Istraživači obučavaju veštačku inteligenciju da otkriva lažno vino
Prevaranti koji pokušavaju da podvale lažne kopije vrhunskog vina uskoro će morati da se suoče sa veštačkom inteligencijom jer su naučnici stvorili algoritam koji će da prati hemijski sastav vina.
Foto: Pixabay
To će moći da radi tako precizno da će moći da odredi odakle potiče grožđe od koga je napravljeno.
Istraživači su koristili mašinsko učenje kako bi razlikovali vina na osnovu suptilnih razlika u koncentraciji brojnih jedinjenja, što im omogućava da prate poreklo vina ne samo do određenog vinogradarskog regiona, već i do imanja gde je vino napravljeno.
Naučnici ističu da grožđe i zemljište na određenoj lokaciji utiču na koncentraciju jedinjenja koja se nalaze u vinima.
"Postoji mnogo vinskih prevara u kojima ljudi prave neke mešavine u garažama, štampaju etikete i prodaju ih za hiljade dolara. Prvi put pokazujemo da imamo dovoljno osetljive hemijske analize da možemo da uočimo razliku", naglašava profesor Aleksandar Puže sa Univerziteta u Ženevi.
Da bi obučili program, naučnici su se okrenuli gasnoj hromatografiji, koja je korišćena za analizu 80 vina spravljenih tokom 12 godina sa sedam različitih imanja u regionu Bordo u Francuskoj. Ova tehnika se obično koristi u laboratorijama za odvajanje i identifikaciju jedinjenja koja čine smesu.
Umesto da pokušava da pronađe pojedinačna jedinjenja koja razlikuju jedno vino od drugog, algoritam se oslanja na sve hemikalije otkrivene u vinu da bi napravio najpouzdaniji potpis za svako. Program prikazuje svoje rezultate na dvodimenzionalnoj mreži, gde se vina sa sličnim potpisima grupišu zajedno.
"Prva stvar koju smo videli, koja nas je šokirala, jeste da postoje grozdovi koji odgovaraju određenom zamku. To nam je odmah pokazalo da postoji hemijski potpis specifičan za svaki zamak, nezavisno od berbe. To je ukupni obrazac koncentracije mnogih, mnogih molekula koji su specifični za određeni zamak. Svako za sebe je simfonija: ne postoji jedna nota koja ih razlikuje, to je cela melodija", navodi profesor Puže.
Analiza je otkrila još mnogo toga. Zapanjujuće je da su pozicije klastera odražavale lokacije imanja na terenu, sa vinima iz tri zamka severno od reke Dordonje jasno odvojenih od četiri zamka zapadno od reke Garone.
"Kada uradimo ove projekcije sa hromatograma, pravimo novu mapu Bordoa", naglasio je Puže.
"Moć mašinskog učenja za ovu vrstu istraživanja postaje sve očiglednija sa svakom novom primenom u tehnologiji hrane i poljoprivredi", ističe Dejvid Džefri, vanredni profesor enologije na Univerzitetu Adelaida i koautor knjige "Razumevanje hemije vina".
Mnoštvo faktora, od grožđa i zemljišta do mikroklime i procesa proizvodnje vina, utiče na koncentraciju jedinjenja koja se nalaze u vinima u svakom dvorcu. Dok je program pratio vina do pravih zamkova sa tačnošću od 99 odsto, imao je problem da razlikuje godinu berbe, uspevajući da pogodi u oko 50 odsto slučajeva.
Istraživanje, koje bi trebalo da se pojavi u naučnom časopisu "Communications Chemistry", ukazuje na to da bi mašinsko učenje moglo da pomogne kod istraga o prevarama tako što će potvrditi da li vino odgovara etiketi.
U Evropi, vinari godišnje gube tri milijarde evra zbog onih koji prodaju lažno vino. Nedavni slučajevi su istakli veličinu kriminalnih mreža aktivnih u industriji. Ranije ove godine članovi bande osuđeni su zato što su dovozili cisterne sa španskim stonim vinom u Francusku i prodavali ga kao francusko. Prevara se trajala godinama i veruje se da je prodato oko pet miliona boca pod etiketom bordoa.
Iako je otkrivanje prevara najočiglednija primena za program, profesor Puže smatra da bi se ovakav pristup mogao koristiti za praćenje kvaliteta tokom procesa proizvodnje vina i da bi se stvorila dobra mešavina.
"Ovo bismo mogli da iskoristimo da otkrijemo koje mešavine bi nam dale još bolji kvalitet. Mešanje vina je ključni korak u pravljenju odličnog bordoa i šampanjca. Sada to radi nekoliko vinara koji su za svoje umeće plaćeni čitavo bogatstvo. Posedovanje ovakvih alata učinilo bi mnogo jeftinijim pravljenje sjajnih mešavina, što bi svima bilo od koristi."
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
18
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
2
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
2
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Objavljena lista 20 najboljih picerija u Evropi
12.07.2026.•
4
Od Londona do Zagreba, nagrade Top Pica Evropa 2026 otkrivaju najbolja mesta za pojesti picu.
VIDEO: Postali hit jer prodaju "dlakave" kroasane
12.07.2026.•
0
Jedna pekara u Pataji postala je hit na društvenim mrežama nakon što je predstavila kroasan sa crnim vlaknima nalik dlakama, koja treba da podsećaju na stidne dlake, izazvavši podeljene reakcije javnosti.
VIDEO: Ova supa se krčka već 52 godine
12.07.2026.•
1
Italijani prodaju sir koji sazreva i do 18 godina. Jedan francuski mesar nudi odreske dovoljno stare da mogu da podnesu zahtev za vozačku dozvolu.
Španske jagode među najčistijima u Evropi: Imaju najmanje pesticida u sebi
12.07.2026.•
0
Jagode uzgojene u Španiji spadaju među najmanje kontaminirane pesticidima u celoj Evropskoj uniji.
Karađorđeva šnicla slavi skoro 70 godina: Od beogradskog lokala do simbola kuhinje
11.07.2026.•
4
Pre skoro 70 godina u jednom beogradskom lokalu nastalo je jelo koje je ubrzo postalo simbol jugoslovenske kuhinje.
Komentari 1
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar