Može biti opasno po zdravlje: Šest znakova da jedete previše proteina
Proteini su esencijalni deo zdrave ishrane, pomažu u izgradnji i popravljanju tkiva, podržavaju rast mišića i održavaju jak imuni sistem.
Foto: Pixabay
Međutim, kao i u svemu, previše dobrih stvari može imati posledice.
Iako će vam svaki stručnjak za ishranu reći koliko su proteini ključni za vaše zdravlje, njihovo prekomerno konzumiranje može dovesti do nekih skrivenih i potencijalno opasnih zdravstvenih problema.
Vaše potrebe za proteinima zavise od nekoliko faktora, uključujući godine, pol, nivo aktivnosti i zdravstveno stanje. Ovo je šest znakova da jedete previše proteina, što može biti opasno.
Često ste žedni ili dehidrirani
Jedan od prvih znakova prekomernog unosa proteina je stalna žeđ. Visoki unos proteina povećava potrebu tela za vodom da izbaci višak azota, nusproizvod metabolizma proteina. Ako ste uvek žedni ili imate suva usta, to bi mogao biti znak da vaše telo radi prekovremeno kako bi preradilo višak proteina.
Hronična dehidracija može dovesti do problema s bubrezima, niske energije i poremećenih telesnih funkcija. Zato je neophodno da ostanete hidrirani kada ste na ishrani bogatoj proteinima.
Imate problema sa varenjem
Ako imate problema sa nadimanjem, zatvorom ili gasovima, vaša ishrana bogata proteinima može biti faktor koji doprinosi. Problemi sa varenjem često nastaju kada ljudi daju prednost proteinima u odnosu na hranu bogatu vlaknima poput voća, povrća i celih žitarica. Nedostatak vlakana usporava varenje, što dovodi do gastrointestinalne nelagode, pa čak i do dugotrajne neravnoteže creva.
Kako biste sprečili ove probleme, pobrinite se da vaša ishrana uključuje dosta namirnica bogatih vlaknima poput praziluka, bobičastog voća, mahunarki i banana kako biste podržali zdravo varenje i zdravlje creva.
Imate loš zadah
Istraživanja pokazuju da dijeta s niskim udelom ugljenih hidrata i visokim sadržajem proteina može uzrokovati neprijatan zadah. Kada vašem telu nedostaju ugljeni hidrati, ono ulazi u stanje ketoze, sagorevanja masti za gorivo i proizvodnju ketona, što može dovesti do lošeg zadaha.
Iako zadah iz ketoze nije štetan, to je znak da je vaša ishrana možda neuravnotežena. Uključivanje zdravije hrane bogate ugljenim hidratima poput celih žitarica, voća, povrća i mlečnih proizvoda može pomoći u ublažavanju ovog problema, dok vašem telu pruža održiviji izvor energije.
Imate problema sa bubrezima
Vaši bubrezi filtriraju otpadne produkte metabolizma proteina, uključujući azot. Previše proteina može povećati rizik od kamena u bubregu i, u teškim slučajevima, oštećenja bubrega. Ako primetite bol u bubrezima ili promene u mokrenju, možda je vreme da preispitate unos proteina.
Nenamerno se gojite
Dok se proteini često povezuju sa gubitkom težine, previše unosa može imati suprotan efekat. Konzumiranje više proteina nego što je vašem telu potrebno može rezultirati viškom kalorijskog unosa, koji se na kraju može uskladištiti kao mast. Ovo je posebno tačno ako vaš dodatni protein dolazi iz visokokaloričnih izvora poput masnog mesa ili punomasnih mlečnih proizvoda. Vremenom ovaj kalorijski višak može dovesti do gojenja i potencijalno doprineti metaboličkim problemima.
Imate smanjen nivo energije
Ako ste primetili da vam nedostaje energije, možda je kriva neuravnotežena ishrana. Dijeta bogata proteinima koja štedi ugljene hidrate može ostaviti vašem telu malo glukoze (njegov preferirani izvor energije) i osećati se iscrpljeno.
Višak proteina bez dovoljno ugljenih hidrata može uzrokovati nisku energiju i promjene raspoloženja. Ugljenio hidrati su neophodni za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi i napajanje vašeg mozga. Bez njih možete osetiti umor, maglu mozga i razdražljivost.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
0
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
1
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
3
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
25.05.2026.•
6
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima.
Batut: Za nedelju dana oko 4.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
24.05.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
"Magične pečurke" pomažu u lečenju zavisnosti od kokaina
24.05.2026.•
0
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Posebna grupa matičnih ćelija štiti zube od karijesa i propadanja
24.05.2026.•
0
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
Plastična kuvala oslobađaju gotovo tri milijarde plastičnih čestica u šolju vode
24.05.2026.•
3
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Mnogi imaju dlake na nožnim prstima: Da li je to normalno?
24.05.2026.•
0
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Koliko dugo bi trebalo da možete da sedite uza zid
24.05.2026.•
0
U svetu vežbi za donji deo tela, sedenje uza zid često pada u drugi plan, zanemareno u korist drugih osnovnih vežbi poput mrtvog dizanja i čučnjeva.
Razvijena nova metoda za dijagnostikovanje bolesti materice pomoću analiza krvi
23.05.2026.•
0
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Šta vaš rukopis govori o zdravlju mozga i riziku od demencije?
22.05.2026.•
4
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Polno prenosive bolesti u porastu širom Evrope
21.05.2026.•
2
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Konzervansi u hrani povećavaju rizik od hipertenzije i srčanog udara
21.05.2026.•
1
Uobičajeni konzervansi koji se koriste u mnogim industrijski proizvedenim namirnicama povezani su sa 29 odsto većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i 16 odsto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar