Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Nova studija moždanih ćelija u hipokampusu pokazuje da ljudi pod opštom anestezijom mogu da obrađuju jezik u realnom vremenu i čak nauče da prepoznaju zvukove.
To otvara neka fascinantna nova pitanja o tome šta znači biti svestan i šta bi mozak mogao da radi dok se nalazi u nesvesnom stanju pod dejstvom anestetika.
Istovremeno, ostavlja prostor za dalja istraživanja o tome šta se dešava u nesvesnom mozgu tokom sna ili kome.
U istraživanju, koje su predvodili naučnici sa Bejlor koledža medicine u Sjedinjenim Državama, učestvovalo je sedam pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji epilepsije.
Njihova aktivnost moždanih ćelija merena je mikroelektrodama poznatim kao "neuropiks". Ove elektrode beleže podatke veoma visoke rezolucije sa pojedinačnih neurona i pre ove studije nikada nisu korišćene za proučavanje hipokampusa.
Sonde su registrovale aktivnost stotina pojedinačnih neurona kako bi se videlo kako mozak reaguje na niz zvukova i jezičkih podsticaja.
"Naši nalazi pokazuju da je mozak tokom nesvesti mnogo aktivniji i sposobniji nego što se ranije mislilo. Čak i kada su pacijenti potpuno pod anestezijom, njihov mozak nastavlja da analizira svet oko sebe", rekao je neurohirurg Samir Šet sa Bejlor koledža medicine.
Hipokampus obavlja važne funkcije povezane sa učenjem i pamćenjem.
Istraživači su želeli da prouče hipokampus pod anestezijom jer se on nalazi duboko u mozgu, daleko od korteksa, gde se senzorne informacije prvo obrađuju.
Ranija istraživanja otkrila su ostatke senzornih odgovora u delovima moždane kore tokom stanja anestezije, ali ova studija ide korak dalje.
Ako zvukovi izazivaju aktivnost u hipokampusu pacijenata pod anestezijom, to predstavlja snažniji dokaz da se mozak nije potpuno "isključio".
U prvom eksperimentu pacijentima je puštan niz ponavljajućih tonova, povremeno prekidanih drugačijim, neočekivanim zvucima. Kod određenog broja neurona uočeni su znaci da mozak može da razlikuje te zvukove i da s vremenom postaje sve bolji u njihovom prepoznavanju.
Drugi eksperiment bio je složeniji.
Učesnicima su puštani isečci iz obrazovnih video-snimaka i podkasta sa pričama, a hipokampus je dosledno pokazivao dokaze da obrađuje dolazni jezik u realnom vremenu, piše ScienceAlert.
Neuronska aktivnost pokazala je da mozak razvrstava imenice, glagole i prideve, pa čak i pokušava da predvidi sledeću reč u rečenici - što nije mnogo drugačije od načina na koji generativni AI modeli formiraju odgovore tražeći najverovatniju sledeću reč.
"Ovakvo prediktivno kodiranje obično povezujemo sa budnim i pažljivim stanjem, a ipak se ono ovde dešava u nesvesnom stanju", rekao je neurohirurg Bendžamin Hejden sa Bejlor koledža medicine.
Nalazi sugerišu da određene sposobnosti obrade informacija možda nisu vezane za svest i da se mogu odvijati čak i kada nismo budni. To je ideja koja poslednjih godina dobija sve veću podršku, ali ju je i dalje teško proučavati.
Ovo istraživanje takođe se uklapa u mnogo šire naučno polje koje proučava kako mozak obavlja zadatke na podsvesnom nivou.
Na primer, sposobnost da izdvojimo jedan glas iz žamora prepune zabave nešto je što uzimamo zdravo za gotovo, ali zahteva veoma složenu obradu informacija.
S obzirom na to koliko je naše razumevanje svesti i dalje nejasno, ostaje još mnogo posla.
Iako su obrasci moždane aktivnosti bili dosledni kod svih učesnika, u studiji ih je bilo samo sedam. Pored toga, svi su tokom operacije primali propofol kao glavni anestetik, pa se rezultati možda ne mogu primeniti na druge vrste anestetika.
Takođe ostaje da se utvrdi da li bi se ista aktivnost i reakcija na zvuk pojavile kod ljudi koji spavaju ili su u komi.
U budućnosti bi mogla postojati i neka uzbudljiva praktična primena.
Istraživači smatraju da bi se mogla iskoristiti prividna sposobnost mozga da čuje zvukove i uči reči čak i kada je njegova aktivnost na najnižem nivou, kako bi se preusmerile moždane veze kada pojedini delovi prestanu da funkcionišu.
"Možemo li koristiti ove signale za razvoj i pokretanje govorne proteze za delove mozga koji su oštećeni moždanim udarom ili povredom? To su pitanja koja sada možemo razmatrati u vezi sa ovim delom mozga", rekao je neurohirurg Vigi Katlovic sa Bejlor koledža medicine.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
1
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar