Kada zapravo počinjemo da starimo?

Biti u srednjim godinama danas i pre nekoliko decenija nije ista stvar.
Biti u srednjim godinama danas i pre nekoliko decenija nije ista stvar.

S produženim životnim vekom duže smo mladi pa žene ulaze u srednje životno doba sa 45, a muškarci sa 43, dok će deca rođena oko 2010. u proseku doživeti 94 godine.

Naime, istraživanje britanske administracije pokazalo je da su muškarci rođeni 1920. u proseku živeli 74 godine. S obzirom na to, dečaci rođeni u ovoj dekadi u proseku će doživeti 91,6 godina.

Granica je pomerena i za žene. Tako je sa 79 godina skočila na 90, a očekuje se da će iznositi 94 godine.

U izveštaju britanske vlade stoga stoji da se srednje doba za muškarce odsad računa od 43., a za žene od 45. godine.

Svako ko se približava četrdesetim godinama nema razloga za brigu, rekao je britanski ministar Stiv Veb, jer je ispred četrdesetogodišnjaka još ceo život, a toje zaključak analize neverovatnih promena u životnom veku.

Naime muškarac koji je u 60-im godinama prošlog veka napunio 40 već je stigao na vrhunac odnosno do sredine života, a očekivalo se da će umreti nakon 74. godine života.

Dečaci rođeni 2010. godine, predviđa se, živeće u proseku 91 godinu. Za žene su te brojke još veće - one koje su 60-ih godina prošlog veka napunile 40 u proseku su živele do 79, a devojčice rođene 2010. u proseku će doživeti 94 godine.

Srednje doba za žene odsad počinje u 45. godini života, a za muškarce u 43.

Kada su pak ljude u pedesetim godinama pitali kada će sebe početi da smatraju starima, polovina je izjavila da će početi da se oseća tako u 70-im, a četvrtina njih u 80-im godinama.

Nedavno istraživanje je pokazalo da srednje godine obeležava poslepodnevni san, davanje prednosti udobnosti umesto stilu i prigovaranje u slučaju umora. Drugi znakovi da se ušlo u srednje godine su preferiranje mirnih noći umesto izlazaka, ispijanje čaja na izletu ili pak nošenje hrane na putovanje. Osim toga, stručnjaci kažu da službeno počinjemo stariti kada napunimo 50 godina.

Britanske statistike predviđaju da će 30 posto današnjih dečaka i 39 posto devojčica doživeti 100 godina.

  • Vera

    14.01.2014 11:18
    živi bili, pa videli...
    Nisam ubeđena da su ove prognoze tačne. Današnja mladež (90%njih, čast izuzetcima)vodi potpuno nezdrav život koji ih vodi u rane bolesti, i mentalne i fizičke prirode. Takav način života ih do te mere uništava da ih ni savremena medicina neće moći zakrpiti. Pod tim podrazumevam: katastrofalnu ishranu (loš kvalitet i loš izbor hrane) , potpuno odsustvo fizičke aktivnosti i mentalnu neaktivnost ( telo i mozak pasivni uz igrice, društvene mreže i tv), boravak u zatvorenim zamračenim prostorijama, belog dana ne vide (aktivni noću-spavaju danju), veliki negativni naboj i stalno nezadovoljstvo nečim u sebi,na sebi i oko sebe. Organizam se nosi nekako sa tim dok je mlad, ali posledice će doći kasnije. Velika nemaština nije dobra, ali lagodan život će se pokazati još lošijim po zdravlje. Sve je ovo kod nas dosta izraženo, ali ni ostatak sveta nije spasen.
  • 08.01.2014 17:41
    naslovna slika - tipicni srpski penzioneri u ranim 60-im, jugoistocna Srbija - okolina Leskovca, Vranja...
  • mrva

    08.01.2014 12:58
    Biolosko starenje nastupa onog momenta kada prestanemo da fizicki sazrevamo i rastemo, negde nakon 23. godine zivota. Ne postoji period u zivotu kada u tom smislu "stagniramo", postoji period sazrevanja i period starenja. Jedino sto je prvobitna faza starenja veoma spora i promene su male

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?