Sedam jezika koje još niko nije uspeo da dešifruje
Neki antički jezici jednostavno ne mogu da se dešifruju, kao indusko pismo, rongorongo, linear A. Može li veštačka inteligencija jednog dana da razbije kodove prošlosti?
Zamislite da vam neko pruži potpuno nepoznat kod - bez rečnika, bez gramatike, bez prevoda. Upravo pred takvim problemom stoje arheologija i lingvistika kada je reč o više drevnih jezika, odnosno pisama. Ona su i danas zagonetka - uprkos visokoj tehnologiji i veštačkoj inteligenciji i svedoče o visokim civilizacijama čije pismo vidimo, ali ne razumemo, prenosi Dojče vele.
Svenja Bonman je lingvistkinja na Univerzitetu u Kelnu i bavi se istorijsko-uporednom lingvistikom. U istraživanju pokušava da dešifruje istorijske jezike i rekonstruiše njihove strukture.
"Za mene je izuzetno privlačno kada ispred sebe imam intelektualnu zagonetku koja je toliko zahtevna da nisu uspeli da je reše ni najpametniji umovi. Putem takvih pisanih tragova dobija se pristup kulturi koja je odavno nestala", kaže ona.
To je, kaže Bonman, kao neka vrsta vremeplova pomoću kog se može barem pasivno komunicirati sa stranom kulturom.
Prekratko, premalo, previše strano: prepreke u dešifrovanju
Bonman trenutno istražuje epi-olmečko pismo, koje se nekada koristilo na južnoj obali Meksičkog zaliva. Pojedinačni natpisi i simboli pisma drevnih Olmeka ukazuju na rani sistem pisanja, ali toga ima toliko malo, a kontekst je toliko neizvestan, da je dešifrovanje izuzetno teško.
Slično zagonetno je i indusko pismo kulture Harapa na području današnjeg Pakistana i severozapadne Indije. Ono se pojavljuje na stotinama pečata i keramičkih fragmenata, ali gotovo uvek u izuzetno kratkim nizovima. Da li se iza toga krije potpuno razvijen jezik ili pre simbolički sistem, i dalje je predmet rasprava.
Zagonetan ostaje i etruščanski jezik, kojim se u antici govorilo u srednjoj Italiji. Iako se pismo može čitati jer je izvedeno iz grčkog alfabeta, sam jezik gotovo da nema prepoznatljive srodnike. Zbog toga je teško razumeti šta zapravo piše na natpisima.
Veoma apstraktno je i rongorongo sa Uskršnjeg ostrva, koje podseća na slikovno pismo sa pticama, ljudima i ornamentalnim oblicima, a sačuvano je samo na nekoliko, delimično oštećenih drvenih tabli.
Sa područja današnjeg Irana potiče proto-elamsko pismo, najranija poznata tradicija pisanja i administracije u oblasti kasnijeg Elama. Znakovi su dobro katalogizovani, ali su table često fragmentarne, sadržaj deluje kao administrativne beleške, a jezik iza njih ne pripada nijednoj poznatoj jezičkoj porodici.
Poznatija nam je minojska kultura na Kritu: od njena tri pisma samo je linear B dešifrovan, jer predstavlja ranu formu grčkog jezika. Kritski hijeroglifi i linear A, međutim, do danas ostaju zagonetka.
Sa Krita potiče i čuveni Festoski disk iz drugog milenijuma pre nove ere - jedinstven glineni predmet sa spiralno raspoređenim pečatnim simbolima. Spektakularan, ali upravo zato što je usamljen primerak, gotovo nemoguć za sistematsko dešifrovanje.
Kada pisma postanu nerešive zagonetke
Sva ova pisma imaju jedan osnovni problem: nedostaju "ključevi", takozvani "Rozeta kamenovi", odnosno dvojezični natpisi u kojima je isti tekst zapisan i na poznatom jeziku i na zagonetnom pismu. Bez takvih ključeva, povezivanje znakova sa glasovima, slogovima ili rečima ostaje izuzetno teško.
Ali ne i nemoguće, kaže Bonman, podsećajući na dešifrovanje lineara B.
"Nisu nužno potrebni dvojezični tekstovi, ali je neophodna neka vrsta kontinuiteta sa istorijskim vremenima. Na primer, to mogu biti imena mesta, vladara ili bogova. Tada je to sasvim izvodljivo."
Problem nastaje kada postoji samo mali broj veoma kratkih tekstova, jer se obrasci tada teško uočavaju, a hipoteze teško proveravaju. Ili kada su nalazišta uništena ili loše dokumentovana.
"Uvek radimo samo sa fragmentima ili krhotinama prošlosti. U Evropi, na sreću, postoji relativno mnogo izvora, dok se u regionima poput Srednje Amerike mora raditi sa onim što su konkvistadori ostavili iza sebe", ističe kelnska lingvistkinja.
Za dešifrovanje je, pored toga, presudno i da li se jezik može svrstati u neku poznatu jezičku porodicu. Bez tog okvira nedostaju glasovni sistemi, strukture reči i tipični gramatički obrasci na kojima bi se hipoteze mogle testirati.
Veštačka inteligencija - samo delimično od pomoći
Veštačka inteligencija se često pominje kao mogući "razbijač kodova". Ona može da ispituje nizove znakova, prepoznaje obrasce, razlikuje varijante, dopunjuje oštećena mesta i računa učestalost.
Međutim, kaže Bonman, kod veoma malih količina teksta brzo dolazi do svojih granica. Veštačkoj inteligenciji su za analizu potrebne velike količine podataka, a kod neodgonetnutih pisama obično postoji samo mali broj natpisa.
"Prema mom mišljenju, relativno je malo verovatno da će u skorije vreme biti razvijeni programi koji mogu da rade sa tako malo podataka."
Osim toga, objašnjava Bonman, veštačka inteligencija pre svega ponovo kombinuje već poznate informacije, umesto da zaista "smisli" nešto novo.
"Veštačka inteligencija jednostavno varira određene fraze i reči i time stvara privid inteligencije. Ali u suštini je reč samo o simulaciji inteligencije. Program zapravo ne razmišlja."
Tako ponekad nastaju tumačenja koja deluju elegantno, ali su naučno slabo utemeljena. Postoji i opasnost da sistemi odražavaju nesvesna očekivanja istraživača - na primer, kada "otkrivaju" srodstva sa jezičkim porodicama koje su bile posebno često zastupljene u materijalu za obuku, upozorava Bonman.
Možda večne zagonetke
Možda upravo u tome leži posebna privlačnost ovih jezika: pokazuju da čak i u dobu naizgled sveznajućih mašina neki glasovi prošlosti ostaju nemi - barem za sada.
"Mi ljudi, koliko znamo, jedina smo vrsta na planeti koja ima svesti o istoriji. Razmišljamo o tome odakle dolazimo i kuda idemo", kaže Bonman.
Razmišljanje o prošlim društvima, o tome kako su funkcionisala i zašto su nestala, za ovu lingvistkinju predstavlja samu srž ljudskog postojanja. Utoliko je dešifrovanje ovih jezika, zaključuje Bonman, izuzetno relevantna i savremena tema.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
"Pikac" u Skupštini Srbije
17.11.2026.•
8
U trenutku dok traje pauza u Skupštini Srbije, na televiziji Klasik reprizira se epizoda serije "Vratiće se rode" u kojoj umire Pikac.
Iskopava se hrišćanska saborna crkva u Sudanu, nalik Aja Sofiji
16.11.2026.•
0
Arheolozi su u severnom Sudanu otkrili pod velike hrišćanske saborne crkve i tako procenili razmere i arhitektonski značaj jedne od najvažnijih takvih građevina u tom delu sveta.
Slika Džordžije O'Kif, skrivena decenijama u ormanu, iduće nedelje na aukciji
15.11.2026.•
0
Slika američke umetnice Džordžije O'Kif, koja je decenijama bila držana iza kaputa i kutija u ormanu stana na Menhetnu u Njujorku, prodavaće se na aukciji iduće nedelje.
Skelet dinosaurusa mesoždera star 167 miliona godina postaje deo zbirke Pariskog muzeja
15.11.2026.•
0
Skelet dinosaurusa mesoždera, star 167 miliona godina, postaće deo zbirki Nacionalnog prirodnjačkog muzeja u Parizu.
Zahvaljujući
Kako bi Zemlja izgledala da na njoj nikada nije nastao život?
15.11.2026.•
1
Zemlja bi možda ostala planeta pogodna za život čak i da se na njoj nikada nisu pojavili živi organizmi, pokazuje novo istraživanje.
Onlajn prodavnica nemačke vojske pala zbog popularnosti: Rasprodata gumena patkica sa puškom
15.11.2026.•
1
Nemačka vojska Bundesver otvorila je onlajn prodavnicu u kojoj prodaje odeću, suvenire i predmete za svakodnevnu upotrebu sa vojnim obeležjima.
Ljubitelji Rokija oborili Ginisov rekord
14.11.2026.•
2
Publika i dalje voli i dobro poznaje filmsku priču o bokseru Rokiju Balboi koja govori o otpornosti, čvrstini i istrajnosti uprkos svim preprekama.
Mač Darta Vejdera prodat za pet miliona dolara
14.11.2026.•
1
Svetlosni mač koji je Dart Vejder koristio u filmovima iz serijala "Ratovi zvezda" – "Imperija uzvraća udarac" i "Povratak džedaja" – prodat je na aukciji za skoro pet miliona dolara.
VIDEO Kako postati Deda Mraz? U Londonu uče sve, od najtraženijih igračaka do čuvenog "ho, ho, ho"
14.11.2026.•
3
Kompanija Ministry of Fun okupila je ove nedelje svoju elitnu grupu profesionalnih izvođača koji glume Deda Mraza na završnoj, intenzivnoj obuci pred božićnu sezonu.
VIDEO Ispod Atlantika nalazi se neobičan kružni tok: Izgleda kao prizor iz naučnofantastičnog filma
12.11.2026.•
3
Ispod površine severnog Atlantika, na Farskim ostrvima, nalazi se neobičan kružni tok koji više podseća na umetničku instalaciju nego na saobraćajnu infrastrukturu.
Safir iz kolekcije Romanovih prodat za četiri miliona švajcarskih franaka
12.11.2026.•
4
Safir iz kolekcije Romanovih na narukvici sa dijamantima prodat je na aukciji za više od 4,1 miliona švajcarskih franaka, saopštila je aukcijska kuća Sotbi.
Od tobogana do Pokemona: Ovo su igračke koje su ušle u Kuću slavnih
08.11.2026.•
0
Igra Bingo, plišane igračke "Mece dobrići", kao i kartaška igra Pokemon i dečji tobogan primljeni su u Nacionalnu kuću slavnih igračaka u američkom gradu Ročesteru.
Naučnici pronašli ljudsku DNK staru 22.000 godina u zemlji iz pećine
08.11.2026.•
0
Naučnici su uspeli da izdvoje ljudsku DNK staru približno 22.000 godina iz male količine zemlje pronađene u pećini El Miron u Španiji, iako u tom sloju nisu otkriveni nikakvi ljudski ostaci.
Možda konačno utvrđeno zašto leva strana mozga kontroliše desnu stranu tela i obrnuto
08.11.2026.•
0
Zašto leva strana mozga kontroliše desnu stranu tela, dok desna kontroliše levu?
Iskustva bliske smrti prate neobična pravila oblika i boja
08.11.2026.•
1
Ljudi koji su doživeli iskustvo bliske smrti često opisuju kretanje kroz mračni tunel prema zaslepljujućoj svetlosti.
Afantazija: Neki ljudi ne mogu da zamisle slike dok su budni, ali ih vide u snovima
08.11.2026.•
1
Neki ljudi nisu u stanju da u mislima stvore sliku čak ni osobe koju veoma dobro poznaju.
Na čelu Britanije u vreme rimskog osvajanja bila kraljica Verika
08.11.2026.•
0
Verika, vladarka Britanije u gvozdenom dobu, bila je žena, a ne muškarac, kako se do sada verovalo, pokazuje najnovije arheološko istraživanje, preneo je časopis "Popular Science".
VIDEO Rumunija oborila svetski rekord: Više od 2.500 volontera posadilo po jedno drvo
08.11.2026.•
6
Rumunija je oborila rekord za najmasovniju sadnju drveća na svetu i ušla je u Svetsku knjigu rekorda nakon što je više od 2.500 volontera, među kojima je bilo mnogo dece, istovremeno posadilo po jedno drvo.
Građani Ajdaha glasali za zvaničnu pušku države
08.11.2026.•
1
Glasači u američkoj saveznoj državi Ajdaho ubedljivo su podržali pušku Vinčester model 1873 kao zvanično državno oružje, dajući joj prednost u odnosu na pet drugih modela.
Ormar iz Pompeje zapečaćen pre 2.000 godina otkriva detalje svakodnevnog života pre erupcije Vezuva
05.11.2026.•
0
Arheolozi su u Pompeji rekonstruisali ormar zapečaćen skoro 2.000 godina, u kojem su pronađeni nakit, novčići, parfem, posude za kuvanje, pružajući uvid u svakodnevni život stanovnika grada pre erupcije Vezuva.
VIDEO: Najstarija olupina broda na svetu, nađena kod Turske, ušla u Ginisovu knjigu rekorda
05.11.2026.•
1
Olupina broda stara oko 4.700 godina, koja je otkrivena tokom podvodnih iskopavanja u blizini ostrva Kekova u južnoj turskoj provinciji Antalija, ušla je u Ginisovu knjigu rekorda kao najstarija olupina broda na svetu.
Komentari 5
Antuntun
Ljudima poput Raše su potrebne takve ideje jer u njima stvaraju uverenje da su oni bolji i bitniji nego što zaista jesu. Oni lično, kao i grupa kojoj pripadaju, narod konkretno. Nema veze što to nema veze sa racionalnošću, bitan im je osećaj koji ih preplavljuje. I onda pričaju o nauci i njenim ograničenjima. Sa te pozicije je onda prividno lako napadati nauku kao arhetipskog neprijatelja koja poseduje sistem znanja, a koje opet stoji na putu njihovim deluzijama.
Žile
Рашо
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar