Šta će formirati trajni geološki otisak čovečanstva: Paleontolozi kažu - otpad
Ako zamislimo našu planetu za nekoliko desetina miliona godina od sada, homo sapiens kao vrsta je verovatno odavno nestao, zbrisan masovnim izumiranjem koje je i sam potpomogao.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Koje će tragove čovečanstvo ostaviti u drevnim slojevima stena kako bi ih budući paleontolozi otkrili, proučavali i odgonetnili?
To je pitanje na koje su dvoje paleontologa pokušali da odgovore u novoj knjizi.
Definišući testament čovečanstva će se dramatično razlikovati od skeleta, kostiju i drugih bioloških tragova koji predstavljaju današnje fosilne zapise, prema paleontolozima Sari Gabot i Janu Zalaševiču sa Univerziteta Lester u Ujedinjenom Kraljevstvu, autorima knjige Odbačeni: kako će tehnofosili biti naše konačno nasleđe.
Na Zemlji se već pojavljuje potpuno novi raspon fosila i novi stil fosilizacije, navode autori. Proizvedeni predmeti - plastične flaše, hemijske olovke, betonske zgrade, kesice čaja, turbine na vetar, mobilni telefoni, majice, aluminijumske limenke - nadmašuju živi svet i formiraće karakteristične, iako ponekad teške za tumačenje, tragove našeg postojanja.
Fosilizacija se retko dešava i da bi se fosilizovali ostaci biljaka i životinja potrebno je da se sklopi više okolnosti, objašnjavaju autori u intervjuu za CNN, prenosi RTS.
"Ako želite da postanete izuzetno lepo očuvani fosil, gde su sačuvana sva vaša meka tkiva, onda želite da umrete u sedimentima koji su anoksični (bez kiseonika) ili hipersalanitetni. Ali većina materijala koje pravimo zapravo ima veći potencijal očuvanja od organskih materijala", objašnjava Sara Gabot.
Proizvodimo predmete i materijale da budu super izdržljivi, da se odupru vremenskim uslovima, da se odupru sunčevoj svetlosti, da se odupru habanju i da ih druge životinje ne pojedu, i tako dajemo svim ovim materijalima šansu da budu fosilizovani.
"Onda sve ovo odlažemo na džinovske deponije, gde oduzimamo vodu i umotavamo ih u plastiku, i pravimo od njih džinovske sarkofage, koji stvaraju fantastične uslove da ove stvari postanu fosilizovane", dodaje Gabotova.
Kako bi plastično predstavio šta će se dogoditi, Zalaševič kao primer navodi gradove poput Nju Orleansa i Amsterdama koji su smešteni na zemljištu koje tone, takozvanim "tektonskim pokretnim stepenicama naniže".
Istovremeno, pošto nivo mora raste, ovi gradovi će biti potopljeni. Sve vrste podkonstrukcija, svi šipovi, sistemi metroa i tako dalje, imaju izuzetno dobre šanse da prežive manje-više netaknuti.
"Jednom kada ste zakopani, kada se na vama nakupi sediment, onda su šanse za fosilizaciju zaista dobre. Soliteri i ostale građevine, vremenom će se raspasti u ruševine. Imali biste neku vrstu sloja ruševina, čiji će deo biti ponovo sačuvan, jer će biti pod vodom. Imaćete ove megafosile, mega tehnofosile, koji će se prostirati na hiljade kvadratnih kilometara", ističe paleontolog.
Još jedan veliki signal na koji bi naša buduća civilizacija mogla da naiđe je nedostatak biodiverziteta, napominje Gabotova.
"Oni će videti masu i masu životinja koje uzgajamo da bismo jeli: kokoške i krave. Sada znamo da su samo četiri odsto sisara na planeti divlji sisari. To je zapanjujuće. U stvari, već sada na našoj planeti ima više domaćih pasa nego divljih sisara. Videće ovu ogromnu rekonfiguraciju raznolikosti života", zaključuje Sara Gabot.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
7
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
4
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Stanovnici Slovenije na drugom mestu po zadovoljstvu životom u EU
05.05.2026.•
2
Stanovnici Slovenije su na drugom mestu u Evropskoj uniji po generalnom zadovoljstvu životom, saopštio je Zavod za statistiku (SURS).
Na današnji dan: Rođen Marks, uhapšen Gandi, oslobođen Mathauzen, umrli Napoleon i Bajford
05.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. maj.
Na današnji dan: Umrli Hadžić i Tito, rođena Odri Hepbern, Tačer postala premijerka
04.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 4. maj, u svetu i kod nas.
Snimala se kako vozi 200 km/h, pa dobila najstrožu kaznu za prekoračenje brzine u istoriji Švajcarske
03.05.2026.•
7
Švajcarska je poznata po izuzetno strogom kažnjavanju prekoračenja brzine.
Meksiko Siti tone toliko brzo da se može videti iz svemira
03.05.2026.•
0
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Mengeleova kuća u Brazilu postala sala za venčanja - ali zbog istorije mnogi neće da je koriste
03.05.2026.•
0
Kuća u kojoj je u Brazilu živeo odbegli nemački nacistički ratni zločinac Jozef Mengele pretvorena je u neprofitabilnu salu za venčanja, ali zbog istorije zgrade veliki broj parova odbija da je koristi.
Sud u Kini zabranio otpuštanje radnika zbog primene veštačke inteligencije
03.05.2026.•
0
Kineski sud u gradu Hangdžou presudio je da kompanije ne mogu da otpuštaju zaposlene samo zato što ih zamenjuju sistemi veštačke inteligencije (AI).
Na današnji dan: Rođen Makijaveli, otkriven Brazil, masovna pucnjava u Ribnikaru
03.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 3. maj.
Na današnji dan: Umrli Da Vinči i Marin Držić, rođena Katarina Velika, ubijen Bin Laden
02.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 2. maj, u svetu i kod nas.
Imate li posla sa toksičnim šefom?
01.05.2026.•
0
Verovatno ćete prepoznati toksične lidere kada se susretnete s njima.
Na današnji dan: Poginuo legendarni Ajrton Sena
01.05.2026.•
3
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. maj.
Usporava se nestajanje prašuma
30.04.2026.•
1
Iako se tropske prašume i dalje smanjuju, taj pad usporava nakon rekordnog nivoa iz 2024. godine, saopštio je Svetski institut za resurse (WRI).
BMW automobili najčešće oštećeni u Srbiji
30.04.2026.•
5
Čak polovina polovnih automobila koje su kupci najviše pretraživali tokom 2025. godine imala je zabeleženu istoriju oštećenja, pokazalo je istraživanje kompanije carVertical.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar