej ćao pa šta ti je opet?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar