Skoro polovina muškaraca do 50. godine počinje da ćelavi
Kosa je jedna od karakteristika koje definišu sisare. Ona nas greje, štiti kožu od sunca, a na ljudskom temenu raste duže i gušće nego gotovo bilo gde drugde na telu.
Foto: Pixabay
Zato je neobično što je gubitak kose tako rasprostranjen među muškarcima. Prema kliničkom pregledu objavljenom u časopisu Endotext, čak polovina muškaraca do 50. godine pokazuje primetan gubitak kose. Taj procenat nastavlja da raste sa godinama, piše Forbes Srbija.
Biologu je osobina koja je toliko česta svojevrsna zagonetka. Kada bi gubitak kose zaista predstavljao veliki nedostatak, očekivali bismo da ga prirodna selekcija postepeno potisne.
Ipak, ćelavost po tipu karakterističnom za muškarce opstaje među različitim populacijama i generacijama. To ukazuje na mogućnost da je ili dovoljno bezopasna da izbegne delovanje selekcije, da je povezana sa nečim korisnim ili da sama ima određenu funkciju.
Šta se zapravo dešava na muškom temenu
Medicinski naziv za ovo stanje je androgenetska alopecija. Sam naziv ukazuje na njegova dva ključna elementa: androgene, odnosno hormone poput testosterona, i gene. Ključnu ulogu ima dihidrotestosteron, odnosno DHT, snažniji hormon koji organizam stvara iz testosterona.
Kod genetski predisponiranih muškaraca, folikuli dlake na temenu i slepoočnicama reaguju na DHT tako što se postepeno smanjuju. To je proces poznat kao miniaturizacija. Svaki novi ciklus rasta proizvodi sve kraću i tanju dlaku, sve dok iz folikula ne počne da raste gotovo samo nežna, jedva primetna dlačica. Folikuli uglavnom ne odumiru potpuno. Oni jednostavno prestaju da proizvode gustu dlaku koju su ranije proizvodili.
Genetika je složenija od starog narodnog verovanja da ćelavost "dolazi sa majčine strane". Jedan važan gen, koji nosi informaciju za androgeni receptor, zaista se nalazi na X hromozomu, koji muškarci nasleđuju od majki. Ali studija objavljena 2017. godine u časopisu "PLOS Genetics" pokazala je da mnogi geni širom genoma pojedinačno doprinose u manjoj meri. Zato se ćelavost javlja u porodicama, ali ne prati jednostavan obrazac nasleđivanja.
Androgeni paradoks kod muškaraca
Isti hormoni koji proređuju kosu na temenu istovremeno podstiču rast brade i dlaka na telu. Dermatolozi to ponekad nazivaju androgenim paradoksom. Folikuli na različitim delovima tela na identične hormonske signale reaguju na suprotne načine.
Taj paradoks je najbolji trag za vodeće evolutivno objašnjenje. Androgeni imaju brojne funkcije u telu mladog muškarca. Podstiču razvoj mišića, produbljuju glas i utiču na razvoj osobina povezanih sa reproduktivnim nadmetanjem. Geni koji pojačavaju delovanje androgena mogu biti korisni u ranoj odrasloj dobi, čak i ako nekoliko decenija kasnije imaju određenu cenu.
Evolutivni biolozi to nazivaju antagonističkom pleiotropijom. Jedan gen ima više efekata, od kojih su neki korisni u ranijem periodu života, a drugi štetni kasnije. Prirodna selekcija pridaje veću težinu koristima koje se javljaju ranije u životu nego troškovima koji dolaze kasnije, jer se osobine koje ljudima pomažu da prežive i razmnože se dok su mladi pouzdanije prenose na potomstvo. Biolozi ponekad opisuju kasnije decenije života kao period koji se nalazi u svojevrsnoj "senci selekcije". Prema ovom tumačenju, ćelavost je manje evolutivna adaptacija. Više je nuspojava koju priroda nikada nije imala snažan razlog da ukloni.
Pomaže i činjenica da je ćelavost, medicinski gledano, uglavnom bezopasna. Sama ćelavost ne ugrožava direktno preživljavanje ili plodnost, iako su neka istraživanja povezala ćelavost sa drugim zdravstvenim stanjima. Osobina koja ima malu cenu i pojavljuje se kasno u životu suočava se sa veoma slabim pritiskom prirodne selekcije da nestane.
Može li ćelavost biti signal kod muškaraca?
Druga, spekulativnija teorija smatra da ćelavost može imati određeno društveno značenje. Ideja potiče iz studije objavljene 1996. u časopisu "Ethology and Sociobiology". Sugeriše da povlačenje linije kose može predstavljati pouzdan signal starosti i zrelosti. Prema tom tumačenju, ono signalizira muškarca koji je prošao vrhunac mladalačkog nadmetanja. Možda nekoga koga drugi doživljavaju kao mudrijeg, staloženijeg ili manje pretećeg.
Postoje izvesni dokazi da ljudi ćelave muškarce doživljavaju kao starije, a u nekim situacijama i kao dominantnije ili društveno zrelije. Međutim, mnogo je manje jasno da li je takva percepcija ikada bila dovoljno značajna da utiče na ljudsku evoluciju. Hipoteza o signaliziranju uglavnom se smatra intrigantnom, ali nedokazanom – mogućim dodatkom objašnjenju ćelavosti kao nuspojave. Ona se uklapa u širi okvir seksualne selekcije, ali i dalje predstavlja otvoreno pitanje.
Muškarci nisu jedini
Ljudi nisu jedina vrsta kod koje se ovo dešava, što dodatno podržava tezu da ćelavost ima duboke biološke korene. Kod šimpanzi i orangutana s godinama može doći do proređivanja dlake na čelu. Kod majmuna vrste Macaca arctoides ćelavost se razvija po obrascu toliko sličnom muškom da su ih naučnici koristili za proučavanje ovog stanja, kako je opisano u pregledu objavljenom 1988. godine u časopisu Clinics in Dermatology.
Rasprostranjenost ćelavosti razlikuje se i među ljudskim populacijama. Uopšteno se navodi da je češća kod muškaraca evropskog porekla, a ređa kod muškaraca istočnoazijskog porekla. Takve razlike očekivane su kod osobine na koju utiče veliki broj gena i različita istorija ljudskih populacija.
Kada se svi dokazi sagledaju zajedno, slika je prilično dosledna. Muška ćelavost po tipu karakterističnom za muškarce najverovatnije je nuspojava biologije pod uticajem androgena koja oblikuje muškarce u ranoj odrasloj dobi. Opstaje zato što se pojavljuje kasno i ima malu cenu. Da li istovremeno šalje i određenu društvenu poruku, i dalje je predmet rasprave.
Gledano na taj način, proređivanje kose nije toliko kvar koliko evolutivni kompromis. Evolucija retko optimizuje telo za čitav životni vek. Ona stvara ono što je dovoljno dobro dok smo mladi, a mi ostajemo da živimo sa onim što piše u sitnim slovima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
0
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
1
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Komentari 1
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar